Ekonomix
6673 prikaza

"Vodio sam HEP. On se urušava, a dobit je samo lijepa maska"

HEP
Dalibor Urukalović (PIXSELL)
Šerić ponajviše ističe gubitke u toplinarstvu, koji dosežu godišnje i milijardu kuna

Tomislav Šerić bio je prvo član uprave HEP-a, a zatim i na njegovu čelu dulje od godinu dana. Otišao je pred kraj 2014. godine, a ekskluzivno za Express daje pogled iznutra na HEP u svjetlu najava prodaje 25 posto najveće energetske tvrtke u Hrvatskoj. 

Tomislav Šerić | Author: Boris Scitar/PIXSELL Boris Scitar/PIXSELL
Otkad je najavljena prodaja dionica, političari redaju hvalospjeve o HEP-u i njegovoj vrijednosti, koja bi trebala poslužiti kao ključna poluga za vraćanje Ine u hrvatske ruke.

Istina, dobit HEP-a ruši rekorde nakon poskupljenja struje 2012. godine, manje uvoza i dobrih kišnih godina, koje su punile hidrocentrale vodom, a one proizvodile jeftino struju. 

U tri godine, zaključno s 2015. godinom, ostvarili su čak 5,7 milijardi kuna neto dobiti.

Od toga najviše upravo 2014. godine, kad je ona iznosila oko 2,47 mlrd. kn, nakon čega je pala na oko 1,94 mlrd. kn u 2015., koliko se očekuje i u 2016. 

Država je zadnjih godina krpala proračunske rupe od te dobiti. Šerić upozorava i na drugu stranu medalje i niz problema unutar HEP-a o kojima se u javnosti ne raspravlja.

"Dobit lijepo izgleda izvana, ali HEP se lošim upravljanjem sadašnjeg menadžmenta iznutra polako urušava i pada mu vrijednost. Tome su najviše krivi politika i populističke odluke kroz niz godina, loš menadžment te mnogi problemi koji se ne vide izvana i trenutačno se ne rješavaju, poput gubitaka u toplinarstvu", kaže Šerić.

On danas radi isključivo u inozemstvu, između ostalog upravo na procjenama isplativosti investicija. 

Šerić ponajviše ističe gubitke u toplinarstvu, koji dosežu godišnje i milijardu kuna, ali se ti gubici pokrivaju kroz veoma jeftinu proizvodnju u hidrocentralama.

"Dovoljna je jedna sušna godina i dobit bi se istopila", kaže.

Tu je i problem vlasništva nad hidroelektranama zbog Zakona o vodama i trebalo bi sigurno nekoliko godina da se svi imovinskopravni problemi riješe prije nego što bi se išlo u javnu ponudu dionica. 

Druga velika vrijednost je mrežni sustav, ali on bi se trebao izdvojiti, po najavama koje stižu iz Mosta. 

Međutim, Šerić ističe da HEP ima i termoelektrane, koje su poseban problem jer stvaraju gubitike, te mnogo termoelektrana koje uopće ne rade jer je jeftinije da stoje nego da se u njima proizvodi. 

One nisu konzervirane i generiraju stalni trošak. HEP ne drži ni korak s vremenom, tvrdi. 

Npr. kad je bilo vrijeme, HEP nije investirao u vjetoroelektrane i dok se svi okreću i zelenoj energiji, nevjerojatno je da HEP nema niti jednu vjetroelektranu, kaže Šerić.

Nadalje, bez obzira na pripremljeno restrukturiranje i uštedu od oko 600 milijuna kuna godišnje, uprava ga nije imala snage provesti. Dodatno, nisu proveli ni pripremljene akvizicije kojima bi HEP postao regionalni igrač.

Iako su upravo njega prozivali da je zaposlen u vrijeme HNS-a, Šerić ističe kako je on menadžer koji se žestoko borio protiv toga.

HEP | Author: Grgur Zucko (PIXSELL) Grgur Zucko (PIXSELL)
"U HEP-u upravljanje ovisi o trenutnome ministru, političaru koji ima političke a ne poslovne ciljeve. Da bi se HEP mogao razvijati, potrebno ga je potpuno odvojiti od politike te donositi jednake odluke kao da on nije u državnom vlasništvu. To je ogroman problem jer nema vizije, nema razmišljanja o budućnosti i novim tehnologijama, a strategija se mijenja od ministra do ministra i od uprave do uprave. U HEP-u vam se nikad ništa neće dogoditi ako ne radite ništa, a možete nastradati samo ako nešto radite i pogriješite", slikovit je Šerić.

Niti on ne može procijeniti točnu vrijednost HEP-a, ali koristeći samo EBITDA-u (dobit prije oporezivanja, amortizacije i kamata) uz multiplikator osam, koji bi se mogao uzeti kao relevantna polazna točka, ona se zadnjih godina kreće od 17 do 43 milijarde kuna. 

Sve to treba uprosječiti, kaže, a onda dodati niz imovine poput odmarališta. 

No postoje i rizici. Osim već navedenih, ima niz nejasnoća za investitore poput toga hoće li HEP i dalje trgovati plinom, hoće li se isplaćivati dividenda ili ne, činjeca da su HEP-ovci navikli na stare tržišne modele...

Ipak smatra da najavljeno izdvajanje mrežnih djelatnosti ne treba provesti jer bi to HEP-u ozbiljno naštetilo.

Dodatno, njegova ukupna vrijednost bi korištenjem iste metode pala na manje od 20 milijardi kuna prema lanjskim rezultatima, upozorava Šerić.

"Firme se moraju restrukturirati i u vremenima u kojima su rezultati dobri jer je to zalog za njihovu dugotrajnu opstojnost. Kad bi vlasnik, odnosno država, za to imali snage, tj. htjeli dobro i tržišno upravljati HEPom, onda bi HEP trebao ostati u potpunom državnom vlasništu. Ako to ne žele ili ne mogu, onda neka uzmu privatnog partnera u manjinskom dijelu", zaključuje Šerić.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.