Još jedan, doduše oprezan korak, poduzet će Europska centralna banka (ESB) kako bi potakla ekonomiju eurozone na funkcioniranje bez njihovog održavanja na životu. 

Na sastanku u glavnom gradu Latvije, Rigi, okupit će se članovi Upravnog vijeća banke i raspravljati o tome kada će prekinuti otkup vladinih i poslovnih obveznica, što je jedna vrsta kvantitativnog ublažavanja koja je spriječila kolaps eurozone pod teretom dužničke krize, što će dugoročno biti i loša vijest za Hrvatsku, koja često izdaje obveznice za podmirenje svojih dugova.

Sama činjenica kako će se ova tema naći na njihovom dnevnom redu je jako značajna. Naime udaljivanje od desetljeća mogućnosti 'lakog novca' je jako delikatno pitanje. Sustav federalnih rezervi, koji je podigao referentnu kamatnu stopu u SAD za četvrtinu postotnog boda, naučio je o kakvoj je opasnosti riječ. 

2013. godine najava kako će početi sa smanjivanjem svog kvantitativnog programa ublažavanj, izazvala je globalnu prodaju rizičnih investicija. Kako bi izbjegli sličnu reakciju, Europska centralna banka ovome pristupa s iznimnim oprezom, pa je tako i prilagodila izražavanje u svojim javnim izjavama kako bi signalizirala postupni izlazak iz programa poticaja.

KLASA OPTIMIST Ekonomski eksperti razočarani lošim vijestima

Nedavno je banka dala naslutiti kako je debata o zaustavljanju programa otkupa započela u Upravom vijeću, glavnom tijelu banke za donošenje odluka. Peter Praet, član Izvršnog odbora banke koji prati ekonomiju eurozone,  6. lipnja najavio je kako će se tijekom sastanka provesti rasprava o tome "je li dosadašnji napredak dovoljan jamac postupnog 'odmotavanja' naših neto kupnji".

Velika je to promjena od travnja kada je Mario Draghi, predsjednik ESB-a, nakon sastanka o monetarnoj politici, inzistirao na odgovoru kako članovi nisu ni razgovarali o programu otkupa obveznica. Analitičari su podijeljeni oko toga hoće li banka objaviti rok za završetak programa, ili s objavom takvih vijesti pričekati sljedeći sastanak čelnika monetarnih politika u srpnju.

Neki su mišljenja kako bi trebali pričekati i vidjeti, s obzirom na opasne signale koji su pristižu iz ekonomija eurozone. No bankari ESB-a ne mogu čekati dugo. Inflacija je na putu dostizanja dva posto, a po zakonu ESB-ov glavni zadatak je držati inflaciju pod kontrolom. 

Dolar za dolar Trgovinski rat: Europa pripremila Trumpu 'atomsku bombu'

Prvi korak, prije povećanja kamatnih stopa, će biti zaustavljanje otkupa obveznica. Što god da se dogodi znat će se nakon sastanka. Banka je najavila kako će nastaviti s otkupom barem do kraja rujna, no nije poznato kada bi zaustavila program. Analitičari pretpostavljaju kako će se to dogoditi krajem godine. Tada bi, najvjerojatnije sredinom 2019. godine, ESB započela s podizanjem svoje glavne kamatne stope, koja je trenutačno nula, piše The New York Times.

Nakon procvata u 2017. godini, posljednjih mjeseci rast u eurozoni je usporen, a svakog dana pristižu nova upozorenja kako sve baš i nije u najboljem redu. Nedavno je tako statistička agencija EU objavila kako je industrijska proizvodnja u eurozoni pala za 0,9 posto tijekom travnja. 

Europskim poslovnim svijetom zavladala je zabrinutost i zbunjenost nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa i posebno njegovog rata živaca sa dugogodišnjim saveznicima poput Njemačke i Kanade, te nametnutih carinskih tarifa na uvoz čelika i aluminija. U to isto vrijeme Italiju je zahvatio val populizma, a Velika Britanija zatrpana je nizom obaveza razvoda od EU. 

Neizvjesnost je dovela do toga da kompanije nevoljko investiraju, što je dovelo i do usporavanja rasta.

"To je psihološki efekt. Nesigurnost vlada Bliskim istokom, Azijom, Europom. A nesigurnost ćete pronaći čak i u Washingtonu. S tim se moramo suočiti", naglasio je Ulrich Spiesshofer, šef tehnološke kompanije ABB, sa sjedištem u Zurichu.