Četvrtina hrvatskih umirovljenika živi u opasnosti od siromaštva, pokazuju službene brojke Eurostata. Definicija kaže da je riječ o pojedincima čiji raspoloživi dohodak ne prelazi 60% nacionalog medijana raspoloživog dohotka. 

Time smo gotovo na samom dnu Europske unije, a kad pogledamo podatke kroz nekoliko godina vidimo da je ta statistika u porastu. Naši umirovljenici sve lošije žive i to je sve očitija činjenica.

Kad je riječ o konkretnim brojkama ugroženih umirvoljenika, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje naveo je u svom posljednjem kvartalnom statističkom izvještaju za 2017. godinu da u Hrvatskoj mirovinu od 500 kuna ili manju od toga prima 94.351 građanin. Prosječna mirovina ovih ljudi iznosti 231,77 kuna, pritom je nemoguće ocijeniti tko je u toj priči prošao gore, oni koji su se u toj kategoriji zatekli tako što su otišli u starosnu radničku mirovinu, ili oni koji su u invalidskoj. Ovih prvih je u toj kategoriji čak 68.217 građana koji prosječno primaju 229,28 kuna, dok je ovih drugih 7375 koji primaju 270 kuna i 8 lipa.

Ukupno je Novu godinu 2018. u Republici Hrvatskoj dočekalo 1,140.414 umirovljenika, od čega penzića u starosnoj mirovini 789.799 s prosječnom mirovinom od 2497 kuna i 14 lipa. Invalidne osobe s naknadom kuburile su s prosječno oko 1900 kuna, a obiteljska mirovina prosječno je iznosila samo tridesetak kuna više od toga.

Statistička priča o "sarmi" donekle se može razmotati kad se pogleda u kategoriji kolikih primanja je bilo najviše umirovljenika koji su otišli u starosnu mirovinu. Oko 102.000 njih primalo je između 1500 i 2000 kuna, nešto manje od 250.000 primalo ih je između 2000 i 3000 kuna, oko 140.000 primalo je mirovinu između 3000 i 4000 kuna.

Danas u Hrvatskoj živi 1,141.667 umirovljenika koji su taj status dobili na osnovu svog rada. 2001. godine bilo ih je 929.371, odnosno 212 tisuća više nego danas. Sveukupan broj umirovljenika, po svim kategorijama i zaslugama, danas je 1,232.651. Pa ako se u računicu ubroji da u Hrvatskoj danas radi, odnosno da je stanje od 1. siječnja 2018. bilo takvo da je radilo 1,475.044 ljudi, dolazi se do odnosa od 1,2 osobe koje rade na jednog umirovljenika. A to je neodrživo bez umiranja od gladi.

Početkom godine Europska komisija Hrvatskoj je predbacila vrlo neuobičajen niz prigovora u izvještaju o stanju u našoj zemlji za 2017. godinu. Nije joj predbacila toliko nejednakost u društvu koliko siromaštvo i izraziti manjak socijalne osjetljivosti. Neke od tih stvari jako su zagrebale pojedine uši u našoj zemlji. "Trajanje naknade za nezaposlenost, u odnosu na razdoblje plaćanja doprinosa, u Hrvatskoj je kratko te je obuhvatnost i dalje niska", stoji tamo. Riječ je o "manje od 15 % stanovništva koje ostvaruje to pravo".

Nije da se EK želi miješati u način na koji će se hrvatsko društvo oduživati onima koji su "vječno zadužili Hrvatsku" u ratu, ali istodobno dok ističe da se ne zapošljava najugroženije, da ljudi na burzi rada ne primaju nikakvu naknadu, EK primjećuje da "nisu provedene najavljene izmjene mirovinskog sustava kojima je bio cilj produljiti radni vijek", zatim do da "nadležna tijela predlažu daljnje proširenje naknada danih braniteljima i članovima njihovih obitelji", te da "nije ostvaren veliki napredak u uključivanju branitelja na tržište rada".

Što se tog dijela stanovništva Hrvatske tiče, po svim osnovama prava proisteklima iz Domovinskog rata, u Hrvatskoj je danas 70.963 mirovina u prosječnom iznosu od 5580 kuna. Najniže prosječne invalidske mirovine iz te kategorije su 852 kune, a najviše prosječne 9284 kune iz kategorije od 8000 kuna naviše.

Najniže radničke mirovine branitelja, prema cenzusu iz zakona iz 2005. godine, po kojoj bivši branitelj ima pravo na određenu razinu primanja jer je otišao u radničku mirovinu sa 65 godina, a nije imao dostatan broj godina radnog staža, bile su 2583 kune. 892 građanina koja su sudjelovala u ratu i izišla zdrava, danas im se računa da imaju toliki minimalac kao socijalni osigurač za svoju radničku mirovinu.

Kompletan pregled pogledajte u tablici ispod.

Zasebna kategorija su korisnici mirovina iz proračuna Republike Hrvatske na ime sudjelovanja u ratu u HVO-u. S njima stvari ovako stoje:

Zanimljiv je pregled primatelja mirovina prema posebnim propisima. Ljudi koji su u mirovinu otišli prema posebnim odredbama iz "tijela unutarnjih poslova", čitaj policije, i pravosuđa mjesečno primaju prosječno 3934 kune, a tek stotinjak kuna više primaju oni koji su u svom radnom vijeku pritom imali posebne ovlasti. Nešto bolje ipak prolaze oni koji su u mirovinu otišli radeći na razminiranju, prosječno 5169 kuna.

A onda povijest. Bivših političkih zatvorenika koji primaju mirovinu u Hrvatskoj je 3218 s prosječnim mjesečnim primanjima od 3767 kuna. Branitelji iz Domovinskog rata prosječno imaju 5580 kuna. Pripadnici Hrvatske domovinske vojske "od 1941. do 1945.", točnije 5862 korisnika koji su još uvijek živi, što može značiti da je riječ i o članovima obitelji bivših domobrana i ustaša, primaju prosječno 2341 kunu. Bivši zastupnici u Saboru, bivši članovi Vlade i Ustavnog suda prosječno imaju 9553 kune.

Bivši službenici na odgovarajućim tijelima još iz doba SFRJ imaju prosječno 3621 kunu, a u tijelima bivše SR Hrvatske prosječno 3095 kuna. Zanimljivo je da je umirovljenika iz tih tijela iz doba SFRJ i SRH danas ukupno 147, dok je umirovljenika iz doba RH s praktično istih funkcija čak 665, a njihove su prosječne mirovine veće od devet i pol tisuća kuna. Što se tiče sudionika Narodnooslobodilačkog rata, tih je građana ili članova njihovih obitelji koji koriste te mirovine danas 13.310 s prosječnim primanjem od 2731 kunu.