Kada je američko Minstarstvo financija u travnju nametnulo stroge sankcije ruskom oligarhu Olegu Deripaski i njegovim tvrtkama, posljedice su za Putinovog saveznika izgledale katastrofalne. 

Zapadni klijenti prestali su kupovati aluminij od 'Rusala', tvrtke koju kontrolira Deripaska, a Forbes je izvijestio da je vrijednost dionica pala za 50 posto - s 6,7 milijardi dolara na 3,4 milijarde. 

Deripaska, čije se bogatstvo procjenjuje na oko 5 milijardi dolara, bio je vlasnik i Kombinata aluminija Podgorica, a prošle godine tužio je Crnu Goru i tražio višemilijunsku odštetu zbog bankrota.

Deripaska je i suvlasnik kompanije 'Strabag' koja posluje i u Hrvatskoj. Izabrani su kao izvođač radova na izgradnji mosta kopno-Čiovo, a HAC im je morao isplatiti 535 tisuća eura odštete jer su bili izabrani da izvedu radove na mostu svilaj između Hrvatske i BiH, ali nikad nisu uvedeni u posao.

Gradili su i bazen na Kantridi, zagrebački pročistač otpadnih voda, a trebali su graditi i rotor na zagrebačkom Remetincu. Osim toga, izvodili su mnoge radove na hrvatskim auto-cestama, a javili su se i za gradnju Pelješkog mosta, ali nisu prošli.

Što se tiče sankcija, da se vratimo na njih, one su izazvale pustoš i izvan Rusije. Cijene aluminija na svjetskim tržištima počele su skakati, što je izravno pogodilo američke i europske tvrtke koje koriste metal. Nakon razočaranja proizvođača i stranih vlada, američko Ministarstvo financija je ublažilo mjere, dajući tvrtkama više vremena da završe poslove s ruskim proizvođačem aluminija  i sugerirajući da bi se sankcije mogle ukinuti ukoliko Deripaska smanji vlasničke udjele u Rusalu. 

Ova priča mogla bi poslužiti kao upozorenje, budući da SAD pripremaju nove sankcije Rusiji, koje stupaju na snagu u ponedjeljak, 27. kolovoza. Njima će se utjecati na smanjivanje izvoza tehnologija, a sankcije bi mogle pogoditi i europske tvrtke koje se bave naftnim i plinskim biznisom, piše Washington Post.

Deripaska Tajkun koji gradi po Hrvatskoj sad ucjenjuje i Trumpa

U usporedbi s drugim zemljama koje su bile pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Iran, Kubu, Mianmar i Sjevernu Koreju, Rusija ima drugačiji položaj u svjetskoj trgovini i zato bi se moglo dogoditi da stradaju i kolateralne žrtve, i to kako u SAD-u, tako i u Europi. Upozoravaju na to i ekonomisti i stručnjaci za međunarodnu trgovinu.  

"Rusija "dio je svjetskog gospodarstva", član je Svjetske trgovinske organizacije, njihove su banke povezane i sa Europom i sa SAD-om", govori Richard Sawaya, stručnjak za sankcije u Nacionalnom vijeću za vanjsku trgovinu, inače organizacije koja zagovara slobodnu trgovinu.

Sankcije koje počinju ovog tjedna su odgovor američkog Ministarstva financija za pokušaj trovanja novičokom ruskog odbjeglog špijuna Sergeja Skripala proljetos u Velikoj Britaniji.

Nakon prve faze sankcija kojima se zabranjuje izvoz američke tehnologije u Rusiju, druga faza trebala bi stupiti na snagu kasnije ove godine uključujući i zabranu slijetanja ruskih komercijalnih zrakoplova u SAD. 

Ruski zastupnici kažu da bi mjere mogle potaknuti Moskvu da zaustavi izvoz svojih RD-180 raketnih motora, koje Sjedinjene Države koriste za pokretanje vladinih satelita. Ruska državna televizija priopćila je da bi se Moskva mogla također osvetiti američkim avio-kompanijama tako da im počne skuplje naplaćivati prelet preko svog teritorija na linijama koje lete iz SAD-a prema Aziji. 

U međuvremenu, Kongres razmatra dodatne sankcije kako bi kaznio rusku "agresiju", uključujući njezino uplitanje u američke izbore. Dvostrana regulativa zabranila bi američkim investitorima kupnju novih dionica ruskog državnog duga. To bi također smanjilo pristup ruskih banaka američkim dolarima, korak koji bi "vrlo, vrlo ozbiljno pogodio ruski financijski sustav", rekao je Vladimir Milov, ekonomski savjetnik ruskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog, inače žestokog kritičara predsjednika Vladimira Putina.

"Sankcije vezane uz energiju mogle bi biti vrlo štetne i za europske tvrtke. Te mjere bi zabranile tvrtkama da ulažu u infrastrukturu za proizvodnju sirove nafte u Rusiji, ili u velike energetske projekte izvan Rusije ukoliko uključuju kompanije u vlasništvu ruske državne uprave", kaže Jacob Kirkegaard, sa Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu. Kirkegaard je rekao kako će se na taj način vjerojatno zakomplicirati ulaganja njemačkih tvrtki i Royal Dutch Shella u Nord Stream 2, planirani plinovod koji bi dovodio ruski prirodni plin u Njemačku. 

Neki pak predviđaju da bi Deripaska mogao potražiti spas prodajući udjele Kinezima ili pak nacionalizacijom Rusala i povezanih tvrtki. 

Ovako je bilo i '30-ih Trgovinski rat: Europa nema izbora, okrenut će se Kini

Jedan bivši dužnosnik Ministarstva financija kazao je kako su ovim sankcijama pokazali nedostatak koordinacije SAD-ai i njihovih saveznika, te potpuno nepoznavanje svjetskog tržišta metala.  

"Jedna lekcija koju bismo trebali izvući je to da ljudi iz Ministarstva financija imaju prilično dobar osjećaj kako će sankcionirati financijske proizvode, ali nemaju istu razinu znanja i stručnosti o nefinancijskim, komercijalnim sektorima", rekla je Liz Rosenberg, koja je bila zadužena za politiku sankcija u vrijeme Obamine administracije a sad radi u Centru za novu američku sigurnost.

Istovremeno, Ministarstvo financija tvrdi da su njihove mjere pažljivo i dobro osmišljene, te da su usmjerene na Deripasku i tvrtke u kojima ima vlasništvo.  

No, Deripaska neće nestati. Naime, ako se i ukinu sankcije protiv Rusala, one i dalje vrijede za Deripasku. 

Da umiri američko Ministarstvo financija, Deripaska je "načelno dogovorio" da će smanjiti svoj udio u 'En +' grupi - holdingu koji kontrolira Rusal. Deripaska je obećao da će svoje vlasničke udjele smanjiti sa 70 posto na manje od 50 posto. U 'En +', kažu da 'razgovaraju s Deripaskom i njegovom obitelji da prenesu svoju imovinu na povjerenike ili druge organizacije'. Deripaska je podnio i ostavku u upravnom odboru 'Rusala' kao i u 'En+'. 

Holding 'En+' pod Deripaskinim nadzorom oslonio se na nekoliko vodećih figura u svjetskom biznisu, da pokušaju riješiti njegov slučaj u Washingtonu. Za to je zadužio moćne i utjecajne lobiste: predsjednika 'En +' Gregory Barkera, bivšeg ministra energetike Ujedinjenog Kraljevstva i člana Doma lordova. Barker je pak angažirao Merkury Public Affairs iz kojeg se za Deripaskin slučaj brine bivši američki senator David Vitter. 

U Mercuryovom lobističkom dokumentu podnesenom Ministarstvu pravosuđa, Vitter i Mercury upozorili su kako nastavak sankcija "otvorio mogućnost da Trumpova administracija bude suočena sa kritikama da šteti američkim proizvođačima i potrošačima", te da "izazovu značajne poremećaje na globalnom tržištu aluminija i metala". 

U mailu koji je Vitter poslao 1. svibnja dužnosnicima State Departmenta, zahvalio je na "produktivnom sastanku" i priložio je medijske izvješća o planovima Londonske burze da zaustavi trgovanje dionicama 'En +', sve dok se tvrtki ne ukinu sankcije", napisao je Vitter Ministarstvu pravosuđa Ministarstvu pravosuđa.

Na pitanje o ovom mailu, glasnogovornik State Departmenta rekao je: "Redovito se susrećemo s poslovnim i drugim predstavnicima kao dio naših aktivnosti." Vitter i Mercury odbili su komentirati, a ni Barker nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Deripaska je počeo skupljati svoje bogatstvo devedesetih godina, kad je ruski predsjednik bio Boris Jeljcin i kad su njegovi suparnici počeli preuzimati kontrolu nad industrijom u državnom vlasništvu. U tužbama, bivši saveznici i rivali optužili su Deripasku i njegove suradnike da se koriste prijevarama i nasiljem kako bi preuzeli kontrolu nad aluminijskim biznisom, što je Deripaska negirao. U razdoblju od 1998. do 2000. Sjedinjene Države su odbijale Deripaski izdati vizu "na temelju sigurnosti, protupravnih aktivnosti i srodnih razloga". Deripaska je takve razloge nazvao "neopravdanima".

Teška odluka Boeing i Airbus zbog Trumpa izgubili 39 milijardi dolara

Do početka 2000-ih, njegova tvrtka bila je, nakon američkog giganta Alcoa Corp., druga po proizvodnji na svijetu. Nakon financijskog kraja 2008. 'Rusal' je bio prisiljen uzeti kredit od 4,5 milijarde dolara od ruske državne banke pa su politički analitičari rekli da se Deripaska  oslanja na Putina.

Poslovanje oligarha se usporilo nakon sankcije uvedenih 6. travnja ove godine, zabranivši globalnim bankama i kompanijama da posluju s njim osobno, kao i s njegovim tvrtkama. 

Londonska burza metala, globalna klirinška kuća za aluminij, najavila je da više neće dopustiti da se 'Rusalovi' ingoti nalaze u njihovim skladištima. Cijene dionica 'Rusala' i 'En +' urušile su i na burzama u Hong Kongu i Londonu, a mnogi članovi njihovih zapadnih predstavništava, dali su ostavke. 

Rusal je glavni dobavljač glinice, sirovina koja se koristi za proizvodnju aluminija, tako da su se povećale cijene aluminija na globalnom tržištu.

Američki saveznici, uključujući Njemačku, Irsku, Francusku i Veliku Britaniju, upozorile su State Department da je taj potez poremetio globalna tržišta i naštetio europskim tvornicama koje se oslanjale na 'Rusal'. Irska je izrazila zabrinutost zbog budućnosti tvornice aluminija u ruralnoj Irskoj koja zapošljava 470 ljudi u regiji "gdje nema alternativnih izvora zaposlenja", rekao je u intervjuu Daniel Mulhall, irski veleposlanik u Sjedinjenim Državama.

Oleg Deripaska Putinov tajkun: Gradi po Hrvatskoj, podmićuje eskortom

Pod takvim pritiskom, Ministarstvo financija je 17 dana kasnije ublažilo svoj stav, dajući bankama i tvrtkama više vremena rješavanje odnosa s 'Rusalom', te najavilo da bi se sankcije mogle i ukinuti pod određenim uvjetima.

Državni ured za kontrolu inozemne imovine Ministarstva financija produljio je razdoblje odgode za tvrtke kako bi završili poslove s 'Rusalom', do 23. listopada, dajući objema stranama vremena da postignu dogovor. Iz 'Rusala' su potvrdili da su u neprekidnoj komunikaciji s OFAC-om pokušavajući pronaći rješenje usmjereno na skidanje s liste", javili su iz 'Rusala' 6. kolovoza.