Problem broj dva: Malajski tjesnac
Nije samo Hormuški tjesnac svjetski problem. Kolaps pomorske stabilnosti na Bliskom istoku bacio je dugu, zakašnjelu sjenu na najprometniji pomorski prolaz u Aziji: Malajski tjesnac, piše Bloomberg. Dok Iran formalizira svoju blokadu i navodno nameće sustav cestarine u Hormuškom tjesnacu, jugoistočna Azija našla se u središtu geopolitičkog natezanja između međunarodnog prava i primamljive ideje unovčavanja ključnih pomorskih putova. Iako geografski udaljeni, ova dva tjesnaca neraskidivo su povezana u mrežu globalne trgovine, a poremećaji u jednom izazivaju kaskadni učinak koji prijeti svjetskoj ekonomskoj stabilnosti.
Duh je pušten iz boce
Napetost je prvi put dosegnula vrhunac kada je indonezijski ministar financija Purbaya Yudhi Sadewa javno iznio, a potom gotovo odmah povukao ideju o uvođenju tranzitne pristojbe za plovila koja prolaze kroz koridor dug 805 kilometara. Ministar se pozvao na novi iranski sustav naplate u Hormuzu kao mogući presedan, sugerirajući da bi Indonezija, Malezija i Singapur mogli podijeliti značajne prihode od otprilike 102.500 brodova koji godišnje prođu tim plovnim putem.
Prijedlog, koji bi, ako se ikada nametne, utjecao na svaku azijsku naciju istočno od tjesnaca, poslao je udarni val kroz globalna brodarska tržišta, što je izazvalo hitnu reakciju Džakarte. Ministar vanjskih poslova Sugiono pojasnio je da Indonezija ostaje strogo predana Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), koja jamči pravo tranzitnog prolaza bez ometanja ili proizvoljnog oporezivanja.
Iako je ideja o nametu brzo odbačena kao misaoni eksperiment, njezino kratko pojavljivanje naglašava rastući ofenzivni način razmišljanja unutar kabineta indonezijskog predsjednika Prabowa Subianta, barem u pogledu strateškog zemljopisnog položaja zemlje. Susjedi su reagirali različito. Singapursko ministarstvo vanjskih poslova naglasilo je da bi svaki potez zaustavljanja ili naplate prometa bio "katastrofalno kršenje međunarodnih normi koje podupiru globalno gospodarstvo". Malezija je bila opreznija, ne odbacujući ideju u potpunosti, ali naglašavajući da se ništa ne može učiniti jednostrano.
Kineska noćna mora i potraga za alternativama
Za Kinu, ulozi ne mogu biti veći. Tjesnac, koji se u Pekingu često naziva Malajskom dilemom, služi kao primarna arterija za oko 80 posto kineskog uvoza energenata. Sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, Malajski koridor postao je još kritičniji; u prvoj polovici 2025. godine kroz njega je prolazilo 23,2 milijuna barela nafte dnevno, nadmašujući predkrizne količine Hormuza.
Ovu stratešku ranjivost prvi je opisao kineski vođa Hu Jintao još 2003. godine. Potencijalna blokada ovog prolaza mogla bi paralizirati kinesko gospodarstvo, zbog čega Peking godinama aktivno radi na smanjenju ovisnosti, ulažući u alternativne rute poput cjevovoda iz središnje Azije, Rusije i Mjanmara te razvijajući strateške luke u Indijskom oceanu, poznate kao "Niz bisera".
Krhkost Malajskog tjesnaca potaknula je i druge regionalne igrače na akciju. Tajland agresivno oživljava svoj prijedlog za izgradnju višemilijardskog kopnenog mosta od željeznice i autocesta preko prevlake Kra, čime bi se u potpunosti zaobišao Malajski tjesnac. Projekt vrijedan oko 31 milijardu dolara povezao bi morske luke s obje strane zemlje, potencijalno skraćujući tranzitno vrijeme za četiri dana i smanjujući troškove prijevoza za 15 posto.
Zamjenik tajlandskog premijera Phiphat Ratchakitprakarn izjavio je kako je sukob na Bliskom istoku pokazao prednost kontrole transportne rute.
- Tajland će imati veliku prednost upravljajući vezom između Tihog i Indijskog oceana - rekao je.
Mijenjaju se pravila igre na moru
Stoljećima se globalno brodarstvo temeljilo na pretpostavci da će mora ostati otvorena, čak i kada politika na kopnu postane neprijateljska. Od Hormuškog tjesnaca do Crvenog mora i Malajskog tjesnaca, to uvjerenje je sada pod pritiskom. Rat u Iranu pokazao je kako strateški plovni putovi mogu postati uvjetovani bez da se ikada formalno zatvore, postavljajući pitanje jesu li pomorska pravila dovoljno snažna u eri prisile i prijetnji.
Stručnjaci kažu da pravna zaštita sada nudi ograničenu utjehu kada se primijeni vojni pritisak. Konvencija UNCLOS-a, koja jamči slobodu prolaska, testira se do krajnjih granica. Analitičar za brodarstvo Charlie Brown komentirao je nedavne događaje.
- Definitivno smo u eri u kojoj pomorska moć utječe na svakodnevni život. Pravila igre su se promijenila - kazao je.
Sigurnosne brige pogoršava i porast lokalnih prijetnji, s čak 108 incidenata piratstva i oružanih pljački zabilježenih u Malajskom i Singapurskom tjesnacu samo u 2025. godini. Istovremeno, Sjedinjene Američke Države pojačavaju pritisak, najavljujući lov na iransku "sjenovitu flotu" koja djeluje u vodama jugoistočne Azije kako bi izbjegla sankcije, čime se povećava rizik od vojne akcije unutar samog tjesnaca.
Dok se SAD i Kina pomiču od trgovinskog natjecanja prema aktivnom pomorskom trvenju, nacije jugoistočne Azije nalaze se stisnute između dvije vatre. Održavanje neutralnosti Malajskog tjesnaca postaje herkulovski zadatak. U ekonomiji koja se bori za opstanak, regionalni divovi bi neutralnost tjesnaca mogli na kraju promatrati kao luksuz koji si više ne mogu priuštiti besplatno. Tjesnac više nije samo brodski put - postao je prva crta globalnog energetskog rata.
* uz korištenje AI-ja
-
PROJEKT TEŽAK MILIJARDETko je Jako Andabak? Od inovatora dizala i najveće plaće u državi do Pantheona
-
ZELENO ZLATOIran od nasmijanog oraha zaradi 1,4 milijarde $, ali sjeme su im ukrali Amerikanci
-
GAŠENJE TVORNICEZenica blues: Posljednji pozdrav jednoj čeličani
-
NAKON HORMUŠKOG...Problem broj dva: Malajski tjesnac
-
PROFIT SE PREPOLOVIOAutosajam u Pekingu: BYD izlaže čuda od auta, ali ne može sakriti krizu