Tko je Reed Hastings?

Uz neke od najvećih digitalnih brendova možete odmah prilijepiti i pripadajuće lice - s Appleom se smiješi pokojni Steve Jobs, a s Facebookom Mark Zuckerberg, do te mjere da o njima snimaju filmove. Kevin Systrom (Instagram), Garrett Camp (Uber) i sl. možda su nešto manje poznati, ali ipak se znaju svako malo pojaviti na konferencijama, intervjuima, podcastima, naslovnicama...

Hastings je u usporedbi s mnogo kolega poprilično samozatajan i rijetko istupa u javnosti. Čovjek koji je osnovao Netflix čak nema ni svoj ured u kalifornijskom sjedištu kompanije u Los Gatosu, nego skače od ureda do ureda, od stola do stola, dok ne pukne od posla, a onda se odmori u "tornju", odvojenoj kvadratnoj sobi na vrhu glavne zgrade. Hastings je zauvijek promijenio način na koji svijet konzumira audiovizualni sadržaj.

I šta sad? Opet Fejs: Netflixu i drugima davali privatne poruke

I to je učinio dva puta - prvi put krajem devedesetih, kad je potukao videoteke slanjem DVD-a na kućnu adresu, pa onda opet 20 godina kasnije, 2007., kad je Netflix postao streaming servis i naglo skrenuo pozornost s tradicionalne televizije na internetsku formu "paketnih" serija, dokumentaraca i igranih filmova koji su uz pretplatu funkcionirali kao kućna videoteka.

Hastings i njegov Netflix jedan su od velikih "digitalnih disruptora" 20. stoljeća, tour de force novih kreativnih ideja i poslovnih koncepata koji ubijaju staro stvaranjem novog - novih tehnologija i novih navika. U žargonu Silicijske doline, govorimo o "buggy whip efektu" - buggy whip je bio bič koji je vozač kočije koristio sve dok pogon nije zamijenio motor automobila pa izraz danas obilježava sve što je beznadno zastarjelo.

Prva velika borba bičevima i "bagijima" odvijala se krajem devedesetih i početkom novog milenija, kad je na digitalnu scenu kročio Napster i uzrokovao kaos u glazbenoj industriji. Mp3 revolucija pokrenula je veliku debatu o nužnosti "besplatne glazbe", a hipijevski duh mladih digitalnih poduzetnika želio je proširiti mp3 fenomen na televizijski i filmski sadržaj.

Drugim riječima, jedna je golema skupina genijalaca smatrala da će se sadržaj malih ekrana i velikih platna stvarati po principu Wikipedije, tj. da će hrpa samoorganiziranih pojedinaca, surađujući potpuno besplatno, stvarati besplatne filmove i serije te u tome biti bolji od starih i trenutačnih opcija. Koliko je ova utopijska ideja išla daleko govori i podatak da je svoj start up za taj cilj imao i Will Wright, čovjek koji je stvorio hit igru "The Sims", a postojali su i deseci drugih kompanija, koje su izgorjele u pokušaju.

Hastings je predstavljao drugu stranu i glasno vikao: "Ne! To se ne radi tako!". Umjesto socijalističkog koncepta radne akcije na kreiranju entertainmenta, Netflix je internet vidio kao priliku za izravnu financijsku komunikaciju s korisnicima, tj. priliku za izravnu metodu naplate. Ako ponuđeno iskustvo bude dobro, jednostavno i praktično, korisnici neće imati problema izvaditi lovu iz džepa i platiti priliku da gledaju željeni sadržaj, tvrdio je Hastings.

I bio je u pravu. Netflix je pobijedio filozofiju besplatnog i otvorenog, ali odnio je i još jednu bitnu pobjedu na tržištu, onu u sukobu koncepta "besplatno je, ali ima reklame" vs. "plaća se, ali nema reklame", nudeći sadržaj bez reklama. Ljudi su spremni platiti, samo da ih usred gledanja ne počnu daviti sa šamponima, pivom i novim tarifama mobilne telefonije.

Financijski rizik Megauspjeh Netflixa neće trajati vječno

Rezultat je tzv. Peak TV, Novo zlatno doba televizije u kojem trenutačno živimo, a u kojem dva "direct pay, no ads" modela - Netflix i HBO - predvode s najviše plemenitih kovina oko vrata, poput repera kojemu se vrat savija od nagomilanog zlata. No da bi Netflix postao predvodnikom Peak TV-a, trebalo je preživjeti status underdoga i pobijediti Golijata s kojim se sukobio. Nekoliko njih.

Reed Hastings je rođen u Bostonu 1960. godine. Otac mu je bio odvjetnik, koji je kasnije radio za Nixonovu administraciju, a s majčine strane genetiku mu je prošarao mamin djed Alfred Lee Loomis, poduzetnik i izumitelj koji je imao ključnu ulogu u razvoju i nastanku radara i atomske bombe.

Reed je diplomirao matematiku na sveučilištu Bowdoin, gdje je vodio grupu za organiziranje izleta u prirodu, koju je obožavao koliko i dane provedene za knjigom. Svoju strast za avanturom na otvorenom utažio je i kad se s diplomom pod rukom uputio pripremati za upis u marince, ali je odustao pa otputovao u afrički Swaziland (Kraljevina Esvatini), gdje je kao član Mirovnog korpusa učio srednjoškolce matematici.

Te dvije godine opisuje kao "kombinaciju službe i avanture", što je u osnovi i dobar sažetak njegova poslovnog djelovanja. Ono započinje nedugo nakon što je odlučio upisati drugi fakultet - Stanford, gdje je postao stručnjakom za umjetnu inteligenciju i na kojemu se zarazio poduzetništvom. Upravo je taj isti Stanford 2014. godine Netflixu dodijelio nagradu za Poduzetničku tvrtku godine.

S 31 godinom i dva fakulteta iza sebe, Hastings kreće u svoj prvi pothvat osnivanjem kompanije Pure Software, koja se bavila izradom digitalnih alata za inženjere. Prvo pa uspjeh - tvrtka je svake godine udvostručila svoju prethodnu dobit, a Reed, koji se u početku zadovoljio pozicijom osnivača i stručnjaka, postaje direktor i menadžer, iako danas priznaje da je učio u hodu i radio mnoge pogreške.

Jedna od njih nije bila odluka da Pure Software stavi na burzu, 1995. godine, jer se pokazala iznimno unosnom - Hastings je većinsko vlasništvo predao kompaniji Rational Software i otišao kući sa 750 milijuna dolara na računu. Umjesto da ih potroši na privatne avione, kokain, kurve i sportske automobile za naslikavanje po Instagramu, on se udružio s prijateljem Marcom Randolphom pa 1997. stvorio Netflix.

Ideja? Hastings je zakasnio vratiti film u Blockbuster i morao je platiti kaznu od 40 dolara. Trinaest godina kasnije "vratio" je Blockbusteru istom mjerom - zapravo, puno radikalnijom, potjeravši ga u bankrot. Tijekom devedesetih Blockbuster je bio sinonim za američku videoteku, franšiza koja se širila i izvan SAD-a, s 9000 poslovnih objekata širom svijeta, od čega 4500 u SAD-u.

Nastavak na sljedećoj stranici...

Netflix je 1997. bio jedna drugačija, relativno mala kompanija u polupoštanskom biznisu. Jednom nogom u prošlosti, a drugom u budućnosti, Netflix je bio savršeni tranzicijski fenomen, koju je budućnost vrlo lako mogla pojesti, da nije bilo čistog znanja u manevriranju. A i ponešto sreće. Hastingsov izgubljeni VHS za Blockbuster bio je "Appolo 13" Rona Howarda, a 40 dolara bila je "zakasnina" koju je prešutio ženi, s obzirom na to da se radilo o mjesečnom trošku za teretanu.

Upravo na putu do teretane Hastingsu su se počeli vrtjeti kotačići u glavi - što ako izmisli uslugu koja radi po jednakom principu - naplati 40 dolara mjesečno i rentaj koliko god filmova želiš. Nije imao pojma hoće li ikoga zanimati takva promjena videotekarske navike, ali je odlučio da će svakako probati.

rastući trend Namame ih novcem: Sve više cura u amater pornićima

Pritisak i strah od supruge zbog kretenski potrošenih 40 dolara na film čiji je VHS trebalo pronaći u kućnom kršu samo je jedna od sličnih priča o velikoj ulozi "prvih dama" i njihova utjecaja na stvaralaštvo novih digitalnih genijalaca i moćnika. Žena Kevina Systroma imala je golemu ulogu u nastanku Instagrama, servisa koji je u početku nudio skromnu opciju fotografiranja i dijeljenja fotografiranog rodbini i prijateljima.

Supruga je Kevinu rekla da ona prva neće koristiti ovu društvenu mrežu jer ne vidi zašto bi se sramotila s fotografijama koje nikad ne ispadnu tako "seksi" kao kod drugih. Kevin joj je objasnio da drugi koriste photoshop filtere i... Eureka! Instagram je dodao filtere u ponudu te gotovo preko noći postao jednom od najvećih kompanija na planetu.

Godine 1997. Netflix je ponudio usluge posudbe DVD-a po fiksnoj tarifi. DVD je bio praktičniji od VHS-a, ujedno i popularni novi medij koji se mogao staviti u kuvertu i poslati na kućnu adresu. Videoteke, njihove police i tiskani katalozi zamijenjeni su dostavom, ali i tad jednako novom i atraktivnom tehnologijom - World Wide Webom, na kojemu se nalazio popis ponuđenih naslova.

Hastings nije krenuo u otvoreni rat s Blockbusterom, štoviše, nudio je predaju praktički odmah kad se razvio. Ponudio je otkup 49 posto Netflixa upravo vlasnicima Blockbustera. Bilo je to 2000. godine, kad je Netflix predlagao partnerstvo, tj. svoju poziciju online distributera za Blockbuster. Blockbuster ga je odbio. Hastings se podvijenog repa vratio kao gubitnik. Desetak godina kasnije Netflix je slavio 16 milijuna korisnika, a Blockbuster je bankrotirao pa 2013. zatvorio svoju posljednju trgovinu.

Prve godine novog milenija za Netflix su bile spektakularne. Hastings je imao dovoljno novca da s obitelji živi u unajmljenoj kući u Rimu, a do Silicijske doline skokne dva tjedna u mjesecu, kako bi na terenu kontrolirao svoju novu poslovnu mašineriju.

Godine 2013., Netflix producira i svoju prvu seriju. Rezultat je "House of Cards", čiji je komercijalni i kritički uspjeh uveliko zaslužan što je tvrtka do kraja godine utrostručila vrijednost svoje dionice. "Svjedočit ćemo tome da linearna televizija opada svake godine kroz sljedećih 20 godina i tome da internet-televizija raste svake godine kroz sljedećih 20 godina", izjavio je Hastings 2015., koji je iste godine zabilježio rekordnu zaradu te uveo popularne nove metode menadžeriranja ljudskih resursa, nudeći neograničene porodiljske dopuste i neograničene godišnje odmore svojim zaposlenicima.

Kuća od karata Zbog Kevina Spaceya tisuće ljudi završit će na ulici

Pokazalo se da ljudi tako daleko manje zabušavaju na poslu, a i rado mu se vraćaju. Onda kad ne eksperimentira s poslovnim politikama i ne mijenja povijest televizije, Hastings se angažira u borbi za kalifornijsku reformu obrazovanja pa je čak uložio vlastite milijune u projekt DreamBox Learning, online program za osnovnoškolsko i srednjoškolsko učenje matematike.

Dobar dio zarade daje i zakladi Billa i Melinde Gates, a donedavno je sjedio i u upravnom odboru Facebooka, s obzirom na to da je bliski obiteljski prijatelj Zuckerbergovima. Facebook je napustio zbog Petera Thiela, kolege iz odbora, s kojim se posvađao oko političkih stavova, zgrožen Thielovom podrškom Donaldu Trumpu.

Danas, Netflix je sila koja stoji na klimavim nogama. Štoviše, ne stoji, nego hrabro korača na čelu kolone, klimavih nogu po klimavom visećem mostu, putem bilježeći impresivne rezultate - razmiljeli su se u gotovo 200 zemalja svijeta, do te mjere da ih rusko ministarstvo kulture otvoreno optužuje za kulturni imperijalizam, iako im nitko ne brani da svijetu ponude "ruski Netflix" i tako preotmu korisnike.

Želja da se bude alfa u svemu, u produkciji i distribuciji, dovela je do toga da je 2016. Netflix izbrojio nevjerojatnih 126 originalnih serija i filmova, što je više od ijedne druge postojeće TV mreže ili kablovskog kanala. A u pozadini svega stoje - u tom grmu leže klimave noge i tlo - krediti. Godine 2016. uzeli su oko 17 milijardi kredita za rast i ekspanziju, a već godinu kasnije još gotovo 22 milijarde. Lani su uzeli još nekoliko milijardi.

Planiranje je, kao i u svakom ozbiljnom biznisu, dugoročno, a Hastings, kao i svaki drugi vizionar, ili će pasti pokošen rafalom ambicije ili potpuno zavladati svijetom u sljedećih desetak godina. Konkurencija stišće sa svih strana, ali gomilaju se i problemi - ponovno raste promet na torrentima, jer korisnici teško mogu mjesečno izdvajati novac za praćenje svih najpopularnijih serijala raspršenih na konkurentskim platformama - Netflix, HBO, iTunes, AppleTV, Amazon, pa sad i Disney+.

Svi imaju svoj izvorni sadržaj, svi imaju neviđeno puno sati programa, a za mnoge jedino rješenje postaje platiti jedan do dva servisa mjesečno pa ostale hit-naslove skidati ilegalno s interneta. Osim toga, vidi se da oskudijevaju s budžetima pa na svaku maestralnu hit seriju dođe poneki trash naslov, bilo da je riječ o izvornoj produkciji ili jeftinoj robi kupljenoj za emitiranje, a koja izgleda kao da bi trebala živjeti na YouTubeu, a ne na servisu za plaćanje.

Zaposleni i bogati Obame plivaju u novcu: Kako ga zarađuju i kako troše

Iako 60 posto Amerikanaca prakticira "binge watching" - gledanje cijelih sezona serijala u komadu, kao jedan dugi film - HBO je s "Igrom prijestolja" podsjetio na moć tradicionalnog serviranja novih epizoda iz tjedna u tjedan, stvarajući dodatni hype očekivanjem. Ovakav "retro" način gledanja serije u suprotnosti je s Netflixovom politikom serviranja svih epizoda sezone odjednom, a u igru donosi nimalo nebitan društveni element, doživljaj radnje u jedinstvenom vremenu za sve gledatelje, s tjednim prepričavanjima i nabrijavanjima na poslu, TV emisijama, podcastima...

Postoje teorije da bi Netflix puno više profitirao da je neke svoje serijale, recimo, "Stranger Things" ili "Narcos" emitirao na isti način, jednu po jednu svaki tjedan, a ne kao long form zabavu za cjelonoćno bdjenje uz junk food. Kreditima i dugovima unatoč, Netflix je danas procijenjen na oko 47 milijardi dolara, a Hastingsovo se osobno bogatstvo procjenjuje na oko četiri milijarde dolara. Ne mora više rentati kuću kraj Rima. Može je slobodno kupiti, s okolnim općinama.