Stanje je alarmantno. Europa ima zaliha mlaznog goriva za "možda šest tjedana", upozorio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA). Zalihe bi mogle dosegnuti kritičnu točku u lipnju ako Europa ne uspije zamijeniti barem polovicu svog uvoza s Bliskog istoka, navela je organizacija u ovotjednom izvješću.

Iranska blokada Hormuškog tjesnaca, ključne rute za izvoz mlaznog goriva iz Zaljeva, traje već više od šest tjedana kao odgovor na američke i izraelske napade. To je uzrokovalo strelovit rast cijena i potaknulo strah od nestašica. Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol izjavio je za Associated Press kako bi uskoro moglo doći do otkazivanja letova ako opskrba ostane blokirana.

U svom mjesečnom izvješću o tržištu nafte, agencija - koja savjetuje 32 zemlje članice o opskrbi i energetskoj sigurnosti - navela je da je izvoz iz regije Zaljeva najveći izvor mlaznog goriva na globalnom tržištu. Kriza je, kako se navodi, "potpuno poremetila unutarnje funkcioniranje tržišta zrakoplovnog goriva".

U prošlosti se Europa oslanjala na Bliski istok za otprilike 75 posto svog uvoza mlaznog goriva, napominje IEA. Dodatni problem je što su rafinerije u drugim velikim zemljama izvoznicama, poput Koreje, Indije i Kine, i same vrlo ovisne o uvozu sirove nafte s Bliskog istoka.

Trenutno se europske zemlje bore kako bi nadomjestile zalihe iz Zaljeva uvozom s drugih tržišta. IEA navodi kako je posljednjih tjedana došlo do naglog ubrzanja izvoza mlaznog goriva iz Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, upozoravaju da bi te pošiljke, čak i kad bi sve bile namijenjene Europi, zamijenile tek nešto više od polovice izgubljenih zaliha.

Analizirajući različite scenarije, IEA je zaključila da ako Europa ne bude u stanju zamijeniti više od 50 posto svog bliskoistočnog uvoza, "mogu se pojaviti fizičke nestašice na pojedinim zračnim lukama, što će rezultirati otkazivanjem letova i uništenjem potražnje". Ako bi se uspjelo zamijeniti tri četvrtine zaliha, ista situacija bi se ipak mogla dogoditi, ali ne prije kolovoza.

Mnoge zrakoplovne tvrtke diljem svijeta morale su poduzeti hitne mjere kako bi se suprotstavile rastućim troškovima goriva, koji inače čine 20 do 40 posto njihovih operativnih troškova. Referentna europska cijena mlaznog goriva dosegnula je, prema podacima BBC-ja, rekordnu razinu od 1.838 dolara po toni početkom travnja, u usporedbi s 831 dolarom prije početka sukoba.

Ranije ovog tjedna, niskotarifni prijevoznik EasyJet objavio je da je u ožujku imao 25 milijuna funti (oko 29,5 milijuna eura) dodatnih troškova za gorivo zbog sukoba na Bliskom istoku. To se dogodilo unatoč tome što je tvrtka osigurala više od tri četvrtine svog mlaznog goriva po fiksnoj cijeni prije nego što su troškovi porasli. Iz tvrtke su poručili kako je sukob izazvao "kratkoročnu nesigurnost oko troškova goriva i potražnje kupaca".

Prošlog je tjedna Vijeće zračnih luka Europe (Airports Council International) uputilo pismo Europskoj komisiji upozoravajući da bi se kontinent mogao suočiti s nestašicom mlaznog goriva ako se Hormuški tjesnac ne otvori u sljedeća tri tjedna.

S druge strane, Europska komisija je ranije ovog tjedna priopćila da "nema dokaza o nestašicama goriva" u Europskoj uniji, ali je priznala da bi moglo doći do problema s opskrbom "u bliskoj budućnosti". Glasnogovornik je na konferenciji za novinare izjavio da su isporuke sirove nafte u rafinerije u EU "stabilne i da trenutno nema potrebe za dodatnim oslobađanjem zaliha". Iz Komisije su dodali da se koordinacijske skupine za naftu i plin sastaju tjedno, a predsjednica Komisije najavit će energetske mjere sljedeći tjedan.

* uz korištenje AI-ja