Jedna od najopasnijih vrsta raka, maligni melanom, mogla bi uskoro dobiti novo, iznimno učinkovito oružje. Američke farmaceutske kompanije Moderna i Merck objavile su rezultate velikog kliničkog ispitivanja personaliziranog cjepiva protiv raka kože koje je smanjilo rizik od povratka bolesti ili smrti za čak 42 posto u usporedbi s dosadašnjom standardnom terapijom. Riječ je o jednom od najvažnijih dosadašnjih rezultata u razvoju cjepiva protiv raka, tehnologije na kojoj znanstvenici rade desetljećima, a koja bi mogla promijeniti način na koji se liječe i druge zloćudne bolesti.
Kako piše The Washington Post, novo eksperimatalno cjepivo intismeran autogene temelji se na glasničkoj RNK, odnosno mRNA tehnologiji koja je postala poznata tijekom pandemije koronavirusa. Međutim, za razliku od cjepiva protiv zaraznih bolesti, ovaj pripravak ne služi sprečavanju nastanka raka. Namijenjen je pacijentima kojima je melanom već dijagnosticiran i kirurški odstranjen, a cilj mu je spriječiti povratak tumora. Rezultati treće faze kliničkog ispitivanja pokazali su da je kombinacija novog cjepiva i postojećeg imunoterapijskog lijeka Keytruda znatno uspješnija od primjene same Keytrude. Još je važnije što je terapija smanjila rizik od širenja melanoma na udaljene organe ili smrti za 38 posto. To je osobito značajno jer melanom, iako se često može uspješno odstraniti operacijom, kod dijela pacijenata ima veliku sklonost ponovnom pojavljivanju i stvaranju metastaza.
U istraživanju je sudjelovalo 1137 pacijenata s melanomom visokog rizika kojemu je prethodno kirurški odstranjen tumor. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine. Jedna je primala standardnu imunoterapiju pembrolizumabom, poznatim pod komercijalnim nazivom Keytruda, dok je druga uz isti lijek dobivala i personalizirano mRNA cjepivo. Nakon dvije godine praćenja, približno 82 posto pacijenata koji su primali kombinaciju cjepiva i imunoterapije bilo je živo bez povratka bolesti. U skupini koja je primala samo standardnu imunoterapiju taj je udio iznosio oko 70 posto. Razlika od približno 12 posto iznimno je važna za pacijente kojima prijeti ponovna pojava melanoma, osobito nakon što je bolest već zahvatila limfne čvorove ili druge strukture. Podaci o ukupnom preživljenju još nisu konačni. Moderna i Merck navode da se zasad nazire povoljan trend, ali za zaključak o tome koliko terapija produljuje život bit će potrebno dulje praćenje. Unatoč tome, stručnjaci rezultate smatraju značajnim korakom u onkologiji. Dosad je razvoj cjepiva protiv raka često bio praćen obećavajućim ranim nalazima koji se nisu uspijevali potvrditi u velikim kliničkim istraživanjima. Ovaj put pozitivan učinak zabilježen je u trećoj fazi ispitivanja, koja predstavlja jednu od ključnih etapa prije regulatornog odobrenja.
Najveća posebnost novog lijeka jest činjenica da se cjepivo izrađuje individualno, na temelju genetskih karakteristika tumora svakog pojedinog pacijenta. Nakon kirurškog uklanjanja melanoma znanstvenici analiziraju uzorak tumorskog tkiva kako bi pronašli mutacije koje razlikuju zloćudne stanice od zdravih. Na temelju tih podataka izrađuje se personalizirano mRNA cjepivo. Njegova je zadaća imunološkom sustavu prenijeti upute za prepoznavanje specifičnih obilježja tumora. Organizam zatim može razviti snažniji imunološki odgovor protiv stanica raka koje su možda preostale nakon operacije ili se kasnije ponovno pojave. Drugim riječima, cjepivo ne napada izravno tumor poput kemoterapije. Ono pokušava naučiti vlastiti imunološki sustav pacijenta da učinkovitije prepozna i uništi zloćudne stanice. U tome mu pomaže Keytruda, imunoterapijski lijek koji blokira protein PD-1, jedan od mehanizama kojima stanice raka mogu oslabiti imunološki odgovor. Kombiniranjem dvaju pristupa znanstvenici pokušavaju istodobno povećati sposobnost prepoznavanja tumora i ukloniti prepreke koje imunološkim stanicama otežavaju njegovo uništavanje. Takav pristup predstavlja veliku promjenu u odnosu na tradicionalne lijekove koji se proizvode u jednakom obliku za sve pacijente. Ovdje se terapija prilagođava biološkim karakteristikama konkretnog tumora.
Od cjepiva protiv koronavirusa do borbe protiv raka
mRNA tehnologija desetljećima je bila predmet istraživanja, ali je široj javnosti postala poznata tek nakon razvoja cjepiva protiv bolesti COVID-19. Tijekom pandemije pokazalo se da se pomoću molekula glasničke RNK organizmu mogu dostaviti upute potrebne za stvaranje specifičnog imunološkog odgovora. Upravo je taj pristup omogućio iznimno brz razvoj cjepiva protiv koronavirusa. Sada se ista tehnološka platforma koristi u sasvim drukčiju svrhu. Umjesto uputa za prepoznavanje virusnih proteina, novo cjepivo donosi upute povezane s mutacijama u stanicama raka. Cilj nije zaštita od zaraze, nego jačanje imunološkog odgovora na zloćudne stanice. Razvoj takvih terapija mogao bi označiti početak nove generacije onkoloških lijekova. Znanstvenici već ispituju može li se isti princip primijeniti kod raka pluća, gušterače, dojke i drugih tumora. Ipak, uspjeh kod melanoma ne znači automatski da će tehnologija biti jednako učinkovita kod svih vrsta raka. Tumori se međusobno znatno razlikuju po genetskim obilježjima, načinu rasta i sposobnosti izbjegavanja imunološkog sustava. The Washington Post upozorava i na nedavni neuspjeh jednog drugog mRNA cjepiva koje je razvijao BioNTech za rak glave i vrata. U tom istraživanju terapija nije ostvarila jedan od postavljenih ciljeva povezanih s preživljenjem. To pokazuje da tehnologija ima velik potencijal, ali da njezinu učinkovitost treba zasebno dokazati za svaku vrstu tumora.
Među stručnjacima koji su komentirali rezultate prevladava optimizam, premda upozoravaju da je potrebno pričekati dodatne podatke. Karen Knudsen, izvršna direktorica Parker Institutea, neprofitne organizacije koja podupire razvoj novih terapija protiv raka, rekla je za The Washington Post da rezultati izgledaju iznimno pozitivno i da predstavljaju dodatnu potvrdu vrijednosti kvalitetno provedenih kliničkih istraživanja. Janice Mehnert iz centra za liječenje raka NYU Langone Health, jedna od vodećih istraživačica u ispitivanju, opisala je intismeran kao novu vrstu tehnologije koja bi mogla promijeniti pristup liječenju raka. No znanstvenici naglašavaju da zasad nisu dostupni konačni podaci o ukupnom preživljenju pacijenata. Također će biti potrebno utvrditi koliko dugo zaštitni učinak kombinirane terapije traje i kod kojih je skupina bolesnika najizraženiji. Nuspojave zabilježene tijekom ispitivanja uglavnom su bile u skladu s prethodnim istraživanjima. Među njima su umor, zimica i bol na mjestu uboda, a istraživači nisu prijavili neočekivani sigurnosni problem koji bi promijenio ukupnu ocjenu koristi liječenja.
Veliko otkriće, a dionice Moderne potonule
Zanimljivo je da su ohrabrujući medicinski rezultati izazvali posve drukčiju reakciju na financijskim tržištima. Kako piše Financial Times, dionice Moderne snažno su pale nakon što su detalji kliničkog ispitivanja prije planirane službene prezentacije procurili u javnost. Dionice kompanije tijekom četvrtka izgubile su približno petinu vrijednosti, a u jednom trenutku pad je bio i veći. Na prvi pogled to djeluje paradoksalno. Kompanija koja je razvila potencijalno revolucionarnu terapiju objavljuje uspješne rezultate, a investitori reagiraju masovnom prodajom njezinih dionica. Objašnjenje se nalazi u očekivanjima. Nakon ranijih pozitivnih objava vrijednost Moderne snažno je porasla. Investitori su se nadali rezultatima koji će nadmašiti i vrlo optimistične prognoze. Kada su objavljene konkretne brojke, pokazalo se da je terapija ostvarila ključne ciljeve, ali ne nužno u mjeri koja bi opravdala sva tržišna očekivanja. Osobito su se pomno promatrali rezultati povezani sa sprečavanjem udaljenih metastaza. Iako je i na tom području zabilježena značajna korist, smanjenje rizika od 38 posto bilo je skromnije od onoga čemu su se nadali neki analitičari. Financial Times ističe da je pad cijene dionica prije svega posljedica iznimno visokih očekivanja investitora, a ne dokaz neuspjeha cjepiva.
Kada bi cjepivo moglo postati dostupno?
Unatoč uspješnoj trećoj fazi ispitivanja, intismeran još nije odobren za rutinsku primjenu. Moderna i Merck najavili su razgovore s regulatornim tijelima o podnošenju zahtjeva za odobrenje. Cilj kompanija jest što prije omogućiti dostupnost terapije, a tijekom 2027. mogao bi uslijediti važan korak prema njezinu izlasku na tržište. Konačan rok ovisit će o ocjeni američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), ali i regulatornih tijela u drugim dijelovima svijeta, uključujući Europsku agenciju za lijekove. Poseban izazov predstavljat će proizvodnja. Za razliku od klasičnih lijekova, koji se mogu proizvesti u velikim serijama, personalizirano cjepivo mora se posebno izraditi za svakoga pacijenta. Prema podacima kompanija, cijeli postupak od genetske analize tumora do pripreme cjepiva može trajati približno šest tjedana, a katkad i dulje. To otvara pitanja troškova, kapaciteta proizvodnje i dostupnosti terapije zdravstvenim sustavima različitih zemalja.
Cijena liječenja još nije objavljena. S obzirom na složenost proizvodnje, stručnjaci očekuju da će takve terapije biti skupe, barem u početnoj fazi primjene. Za Hrvatsku bi eventualna dostupnost cjepiva ovisila o europskom regulatornom odobrenju, načinu financiranja i odlukama nadležnih zdravstvenih institucija.
Melanom je najopasniji oblik raka kože zbog svoje sposobnosti ranog širenja na druge dijelove tijela. Iako rana dijagnoza i kirurško uklanjanje tumora mnogim pacijentima omogućuju izlječenje, kod uznapredovalijih oblika postoji značajan rizik povratka bolesti. Posljednjih desetak godina razvoj imunoterapije već je dramatično promijenio prognozu za mnoge oboljele. Lijekovi poput Keytrude omogućili su znatno dulje preživljenje pacijenata koji su ranije imali vrlo ograničene mogućnosti liječenja.
*Uz pomoć AI
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Hoce li pronaci lijek ikada sumnjam