Prešućeni problem iz Hormuškog tjesnaca: Zovu ga 'kralj kemikalija'
Za naftu i plin sve je jasno, za problem s helijem vjerojatno ste čuli, ali što je s elementom kojeg zovu "kraljem kemikalija". Sumporna kiselina je naime neka vrst baze, ključna prilikom proizvodnje metala, gnojiva, farmaceutskih proizvoda... Hormuška kriza dovela je nakon 50 dana do nestašice niza sirovina ključnih za moderni svijet. Među njima se kao jedna od najpogođenijih ističe baš sumpor. Nagli skok njegove cijene prijeti uzdrmati sve, od polica u supermarketima do proizvodnje najsofisticiranijih tehnoloških uređaja.
Sumpor je zapravo skrivena žila kucavici globalne industrije. Njegova nestašica nije samo tehnički problem za nekoliko tvornica, već signal upozorenja o krhkosti lanaca opskrbe o kojima ovisimo, a da toga često nismo ni svjesni.
Mnogi se pitaju je li "sulfur", termin koji se često čuje u međunarodnim izvješćima, isto što i naš sumpor. Odgovor je jednostavan: jest. Radi se o latinskom, odnosno engleskom nazivu za isti kemijski element, žutu krutinu koja je temelj brojnih industrijskih procesa. Iako postoje metode poput Fraschovog postupka za njegovo izravno vađenje iz podzemnih ležišta, surova je istina da je globalna opskrba sumporom neraskidivo vezana uz industriju fosilnih goriva.
Više od 90 posto svjetske proizvodnje sumpora zapravo je nusprodukt. Nastaje tijekom procesa desulfurizacije, odnosno uklanjanja sumpornih spojeva iz sirove nafte i prirodnog plina u rafinerijama. Taj se proces provodi kako bi se zadovoljili ekološki standardi i smanjile emisije sumporovog dioksida, glavnog uzročnika kiselih kiša. Ironično, ekološka nužnost stvorila je sirovinu koja je postala temelj drugim industrijama. Upravo ta veza objašnjava zašto je blokada Hormuškog tjesnaca, ključne rute za bliskoistočnu naftu i plin, izazvala potres na tržištu sumpora. Kada stanu tankeri s naftom, staje i proizvodnja njihovog najvažnijeg nusprodukta.
Geopolitička karta proizvodnje sumpora poklapa se s kartom najvećih energetskih sila. Glavni proizvođači su Sjedinjene Države, Rusija, Kanada i Kina, no ključnu ulogu igraju zemlje Perzijskog zaljeva. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt i Iran zajedno proizvode gotovo četvrtinu svjetskog sumpora. S obzirom na to da se njihovi proizvodi transportiraju morem, Hormuški tjesnac postaje usko grlo od presudne važnosti. Procjenjuje se da gotovo polovica ukupne svjetske pomorske trgovine sumporom prolazi upravo kroz taj tjesnac, čineći regiju globalnim "određivačem cijena".
S druge strane jednadžbe je Kina kao najveći svjetski uvoznik, čija golema industrija ovisi o stabilnoj opskrbi. Što se tiče Hrvatske, iako postoje manja nalazišta i INA u svojim specifikacijama navodi tekući sumpor kao proizvod, zemlja je uvelike ovisna o uvozu, pogotovo kada je riječ o mineralnim gnojivima. Kriza stoga izravno pogađa i domaću poljoprivredu.
Iako ga se rijetko spominje, sumpor je ugrađen u temelje globalne ekonomije. Oko 90 posto njegove proizvodnje odlazi na dobivanje sumporne kiseline, koja nosi titulu najproizvedenije osnovne kemikalije na svijetu. Njena primarna uloga je u proizvodnji fosfatnih gnojiva, što sumpor izravno povezuje s globalnom sigurnošću hrane. Bez jeftinog i dostupnog sumpora, troškovi poljoprivredne proizvodnje rastu, a s njima i cijene hrane za krajnje potrošače. Ujedinjeni narodi su u nekom trenutku pokrenuli inicijativu za osiguravanje prolaza gnojiva kroz tjesnac, što svjedoči o ozbiljnosti situacije.
No, njegova uloga tu ne staje. Sumporna kiselina ključna je za izlučivanje nikla, kobalta i bakra, metala neophodnih za proizvodnju baterija za električna vozila i sustave za pohranu energije. Paradoksalno, put prema dekarbonizaciji trenutno ovisi o nusproduktu fosilnih goriva. U autoindustriji, koristi se u procesu vulkanizacije za proizvodnju izdržljivih automobilskih guma. U visokoj tehnologiji sumpor je ključan za proizvodnju poluvodiča koji pokreću pametne telefone, računala i svu modernu elektroniku. U građevini i rudarstvu služi kao sirovina za proizvodnju raznih kemikalija, od pigmenata i boja do eksploziva. U farmaceutskoj industriji sastojak je brojnih lijekova, posebno onih za liječenje kožnih bolesti.
Posljedice blokade već su vidljive. Prema izvješćima s tržišta, cijene sumpora s Bliskog istoka praktički su se udvostručile od eskalacije sukoba krajem veljače. Proizvođači gnojiva u drugim dijelovima svijeta također prijavljuju drastična poskupljenja, navodeći poremećaj na Bliskom istoku kao glavni uzrok. Ovaj cjenovni šok prelijeva se na cijeli lanac vrijednosti.
Poljoprivrednici se suočavaju s dilemom: apsorbirati veće troškove gnojiva, što smanjuje njihovu zaradu, ili smanjiti gnojidbu, što riskira manje prinose i dodatno potiče inflaciju cijena hrane. Istovremeno, industrije koje pokreću tehnološku revoluciju suočavaju se s novim uskim grlom u opskrbnom lancu. Sad valja vidjeti može li se vjerovati Trumpu da je Hormuški tjesnac trajno otvorio.
Vrlo ozbiljan je i problem s helijem. Kako je ranije pisao Express, tekući helij igra vitalnu ulogu u raznim fazama proizvodnje poluvodiča i njegova moguća nestašica dovela bi do rastuće cijene pametnih telefona, računala, kućne automatizacije i automobila. Tekući helij je plin fosilnog podrijetla koji se uglavnom koristi za hlađenje i takozvano plazma-nagrizanje pločica koje se koriste za proizvodnju poluvodiča.
Helij također ima funkcije izvan elektronike, posebno u medicinskoj tehnologiji: na primjer, u mikroskopima ultra-visokog kapaciteta ili MRI uređajima. Ali uglavnom, ova kriogena tekućina - plin koji se koristi na približno minus 150 stupnjeva Celzija - igra vitalnu ulogu u raznim fazama proizvodnje poluvodiča , uključujući najmanje i najnaprednije koji pokreću podatkovne centre umjetne inteligencije. To je jedan od onih materijala poznatih samo stručnjacima, kojim rukuju samo tehničari, no globalno gospodarstvo postaje svjesno toga u krivo vrijeme: kada šok iznenada prekine industrijsku opskrbu. To se upravo događa.