Ovih dana Državni ured za reviziju obavio je reviziju učinkovitosti provedbe Operativnog programa konkurentnost i kohezija, kojim je Hrvatskoj u programskom razdoblju 2014. - 2020. kroz deset područja stavljeno na raspolaganje 6,9 milijardi eura bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije (a s proračunskim udjelom iznos se penje na osam milijardi eura).

Revizijom je obuhvaćeno razdoblje od 2014. do 2017., a analizirane su aktivnosti u vezi s provedbom programa i rezultati ostvareni do konca 2017. u odnosu na planirane ciljeve. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, revizori su ocijenili da je provedba programa do konca 2017. djelomično učinkovita te da su potrebna znatna poboljšanja, piše Tportal.

Neučinkovitost korištenja fondova EU-a osobito je uočljiva kod velikih projekata. Revizija je utvrdila da je od ukupno 30 projekata iz prvotne liste velikih projekata do konca 2017. na popisu ostalo samo njih 15. Projekti su najčešće brisani jer nakon revizije projektne dokumentacije svojom vrijednošću nisu pripadali velikim projektima ili uopće nije bila pripremljena projektna dokumentacija.

Od ukupno 19 projekata s posljednjeg usvojenog popisa velikih projekata, četiri su započela s provedbom prije planiranog roka dok je za njih 15 planirani početak provedbe odgođen, i to od devet mjeseci do tri godine i tri mjeseca, zbog čega je odgođen i planirani završetak provedbe projekata.

Da je situacija kritična, najbolje svjedoči nalaz prema kojem je 57,9 posto projekata ukupne vrijednosti 1,3 milijarde eura započelo s provedbom, a za čak pet projekata ukupne vrijednosti 611,1 milijun eura završetak provedbe planira se 2023. godine, odnosno u posljednjoj godini programskog razdoblja, te postoji rizik da se provedba neće završiti u roku, navodi Tportal.

Kada je riječ o ukupnoj iskoristivosti fondova, revizija je pokazala porazne rezultate. Zbog spore administracije i loše koordinacije kasni objava poziva i sklapanje ugovora, a dodatan problem je i često probijanje rokova u realizaciji projekata. Tako je od ukupno raspoloživih osam milijardi eura u operativnom programu 2014. - 2020. preostalo objaviti poziva u vrijednosti od 2,5 milijardi eura ili 30,6 posto, dok ugovaranje čekaju projekti u vrijednosti od 4,2 milijarde eura ili 52,9 posto predviđenih sredstava.

Najporazniji pokazatelj sporosti cijelog sustava je postotak isplate. Za projekte koji su ušli u provedbu do konca 2017. isplaćeno je tek 500 milijuna eura ili 6,2 posto predviđenih sredstava, što znači da je do konca 2023. krajnjim korisnicima preostalo platiti 7,5 milijardi eura. S obzirom na tempo povlačenja, može se zaključiti da će velik dio sredstava ostati neiskorišten ako ne dođe do radikalnih promjena u operativi, nastavlja Tportal.

O tome da postojeći sustav ne funkcionira, svjedoče i veliki podbačaji u realizaciji planova. U odnosu na ciljeve određene planom apsorpcije, utvrđen je zaostatak u kumulativno izraženim vrijednostima za razdoblje 2015. - 2017. te je do konca 2017. ugovoreno 7,8 posto sredstava manje od planiranog i odobreno 39,8 posto troškova manje od planiranog.