Želimo nahraniti svijet, rečenica je koju često ponavlja Hugh Grant, izvršni direktor Monsanta. Tvrtka koja je postala svjetski sinonim za korporativno zlo pod njegovim je vodstvom 13 godina, a u Monsantu radi od 1981. godine. Američka korporacija godinama je na udaru ekoloških aktivista, ali i jedna od najuspješnijih kompanija na svijetu, koja se danas primarno bavi proizvodnjom sjemena i herbicida.

Prije šest godina Forbes ju je proglasio najboljom kompanijom na svijetu, ali osim mainstream biznis medija i drugih kompanija koje im se dive, teško će se naći netko tko ima dobro mišljenje o Monsantu - takav je stav već praktički stvar opće kulture i zdravog razuma.

Suđenje za zločine protiv čovječanstva i prirode

Ovih dana neki su mediji izvještavali kako u Haagu počinje suđenje Monsantu za zločine protiv čovječanstva i prirode. Iako se iz nekih napisa dalo naslutiti kako će se suđenje održati na Međunarodnom sudu u Haagu te kako su iz kompanije poručili da se neće pojaviti na suđenju, radi se o postupku koji nije dio međunarodnog, pa ni nizozemskog pravnog sustava. 

Nekoliko ekoloških i udruga za ljudska prava okupilo se i pripremilo lažno suđenje - odnosno, postupak koji ne obvezuje Monsanto ni na kakvo sudjelovanje u njemu niti u eventualnoj kazni. Suđenje će se održati, kako su istaknuli organizatori, prema UN-ovim smjernicama za poštivanje poslovnih i ljudskih prava iz 2011. godine, a kriminalnu odgovornost utvrđivat će prema smjernicama Međunarodnog suda u Haagu.

Oni koji kupuju skuplju organsku hranu su elitisti koje nije briga za potrebe ostatka svijeta i žele drugima ograničiti izbor, misli izvršni direktor Grant

Koliko god je jasno da se ne radi ni o kakvoj instituciji i legitimnom suđenju, najava je izazvala val komentara underground i mainstream medija u cijelom svijetu i ponovno otvorila veliku raspravu o Monsantu i genetski modificiranoj hrani te budućnosti prehrambene industrije. I u Hrvatskoj se s vremena na vrijeme pokrene kakva, doduše gotovo uvijek marginalna rasprava o GMO-u. Zasad, takva je hrana u Europskoj uniji zabranjena, ali o tom se pitanju stalno raspravlja iznova - a niti jedna rasprava ne može proći bez spominjanja Monsanta.

Prošle godine neto prihodi kompanije iznosili su 22 milijarde dolara, dok je sam Grant zaradio ukupno 11,9 milijuna dolara.

Škot optimist koji čuva svoj privatni život

Osnovna plaća mu je 1,6 milijuna dolara godišnje, dobio je bonus od 3,9 milijuna zbog dobrih rezultata, a milijune je zaradio i na dionicama. Grant je rođen u škotskom gradu Larkhallu, ima 57 godina, a studirao je u Glasgowu, Edinburghu i Buckinghamu te ima diplome iz poljoprivrede, molekularne biologije i međunarodnog menadžmenta.

Sa suprugom Janice i troje djece živi u St. Louisu i voli se nazivati “Škotom optimistom, što je paradoks”. I to je otprilike sve što se zna o njegovom životu izvan Monsanta. U kompaniji je počeo raditi 1981. godine, u škotskom uredu. Prebacili su ga u središnji ured u St. Louis u SAD-u 1991., a četiri godine kasnije postao je izvršni direktor za tržište Azija-Pacifik. Nakon zatvaranja “starog” i otvaranja “novog” Monsanta Grant je preuzeo vodstvo korporacije, a nedavno je pristao na preuzimanje od strane Bayera.

Provođenje odluke još se čeka, ali radi se o jednom od najvećih spajanja kompanija ikad. Njemački Bayer za Monsanto je platio 66 milijarde dolara, a pregovori su trajali mjesecima.

Spajanje već nazivaju “brakom iz pakla”. Bayer je njemačka kemijska i farmaceutska kompanija te proizvode lijekove, pesticide, sjeme te se bave biotehnologijom, a kritičari se boje da je budućnost poljoprivrede i proizvodnje zdrave, organske, ne-GMO hrane u najvećoj opasnosti dosad.

- Ovakva koncentracija korporativne moći u poljoprivredno-kemijskom sektoru je loša vijest za poljoprivrednike i potrošače. Još će se više smanjiti raznolikost sjemena i ograničiti izbor za kupce. Uzgajivači hrane imat će vrlo ograničen izbor sjemena koje mogu saditi i bit će ovisni o tek nekoliko globalnih proizvođača - rekla je o spajanju Bayera i Monsanta Franziska Achterberg, jedna od čelnica ekološke organizacije Greenpeace.

Monsanto je danas najveći svjetski proizvođač GMO sjemena i najveći zagovaratelj genetski modificirane hrane, a proizvode i pesticide. Mnogi njihovi proizvodi percipiraju se kao kancerogeni te ih se povezuje s raznim bolestima, no zasad je sve na razini indicija - ništa nije dokazano.

Bivši direktor radio je na projektu Manhattan

Tvrtku Monsanto 1901. godine u St. Louisu osnovao je farmaceut John Francis Queeny, a nazvao ju je po djevojačkom prezimenu svoje supruge. Prvo je proizvodio umjetna sladila i kofein za prehrambenu industriju. U Europu se probio već 1919., kad se spojio s velškom tvrtkom Cegn Mawr. Proširili su se na proizvodnju aspirina, gume i salicilne kiseline, a u dvadesetima su počeli s proizvodnjom industrijskih kemikalija, među kojima je i PCB, poliklorirani bifenil, koji su na veliko počeli proizvoditi 1935. godine.

Iduće godine kupili su Laboratorije Thomas&Hochwalt kako bi mogli koristiti usluge kemičara Charlesa Allena Thomasa i Carrolla Hochwalta.

Thomas je tu ipak bio važniji, a uskoro je i postao jedan od šefova u kompaniji. Nekoliko godina kasnije, točnije 1943. godine, pozvali su ga da radi na projektu Manhattan, a kad je odbio jer nije htio napustiti Monsanto, ponudili su kompaniji sudjelovanje u izradi prve američke atomske bombe. Bili su aktivni u projektima Dayton i Laboratoriju Mound, koji su bili dio Manhattana. Poslije Drugog svjetskog rata proizvodili su deterdžente, a u suradnji s Bayerom poliuretane.

Protivnicima GMO hrane poručio je da ‘razmisle o budućnosti našeg Plavog planeta’, a uvjeren je da Monsanto rješava problem gladi u svijetu

Prvi insekticid DDT proizveli su 1944. godine, a koristio se protiv komaraca koji su prenosili malariju. No bio je otrovan i njegovo su korištenje i proizvodnja u SAD-u zabranjeni 1972. godine. Dvije godine prije nego što je američki Kongres zabranio proizvodnju kemikalije, PCB Monsanto ga je izbacio iz svoje ponude. Danas se zna da se radi o izrazito otrovnoj kemikaliji, a koristila se u izradi plastike, gume, papira, boja, elektroničke opreme... 

Monsanto je i danas upleten u nekoliko sudskih procesa zbog PCB-a.

Najčešće ih tuže poljoprivrednici koji su zbog kemikalije - a koju je Monsanto reklamirao kao potpuno sigurnu - oboljeli od ne-Hodgkinova limfoma ili drugog oblika raka. U lipnju je američki sud u St. Louisu presudio da Monsanto mora platiti ukupno 46,5 milijuna dolara obiteljima i oboljelima zbog PCB-a. Jedna je to od rijetkih tužbi koju je kompanija izgubila. Kontroverzan je i pesticid Roundup, koji također povezuju s rakom i drugim smrtonosnim bolestima, no u Monsantu tvrde da nema razloga za strah te da je posve siguran. 

Sigurnost nije naš posao - samo da prodamo

Tijekom 60-ih godina Monsanto se posvetio kemijskoj industriji, a tijekom Vijetnamskog rata bili su glavni proizvođači kemijskog otrova Agent Orange, dok su danas jedini proizvođači bijelog fosfora za američku vojsku. Njihovi su znanstvenici bili među prvima na svijetu koji su genetski modificirali stanicu biljke 1983. godine, a pet godina kasnije testno su posadili prva polja GMO kukuruza. 

S godinama Monsanto je kupio desetke tvrtki te se proširio na cijeli svijet, a 2002. godine odlučili su zatvoriti tvrtku i osnovati tzv. novi Monsanto - većina čelnih ljudi, kao i ime, ostali su, no tvrtka se počela primarno baviti biotehnologijom.

Danas se nazivaju “poljoprivrednom kompanijom”. - Poljoprivrednici danas hrane više ljudi nego prije bez da stvaraju nove obradive površine. Mi to zovemo održiva intenzifikacija - stoji na službenoj stranici Monsanta.

Hugh Grant je jako posvećen svojoj kompaniji. Iako skriva svoj privatni život - zna se samo da ima suprugu Janice i troje djece - angažirao se i snimio reklamni video za Monsanto. U dvije minute objašnjava “zašto je Monsanto posvećen održivoj poljoprivredi”, pokazujući koliko je malo Zemljine površine dostupno za obradive površine.

Svojim zaposlenicima u High Wycombeu prodaju samo organsku hranu

Zbog reputacije Monsanta kao ultimativnog zla teško je procijeniti koje su informacije o kompaniji istinite, a koje su proizvod histerije. No iako su gotovo sve parnice dosad dobili, često nije potrebno stvarati histeriju jer su izjave Granta i drugih čelnika kompanije dovoljno štetne. Primjerice, kad je direktor korporativnih komunikacija Phil Angell izjavio kako obaveza kompanije nije provjera koliko je biotehnološki proizvedena hrana sigurna za potrošače.

- Naš primarni interes je prodati što više možemo. Osiguranje kvalitete i sigurnosti te hrane je zadaća Agencije za sigurnost hrane i lijekova - izjavio je Angell.

Ni Grant se nije proslavio. - Oni koji prosvjeduju protiv nas i koji se opiru genetski modificiranoj hrani su elitisti. Ne prepoznaju potrebe ostatka svijeta. Svi koji izdvajaju više novca za organsku hranu su elitisti koji žele ograničiti izbor drugih ljudi koji možda žele kupovati jeftinije proizvode. Mora postojati polica u trgovinama za sve nas - izjavio je Grant za Bloomberg. 

Uostalom, nije bilo nijednog antiglobalista i ekologa koji se nije slatko nasmijao na vijest da u kantini Monsanta u engleskom gradu High Wycombeu zaposlenicima poslužuju samo organsku hranu. Potvrdila je to tvrtka koja je bila vlasnica kantine, ali i sam Monsanto.

Nismo tužili farmere - odnosne neke ipak jesmo...

- Istina je. To je zato što vjerujemo u mogućnost izbora. Znamo da neki naši zaposlenici zapravo žele jesti GMO hranu jer za uzgajanje takve hrane treba koristiti manje pesticida - izjavio je glasnogovornik Tony Coombes. Kasnije su sve demantirali, a danas na službenim internetskim stranicama to demantiraju kroz rubriku “Mitovi o Monsantu”.

Tu su i članci o tome kako nije istina da “tuže farmere kad se njihovo sjeme slučajno nađe na poljima”, “da je GMO hrana nesigurna za jelo” te da je informacija da “imaju golemi utjecaj na vlade” jednostavno kriva. No zato su tužili farmere koji su prodavali ili besplatno međusobno dijelili njihovo sjeme te dobili parnicu na osnovi kršenja autorskih prava, a ni u Hrvatskoj nije prošao neopaženim prijedlog Europske komisije da se zabrani sadnja neunificiranih i nestandardiziranih sorti povrća i voća ili jednostavnije - zabranili bi korištenje bilo čega što nije industrijski proizvedeno. 

S jedne strane Atlantika, GMO je potpuno normalna stvar

U EU to još nije prošlo, no u SAD-u GMO je odavno normalna stvar. Hugh Grant u jednom je intervjuu objasnio kako vjeruje da Monsanto radi dobro i da proizvodnjom GMO sjemena pomaže poljoprivrednicima da uzgajaju što bolje namirnice uz upotrebu što manje vode, a samim time i rješavaju problem gladi u svijetu. Na pitanje što bi poručio onima koji i nakon toga kritiziraju Monsanto, Grant je nastavio u istom stilu.

- Zamolio bih ih da promisle malo o našem Plavom planetu i njegovoj budućnosti. Pitao bih ih kako misle proizvesti više hrane i nahraniti svijet? Moramo osmisliti nove tehnologije za proizvodnju hrane. To je dugoročna i najzdravija opcija za sve nas i našu djecu - rekao je Grant. Zvuči gotovo kao neki ekološki aktivist.