Iako se ponekad ne čini tako, Hrvatska je dio Europske unije i uživa u mnogim blagodatima. Ponekad je stvarno potrebno vidjeti novu perspektivu, a kada dođe čovjek s Wall Streeta i šefovima najvećih hrvatskih kompanija govori da je, parafraziramo, život lijep, onda morate stati i stvarno pogledati što nam je donio taj famozni EU. Joseph Quinlan, jedan od najviših šefova u Bank of America, gostovao je prije nekoliko dana u Zagrebu u organizaciji predstavništva Američke gospodarske komore i u razgovoru za Express otkrio kakve reforme bi Hrvatska trebala provesti da bi privukla velike inozemne kompanije. Nedavno smo izgubili na natječaju za preseljenje europskih organizacija u Zagreb, a kako se približava datum Brexita, velike svjetske banke razmišljaju kamo će seliti svoja sjedišta.

Pitali smo Quinlana što bi Hrvatska mogla učiniti da privuče takve kompanije. 

“Da bi se privukle velike banke, potrebno je olakšati kretanje kapitala preko granica, transparentnost korporativnog upravljanja... Mnogo toga već je sad na mjestu, ali treba imati u vidu da se borite protiv Frankfurta, Pariza, Dublina i drugih velikih igrača. Moguće je da Hrvatska privuče neke poslovne jedinice velikih banaka, možda nešto s logističkom podrškom, ali bit će teško”, kazao je on. Gotovo u istom dahu ponudio je nadu da, bez obzira na prepreke u dovođenju velikih banaka, neke reforme treba provesti kako bi se omogućio veći i bolji rast gospodarstva. 

Pustošenje zemlje Crno nam se piše! - Hrvatska će se prepoloviti do 2100.

Sofisticirano, razvijeno i dobro umreženo tržište kapitala važno je za bilo koje gospodarstvo i time je moguće privući velike investicije velikih banaka, uvjeren je Quinlan, inače šef odjela za istraživanje i upravljanje investicijama u Bank of America. Pred brojnim gostima Quinlan je pričao o impresivnom gospodarskoma rastu Europske unije i SAD-a:

“Na Wall Streetu sam tri desetljeća i nisam nikad vidio takav optimizam u SAD-u, Europi, pa čak i u gospodarstvima u razvoju. Prije desetak godina smo pali u recesiju i bilo je to zastrašujuće razdoblje za mnoge obitelji od New Yorka do Pekinga. Ali imamo i jako puno razloga za optimizam”. 

No mnoge aktivističke organizacije upozoravaju da je većina gospodarskog oporavka otišla u džepove najbogatijih. 

Pitali smo Quinlana i o tome, a on nam je rekao da se ne bi u potpunosti složio s tim: 

“Nije sav gospodarski rast nakon krize otišao u džepove najbogatijih 1% jer to jednostavno ne znamo. Znamo da su vlasnici kapitala i financijskih instrumenata, bilo ovdje ili u Parizu i New Yorku, dobro prošli u rastu gospodarstva nakon krize. Centralne banke upumpale su jako puno novca u gospodarstva, stvorile likvidnost i sad vidimo gospodarski rast i pad nezaposlenosti desetljeće nakon početka tog procesa.” 

Možda je ipak zanimljivije vidjeti da je u idućoj rečenici spomenuo “inkluzivni rast”, pri čemu se podrazumijeva da svi članovi gospodarstva imaju neke dobrobiti od rasta te ekonomije: 

“Sad već možemo razmišljati o dobrim plaćama za radnike, a ne samo o pronalaženju posla. Ali to je dobro pitanje zato što sad moramo razmišljati o inkluzivnom gospodarskom rastu, da se ne moramo u budućnosti suočavati s problemima. Ne možemo napustiti ljude i pretvarati se da je sve u redu.” 

Analiza "Plenković mora ići na izbore za spas Hrvatske"

Domaći ekonomski analitičari već dugo govore da je rast hrvatskoga gospodarstva više posljedica dobrog ekonomskog okruženja nego provedenih strukturnih reformi na državnoj razini. Dosta blagim rječnikom nešto slično je ponovio i Quinlan kad je, više puta, rekao da Europska unija raste.
 
“Prvo moramo razgovarati o makrookruženju Hrvatske pa se spustiti na nižu razinu i vidjeti što se može i treba promijeniti. Ne smijemo zaboraviti da nam predstoji još jako puno posla, kako nama u SAD-u tako i vama u Hrvatskoj. Zaposlenost raste, rast gospodarstva se ubrzava, ali ne smijemo se opustiti. Pa čak i ona kupnja Da Vincijeve slike ‘Salvator Mundi’ za 450 milijuna dolara govori nešto. Govori da je jako puno novca spremno za trošenje. Ogromne količine novca kolaju svijetom i samo čekaju pravu priliku za ulaganje. Mnogo vremena je prošlo otkad sam došao u Europu i iznenadio se gospodarskim rastom. Nekoliko puta posljednjih 12 mjeseci Europska je unija rasla brže od SAD-a, i to nam se nije svidjelo, ali nas analitičare je impresioniralo. Ostvaren je takav rast u EU da neki investitori nisu mogli vjerovati brojkama. Nedavno sam bio u Grčkoj, pa čak i oni, prvi put u mnogo vremena, čak i oni rastu. Gledajte to na ovaj način. Ako grčko gospodarstvo raste, onda stvarno svi rastu, a Grčka napokon izlazi iz gospodarske depresije”, kazao je Quinlan okupljenim gospodarstvenicima u hotelu Westin. 

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

Jednom kad se prođe nešto lagodnija priča o gospodarskom uspjehu širega gospodarskog okruženja, dolazimo do činjenice da Hrvatska ne stoji bajno u nekima od najvažnijih ljestvica o poslovanju i konkurentnosti gospodarstva.
 
“Sve velike kompanije žele biti u EU zbog basnoslovne kupovne moći potrošača, ali to je samo dio priče. Uzmimo za primjer indeks globalne konkurentnosti, gdje je Hrvatska na 74. mjestu i očito je da predstoji još jako puno posla. Same brojke iza indeksa su jako kompleksne, ali mi ga stalno pratimo zato što nam jako dobro govori na koji način se mijenjaju države. Hrvatskoj je to odličan kriterij za uspoređivanje s drugim zemljama, uspješnijim zemljama koje na ispravan način vode svoje gospodarstvo i uspijevaju privući ulagače. Zapamtite da konkurentnost znači inozemna ulaganja, priljev stranoga kapitala, dolazak američkih multinacionalnih kompanija. Multinacionalnih kompanija općenito. Zakonodavci moraju shvatiti da je i SAD konkurencija Hrvatskoj za isti investicijski dolar idućeg IBM-a”, ispričao je Quinlan.

Milijarde kuna Pogodite po čemu je Hrvatska prva u EU

Nešto slično je pisao i Nenad Bakić na ovim stranicama kad je zaključio da Hrvatska mora vidjeti što rade države uspješnije od Hrvatske: 

“Trebamo ismijati uhljebničke vračeve koji lažu o navodnom neoliberalnom kapitalizmu i omogućiti dinamično gospodarstvo koje raste po stopama i stvara radna mjesta te daje ljudima nadu da mogu lagano biti uspješni i bez umreženosti u državne strukture. Alternativa tome nije propast. Oni koji su uspješniji od nas stvaraju toliko radnih mjesta da naši nezaposleni poslove mogu dobiti ondje. Tako da će se uz rentni rast, smanjenje nezaposlenosti kroz iseljavanje i onda doznake iz inozemstva, gospodarstvo i dalje uravnoteživati. Ali to neće dovesti do optimizma”. 

Dotaknuo se Quinlan i onog famoznog Doing Business indeksa, koji je pokazivao veliki rast prije nekog vremena. “Doing Business indeks Svjetske banke također je vrlo kompleksna brojka, ali važno je znati da tvrtke idu tamo gdje je jednostavnije poslovati. Gdje je jednostavnije otvoriti tvornicu, dobiti kredit, dobiti sve građevinske dozvole, upaliti žarulju u toj novoj tvornici i tome slično. Hrvatska je na 51. mjestu, Rumunjska vas je pretekla. Sve ovo govorim kako bih ponovno istaknuo da su makroekonomski uvjeti odlični, EU raste, nezaposlenost pada, povjerenje u tržište raste, ali na mikrorazini je ostalo još jako puno posla. Sad je pravo vrijeme da zakonodavci provedu strukturalne reforme, a ne da čekaju još gospodarskog rasta”, uvjeren je Quinlan i cijelo vrijeme ponavlja da su reforme nužne. 

Problem za Vladu 12 zahtjeva Hrvatskoj: Manje mirovina, skuplje dopunsko...

Dotaknuo se čak i problema reforme obrazovanja u Hrvatskoj jer on prati nedostatak kvalificirane radne snage u svim razvijenim zemljama svijeta. Prema njegovim podacima je stopa nezaposlenosti KV radnika u SAD pala na 2%, pa se oni već sad okreću uvozu radne snage, pa i radne snage iz Hrvatske.  Trenutačno je na snazi pravi rat za talentiranu i kvalificiranu radnu snagu, ispričao je Quinlan i dodao da će budućnost donijeti pravu eksploziju umjetne inteligencije, robotike i time ćemo nadoknaditi nedostatak radne snage. 

“Svi imamo iste probleme, sve te izazove trebamo rješavati sad, a ne kasnije, kad se suočimo s još jednom krizom, jer ćemo žaliti što nismo bili agresivniji u promjenama i prilagodbama. Daleko najveća hrvatska prednost je činjenica da ste dio velikog i bogatog tržišta Europske unije, ali preostalo je još jako puno posla i to stalno ponavljam. Danas je pravo vrijeme da počnemo razmišljati kako dovesti do gospodarskog rasta za tri ili pet godina”, zaključio je Quinlan.