Reforme: Od novih članica EU - Hrvatska najgora

Patrik Macek/ PIXSELL
Naša zemlja je uvjerljivo i debelo najgora; neprohodna administracija, sporo pravosuđe...
Vidi originalni članak

Isti dan kad je premijer Andrej Plenković najavio kao božićni dar povećanje minimalne plaće za 131 kunu, Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je opsežnu analizu o (ne)provođenju reformi. O prvoj najavi, kojom minimalna plaća raste na 2752 kune, a poslodavcima pada doprinos na nju za pola, razglaba se danima u javnosti. Iako je formula za minimalnu plaću već određena i svake godine se usklađuje.

Izuzetno važna, a velikim dijelom i porazna analiza za zemlju je, s druge strane, ostala neviđena široj javnosti. HUP mjeri napredak zemlje u čak 12 ključnih područja kroz 73 pokazatelja. I kako se vidi u priloženom grafu, Hrvatska je ove godine napravila "velik" napredak od tri boda u odnosu na lani. U biti cijelo vrijeme grebemo po dnu među 11 tranzicijskih zemalja. Ne, dakle, među razvijenim zemljama zapadne Europe nego smo opet najlošiji od onih bivših socijalističkih društava.

Nove mjere Vlada usvojila program reformi

Dok se kod nas provode jalove rasprave o prošlosti, daju lažna obećanja, ostali napreduju. Najbliža nam je Slovačka, koja je čak 10 bodova ispred nas, Rumunjska nastavlja svoj galop nakon što nas je već pretekla po standardu, a sjeverne zemlje iz socijalističkog saveza odmaknule su na nedostižnu razinu.

"Do blagog poboljšanja je došlo zbog gospodarskog oporavka, rasta zaposlenosti i smanjenja troška pokretanja novih poduzeća. Smanjen je i deficit i dugoročne kamatne stope. Međutim, i dalje se za ovu godinu radi o najlošijem rezultatu među 11 država 'nove Europe'. To ukazuje na kroničnu nekonkurentnost hrvatskoga gospodarstva i društva u cjelini", rekao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić. Zasluga Vlade je svakako ubrzanje otvaranja poduzeća, no svi ostali pokazatelji su više uvezeni.

HUP je upozorio i zamolio Vladu da napokon krene smanjivati poreznu presiju na tvrtke, manje troše i time osiguraju povoljnije kamate i za poduzeće i građane. I što je najvažnije, da napokon provede reformu zdravstvenog i mirovinskog sustava kako bi bili održivi, kao i reformu obrazovanja, kako bismo imali konkurentne radnike obrazovane u skladu s tržištem.

No osim tih "velikih" mjera, niz je sitnih koje mogu pomoći. Primjerice, smanjiti trošak registracije trgovačkog društva, smanjiti broj dana za upis vlasništva, trošak građevinskih dozvola, prepoloviti trajanje stečajeva i povećati naplatu u njima, povećati efikasnost upravnih sudova, osigurati smanjenje cijene energenata za industriju.

Sve to su obećavale i dosadašnje vlade, no kao što se vidi, i dalje stagniramo. A kako drugi napreduju jače, Hrvatska je i ove godine zaostala. Premijer Andrej Plenković i potpredsjednica Vlade Martina Dalić uporno ponavljaju da će sljedeća godina biti godina reformi. No anketa koja je provedena među poslodavcima, pokazuje da im oni jednostavno ne vjeruju. Čak 63 posto ispitanih smatra da će uvjeti poslovanja i investiranja ostati apsolutno isti. Poboljšanje predviđa njih 33 posto.

Većina poslodavaca unatoč optimizmu iz Vlade, procjenjuje da će stanje u gospodarstvu ostati isto i sljedeće godine (48,3 posto). Tu je postotak onih koji vjeruju da će ipak biti nešto bolje veći", 46,6 posto. Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, Vladi je poručila da se ne boji jer čak i 83 posto građana traži reforme i smatra da su potrebne.

Okrugli stol Bez reformi u Hrvatskoj uskoro neće imati tko raditi

"Ako promjena ne bude, ljudi će odlaziti još masovnije. Trošak poslovanja u Hrvatskoj je jednostavno previsok. Poslovanje otežavaju neprohodna administracija, neučinkovita javna uprava, stalne izmjene zakona i uvjeta, sporo pravosuđe i neujednačene sudske prakse. U takvim uvjetima teško je biti konkurentan.

Naša inozemna konkurencija ima znatno bolje pozicije. Zato treba biti svima jasno da do većih plaća u Hrvatskoj vode samo promjene i reforme. Ako sve ostaje isto, neće biti ni investicija, ulaganja u poslovanje ni novih radnih mjesta", otvoreno je poručila Deranja.

Ovim tempom Hrvatska će dostići razine BDP-a prije krize 2008. tek 2019. godine. Dakle, dok su drugi otišli naprijed, mi ćemo se veseliti što ćemo dostići razinu od prije 11 godina! Drugo zanimljivo predavanje na sličnu problematiku je također prošlo ispod radara šire javnosti. Ekonomski institut je predstavio istraživanje o mogućoj reindustrijalizaciji Hrvatske.

I oni su iznijeli niz poraznih brojki. Primjerice, da je Hrvatska od treće najbogatije tranzicijske zemlje uspjela postati druga najsiromašnija. I to nije slučajno. Radi se očito o pogrešnim politikama povezanima s korupcijom. Industrija je na početku 1990. činila čak 24 posto BDP-a, a sad tek 12 posto. Pogrešno se vjerovalo da sve treba pogasiti i da će nam turisti sami donijeti novac. Rijetke su tvornice uspjele nastaviti uspješno poslovati i preživjeti pretvorbenu i privatizacijsku grabež.

Hrvatska cijelo vrijeme pokušava potaknuti ulaganja subvencijama poduzetnika i to je svakako s jedne strane pohvalno. Svatko voli dobiti novac i to mu olakšava početak ili poslovanje. Samo je problem što novac za njih osiguravaju drugi građani i poduzeća. Analiza je pokazala da smanjenje poreza otvara čak pet puta više radnih mjesta nego subvencija istom tom industrijskom sektoru.

Vlada je za sljedeću godinu odlučila povećati potrošnju za pet milijardi kuna, na 133 milijarde. A potrošnja će rasti i sljedećih godina. Ona će biti financirana većinom od poreza i ostalih davanja. Dakle, teško je očekivati neka veća porezna rasterećenja. A ako kojim slučajem prihodi zbog usporavanja gospodarstva padnu, ni postojeće visoko porezno opterećenje neće biti dovoljno. Taj put, bez drugih reformi, znači da ćemo i sljedećih godina održavati pristojno zaostajanje za konkurencijom, koje se jasno vidi na gornjem grafu.

Posjeti Express