U HEP-u je u tijeku izbor nove uprave, nakon što se ona izabere, trebale bi krenuti pripreme za inicijalnu javnu ponudu HEP-a, što znači da bi dionice kompanije bile ponuđene građanima, institucionalnim ulagačima, a možda i radnicima – priča za Večernji list sugovornik iz Vlade.

Trenutačno HDZ u tom procesu ima načelnu potporu koalicijskog partnera HNS-a. Novac prikupljen od IPO-a ne bi bio namijenjen za otkup dionica Ine, što je bio plan Vlade krajem prošle godine, jer se i od otkupa MOL-ova udjela u Ini odustalo. U toj ideji HDZ nije imao potporu ni tadašnjeg koalicijskog partnera Mosta, jer su u toj stranci smatrali da se novac od IPO-a mora iskoristiti za investicijske projekte u HEP-u. Sada je ideja da se upravo dio novca iskoristi za investicije, ako bi se dodatno išlo i u povećanje kapitala. Plan je da se građanima, većim ulagačima i radnicima ponudi paket veći od 25 posto dionica HEP-a, pri čemu bi radnici dobili dionice po povoljnijim uvjetima.

Tomislav Šerić "Vodio sam HEP. On se urušava, a dobit je samo lijepa maska"

Večernjakov sugovornik iz Vlade kaže da je cilj imati efikasnija javna poduzeća, a upravo uvođenjem novih privatnih dioničara to se može i ostvariti. Osim toga, učestalo se govori da se ne treba kapital za nove projekte pronalaziti isključivo financiranjem kod banaka. Prikupljanje kapitala kroz tržište kapitala puno je učinkovitije jer tako i samo tržište može oživjeti i pripremiti se za prihvat privatnog kapitala, a svoj dio za ulaganje mogu dobiti i mirovinski fondovi. Fondovima je ulaganje u kompanije limitirano pa su upravo HEP već dulje spominjali kao pozitivan primjer gdje bi mogli uložiti novac.

Imovina fondova je velika, no problem je upravo što je nemaju kamo plasirati. Proces IPO-a nije brz, ako se uskoro imenuje uprava, za koju je natječaj ovih dana zatvoren, i krene s pripremama na jesen, ponuda dionica mogla bi se dogoditi sljedeće godine. Prednost je s HEP-om što je ta tvrtka već na neki način poznata investicijskoj javnosti s obzirom na to da je izdala obveznicu pa stoga i napravila prospekt za ulagače. Kada se najavljivao IPO HEP-a početkom godine, rečeno je kako prije samog procesa treba i mijenjati Zakon o vodama kako bi se HEP-u omogućilo stjecanje prava građenja bez naknada na česticama koje su javno dobro, a na kojima su sada sagrađene hidroelektrane. Tako je sada država još uvijek vlasnik hidroelektrana, a ne HEP. A bez toga proces nije moguće provesti, no mogu se napraviti pripreme. Dok se to ne riješi, teško je i govoriti o vrijednosti kompanije. Ranije procjene govorile su da ta kompanija vrijedi 20 milijardi kuna pa bi država za 25 posto mogla računati na iznos od pet milijardi kuna.

OTKUP INE Možemo mi INU vratiti, ali je nećemo moći sačuvati!

Kako objašnjava sugovornik Večernjaka, za provedbu IPO-a treba izraditi prospekt koji odobrava Hanfa, a već u tom prospektu mora se navesti kako su riješene nedoumice. Zato su potrebne pripreme koje uključuju, između ostalog, rješavanje rizika koji utječu na pravnu sigurnost izdavatelja, tj. HEP. Jedan od tih rizika je i vlasništvo nad hidroelektranama koje HEP vodi u bilanci, a trenutačno su u nejasnom pravnom statusu. I to treba napraviti prije prospekta. No donošenje zakona nije preduvjet za početak procesa koji uključuje izbor savjetnika, izradu analizu i sl. Isto tako, jasno je da zakon, odnosno vlasništvo nad hidroelektranama treba riješiti, bez obzira na to ide li se u IPO ili ne. Zato što HEP mora imati jasnu bilancu. A glavni preduvjet za IPO bit će ipak samo politička odluka, koja, izgleda, vrlo ozbiljno postoji kod oba koalicijska partnera. Naš sugovornik kaže da, uostalom, postoji nacrt zakonodavnog rješenja za HEP pa tim više provedba ne bi trebala biti problem. Država je velik IPO napravila prije desetak godina s dionicama Ine i HT-a, građani su tada mogli kupovati dionice i na njima su mnogi dobro zaradili, a ista su očekivanja i za HEP.