Ekonomix
215 prikaza

Bez reformi u Hrvatskoj uskoro neće imati tko raditi

Radnik
Thinkstock
Gotovo nerješivi problem je u "jakim antireformskim snagama" i mladi, koji bi trebali puniti proračun, a masovno odlaze iz zemlje

Hrvatskoj trebaju snažne i hrabre reforme na svim poljima, počevši od poreznog, mirovinskog i  zdravstvenog sustava, a sadašnje projekcije gospodarskog rasta od 1,5 do 2 posto nisu dovoljne i ako se to nastavi sve će se više ljudi i dalje iseljavati iz države, upozoreno je u srijedu na okruglom stolu "Nova ekonomska i fiskalna politika za Hrvatsku".

Član Odbora za gospodarstvo i energetiku njemačkog Bundestaga Klaus-Peter Willsch kazao je kako je jedan od osnovnih problema u tome što se u Hrvatskoj mislilo da će se ulaskom u Europsku uniju sve riješiti samo od sebe.

"To je bila iluzija, Hrvatska neće riješiti probleme bez vlastitih napora. Ohrabrujem ovom prilikom hrvatske političare da prepoznaju probleme i da omoguće reforme. I ja osobno, ali i Njemačka kao vaš dobar prijatelj, spremne smo vam pomoći, no glavninu posla morate odraditi sami", kazao je uz ostalo taj njemački političar na okruglom stolu koji su organizirali Zaklada Konrad Adeanuer i Zagrebačka inicijativa. 

Willschu nije jasno i primjerice zašto u Hrvatskoj turistička sezona traje tako kratko ili zašto ne možemo proizvoditi hrane čak ni za vlastite potrebe.

Istaknuo je i kako je njegova zemlja već prošla trnovit put reformi, što je na kraju rezultiralo time da je Njemačka, kako je rekao, sada prva europska ekonomska sila sa 43 milijuna zaposlenih i tri milijuna nezaposlenih i s dugom koji će uskoro pasti ispod kriterija iz Maastrichta. 

"Njemačka vlada nastoji zadovoljavati sve financijske potrebe države iz svojih prihoda, bez zaduživanja. Proveli smo bolne reforme, ali smo na kraju postali jako konkurentni, postali smo malo ekonomsko čudo. Iskustvo je pokazalo da se proračuni moraju konsolidirati ako se želi izbjeći kriza. Njemačka je pokazala da to može. Nitko ne može pobjeći od reformi", poručio je Willsch dodavši kako je njegova zemlja posebna i po tome što su posljednjih godina snizili troškove rada.

Govoreći o hrvatskoj problematici i načinu kako da se izvuče iz teškog stanja, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Nikola Mijatović istaknuo je da imamo nepregledan koncentrat poreznih propisa. "Svaka nova vlast donese svoje propise a ne počisti stare", kaže Mijatović.

Ekonomist Josip Budimir (HSLS) smatra da Hrvatska ima dva velika problema. "Problem je u tome koliko država troši i na što troši. Činjenica je da trošimo više nego što imamo, a čak i uz veliko fiskalno opterećenje, među najvećima u Europi, ne možemo nahraniti državne potrebe", kazao je Budimir. 

Gotovo nerješivi problem Budimir vidi i u "jakim antireformskim snagama", a upozorava i kako mladi, koji bi trebali puniti proračun, masovno odlaze iz zemlje. 

Predlaže reformu mirovinskog sustava, po njemu glavnog generatora deficita, ali i zdravstvenog sustava.

Aktualni socijalni model za Budimira je neodrživ, no istaknuo je kako to ne vide oni koji bi to prvi trebali vidjeti. Kaže kako je cijeli javni sektor blokiran strahom od donošenja dobrih odluka, ali i kako je mnogo hrabriji kada treba donijeti lošu odluku. Ističe da iz Hrvatske zbog teške situacije i kompliciranih propisa bježe i mladi, ali i kompanije, poduzetnici, start-upovi. 

I ekonomist  Damir Novotny smatra kako nam je dogorjelo do noktiju i da nam treba hladan tuš.

"Stopa rasta od 1,5 do 2 posto nije dovoljna, treba nam rast od 3 do 4 posto, a glavna prepreka tom rastu je državni sektor. Više nemamo vremena za male promjene, trebaju nam radikalne i hitne promjene", kazao je Novotny. 

Direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Bank (HAAB) Hrvoje Stojić također je upozorio na tešku situaciju hrvatskog gospodarstva dodavši kako bi ovogodišnji hrvatski rast, ako se stvari poslože i ako ćemo imati dobru turističku sezonu, mogao biti veći od procijenjenih 1 posto BDP-a (procjena HAAB-a).

Po njemu, javni bi se dug, uz miks privatizacija i reformi, mogao stabilizirati u sljedeće dvije godine.

Proračun za 2017. trebao bi obuhvatiti više reformi na rashodovnoj strani i stoga jer ćemo imati stroži fiskalni nadzor Europske unije, ističe Stojić.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.