Ruska ekonomija je u ozbiljnim problemima. Niske cijene sirove nafte na svjetskom tržištu i ekonomske sankcije nakon aneksije Krima natjerale su ruske vlasti na teške rezove. Prijedlog državnog proračuna dospio je u ruke ruskim medijima i objavljeni su neki detalji o rezovima planiranima za iduću godinu.

Prvi na redu je vojni proračun, a iduće godine će ga srezati za tridesetak posto što bi Rusiji moglo uštedjeti gotovo 16 milijardi dolara na godišnjoj razini. Godišnji vojni proračun tako bi trebao pasti na 3,3% BDP ili nešto više od 45 milijardi dolara.

"Kada prihodu padaju, zadatak iznalaženja kompromisa među primateljima sredstava iz proračuna odlazi u drugi plan. Najbitnije je osigurati rad državnog gospodarstva ali i državnog aparata", ispričao je analitičar Aleksei Kalačev za RBTH.com.

Pad gospodarstva

I dok cijene sirove nafte padaju, Rusi sigurno ne bi mirno prihvatili povećanje vojnog proračuna u vrijeme kada socijalna davanja padaju. Sličan trend očekuje se i idućih godina, kada bi vojni proračun trebao padati, a 2018. godine bi trebao pasti ispod 3% BDP-a.

"Planiranje godišnjeg budžeta mora uzeti u obzir naučeno iz posljednjih godina Sovjetskog saveza i opasnosti prekomjerne vojne potrošnje", izjavio je Sergej Khestanov, makroekonomski savjetnik.

Podsjetio je da je Sovjetski savez krajem osamdesetih stalno povećavao budžet vojsci i vojnoj industriji, ali istovremeno su rezali socijalne programe što je na kraju rezultiralo krizom i kolapsom države.

Khestanov je uvjeren da aveti raspada SSSR-a još uvijek muče Rusiju i da su zbog toga se odlučili na radikalne rezove koji će teško naštetiti ruskoj vojnoj industriji koja zapošljava milijune Rusa.

Manje za zdravstvo i socijalu

Kako donosi ruski Kommersant, iduće godine planira se i veliko smanjenje proračunskih davanja za zdravstvo od 18%. Smanjenje je ipak više formalno zato što je zdravstveni fond izdvojen iz državnog proračuna i manje novca će biti isplaćeno iz proračuna za zdravstvo.

Iako se očekuje smanjenje u bližoj budućnosti, iduće godine će porasti davanja za socijalne programe. "Prije izbora puno je važniji maslac od nove puške", komentirao Kalačev. 

Socijalna davanja bi trebala pasti s 5,9% BDP-a, koliko će iznositi iduće godine, na 5,1% 2019. godine.