Slovenija nam je zbog jednog mesara uzela cijeli Mercator
Slovenija je zaigrala veoma opasnu i riskantnu igru koja bi umjesto zadržavanja njihova najvećeg trgovačkog lanca u rukama, mogla završiti bankrotom Mercatora i desecima milijuna eura odštete. Iako se u hrvatskoj javnosti prilično malo raspravlja o posljednjim potezima slovenskih vlasti, radi se o ponašanju bez presedana i, da je Hrvatska uradila bilo što slično nekoj slovenskoj tvrtki, vjerojatno bi već sve bilo podignuto na najvišu diplomatsku razinu.
Slovenija je odlučila zaplijeniti sve dionice Agrokora, odnosno većinski paket koji ta tvrtka ima u Mercatoru, najvećem slovenskom trgovačkom lancu, koji posluje u cijeloj regiji. Mercator je kupio Ivica Todorić i platio ga prilično skupo nakon svesrdnih otpora slovenske politike. Taj potez je jedan od onih koji su ubrzali krah Agrokora, koji više nije mogao izdržati dug koji mu se gomilao oko vrata.
Kompletna pažnja cijele regije tad je bila usmjerena na spašavanje Agrokora i na to kako će proći taj najveći regionalni koncern. Ali nakon što je u Hrvatskoj spašen, koliko god iza toga ostalo kontroverzija, sad su stigli novi problemi. Sad je Slovenija odlučila uzeti dionice nazad na veoma neobičan način, ne plativši ništa.
I iako slovensku javnost uvjeravaju da je riječ o odluci suda i nezavisne agencije, kritičniji dio javnosti i u Sloveniji upozorava da je država odlučila praktički eksproprirati privatno vlasništvo. U Hrvatskoj o tome nema dvojbe.
- Prema svim koordiniranim akcijama i brzini kojom su se odvijale, jasno je da iza svega stoji politika - kaže nam sugovornica koja prati cijeli slučaj i koja je iznimno upućena u problematiku.
- Sumnjamo da su slovenska upravna i druga tijela zapljenu dionica provela zbog nacionalnih i političkih razloga - stoji među ostalim u njihovu priopćenju.
Otkad je počeo krah u Agrokoru, slovenske su vlasti na razne načine pokušale blokirati prijenos vlasništva Mercatora na Fortenova grupu iako je većinski paket dionica plaćen i upisan na legalan način. Slovenija je blokirala i primjenu hrvatskog “lex Agrokora” na svojem teritoriju, ali pravi kontroverzni potezi uslijedili su ove godine.
Ivica Todorić je u Sloveniji kupio i malu punionicu vode Costella. Na stranu koliko je taj potez bio čudan i je li služio za izvlačenje novca iz Agrokora, o čemu je Express već opširno pisao u tekstu o putu pet milijuna eura iz Agrokora u Dubai netom prije nego što je cijeli koncern upao u krizu koja je rezultirala krahom.
Tu kupnju male punionice slovenska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AVK) iskoristila je za nevjerojatnu kaznu Agrokoru. Zbog toga što nisu prijavili tržišnu koncentraciju, odrezali su kaznu Agrokoru od nevjerojatnih 53,9 milijuna eura. Takva kazna nije izrečena niti u puno težim slučajevima, a to nam potvrđuju i u Hrvatskoj.
- U našem zakonodavstvu to je blaži prekršaj, nije u rangu zlouporabe tržišnog položaja ili kartela. No Slovenija ima svoje zakone, pa iako je kazna neuobičajena, ne mogu ulaziti u točne odredbe zakona - kaže nam jedan stručnjak za zaštitu tržišnog natjecanja u Hrvatskoj.
Ali ni tu nije kraj pravnoj akrobaciji. Jer zapljenu su izvršili na temelju zakona koji regulira prometne prekršaje. Ukratko, ako stranac u Sloveniji napravi prometni prekršaj, ima mu se pravo na licu mjesta zaplijeniti automobil ili druga imovina kako bi bili sigurni da će platiti propisanu kaznu, a sve u svrhu da vozač ne bi napustio državu ne plativši kaznu.
Naravno da se u slučaju najvećeg trgovačkog lanca, koji ima 10.000 zaposlenih, i niz objekata ne može govoriti o tome da vlasnik može pobjeći i odnijeti sa sobom takvu imovinu. No iako se Agrokor na takvu presudu žalio, sud u Sloveniji je odlučio da postoji opravdanost za takav potez. To je samo dodatno uvjerilo vodstvo Fortenove da se radi o političkim pritiscima. O ovom potezu su izvijestili i Europsku komisiju, Svjetsku banku, svjetske agencije koje određuju kreditni rejting državama.
- Sve njih je potrebno izvijestiti o nepoštovanju i povredi legitimnih očekivanja investitora u pogledu zakona i prakse koja se primjenjuje na ulaganja unutar EU - priopćili su.
A što je prethodilo ovoj akciji i kako će ona završiti? Slovenski ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek se zalagao da Mercator mora jamčiti slovenskim dobavljačima pozicije na policama. Kako je to bio problem jer i zakon i regulacija EU zabranjuje da se proizvođači favoriziraju po nacionalnoj osnovi, uprava je to odbila.
Sasvim slučajno je slovenski ministar inače u poslovnim i privatnim odnosima s predstavnikom najvećih dobavljača, Izidorom Krivecom iz Celjskih mesnina, objašnjavaju nam upućeni sugovornici. Nakon toga je krenula akcija oduzimanja dionica.
Zanimljivo je da su prije nekoliko mjeseci na Sloveniju izvršili pritisak i Rusija i SAD kako više ne bi blokirali prijenos dionica Agrokora u Mercator. Ali Slovenci su bili ustrajni jer su uvjereni da štite nacionalne interese.
- To uopće nije točno i Republika Slovenija će se suočiti s teškim posljedicama. Ako ustraju na tome da prenesu dionice Mercatora na sebe, banke mogu aktivirati klauzule u ugovoru koje kažu da u slučaju promjene vlasništva bez njihove suglasnosti svi krediti odmah dolaze na naplatu. A Mercator je još zadužen 650 milijuna eura i to bi značilo bankrot i stečaj. Iako je Todorić preuzeo Mercator za 425 milijuna eura i s milijardu eura dugova, sad se, izgleda, sve radi kako bi se Mercator nakon te akcije prodao nekome drugome. Time se najveća šteta radi samome Mercatoru jer se već u Hrvatskoj vidjelo kako reagiraju i dobavljači i banke kad nastupi neizvjesnost - objašnjava nam posljedice sugovornik koji s pravne strane prati priču.
U ovom trenutku se ne zna što točno blokada znači, hoće li Slovenci pokušati mijenjati upravu, prenijeti dionice i čini se i da su sami upali u zakonski vakuum jer nisu nikad bili u takvoj situaciji.
Osim toga, Fortenova će pokrenuti međunarodnu arbitražu, a kako je paket u vlasništvu vjerovnika Agrokora, njima je otvoren put za tužbe protiv Slovenije. I uvjeren je da Slovenija tužbe ne može dobiti. Jer zaplijenjene dionice Mercatora vrijede 140 milijuna eura, što je dva i pol puta više od propisane kazne.
- Vjerujem zato da je ovo riskantna igra u koju se Slovenija upustila kako bi napravila pritisak na upravu. Ali zbog konačnih posljedica vjerujem da će se postići neka vrsta dogovora - zaključuje taj sugovornik.