Top News
12510 prikaza

"Schengen ste dobili zbog veze Plenkovića i Junckera"

Tanja Fajon
euranet_plus
Tanja Fajon je slovenska europarlamentarka koja upozorava da je Plenković zloupotrijebio svoje veze s Junckerom i tako Hrvatskoj osigurao Schengen

Slovenska socijaldemokratkinja i nekadašnja novinarka Tanja Fajon dugogodišnja je zastupnica u Europskom parlamentu. Razgovarali smo nakon što ju je Odbor EP-a za pravosuđe, unutarnje poslove i slobode izabrao za predsjednicu posebne radne skupine za Schengen.

Fajon je posebnim pismom tražila od Europske komisije odgodu donošenja odluke o hrvatskom ispunjavanju kriterija za Schengen, ali se Komisija oglušila o njezin zahtjev. 

Kakva je uopće budućnost europske schengenske zone bez unutarnjih granica? Očito je, naime, da Schengen ne funkcionira i da zahtijeva rekonstrukciju.

Slažem se da se Schengen danas nalazi pred velikim ispitom. Već nekoliko godina u Europskom parlamentu bavim se reformom pravila u schengenskom prostoru, ranije kao izvjestiteljica, a od sada kao i voditeljica radne skupine za nadzor schengenskog prostora. Danas smo u situaciji kad pet članica Europske unije više od tri godine provodi nadzor nad unutarnjim granicama, i to u suprotnosti s europskim zakonodavstvom, faktički kršeći schengenska pravila. I Europska komisija, umjesto da te države uputi pred Europski sud, prije nekoliko godina predložila je reformu schengenskog prostora. U Europskom smo parlamentu pod mojim vodstvom prihvatili ambiciozna, promijenjena pravila, koja bi već danas mogla ukloniti kontrole na unutarnjim granicama, ali je na Europskom vijeću, odnosno među europskim vladama, još puno nesuglasja. Čini mi se da postoje dva ideološka tabora: države, i njih je više, među kojima je i Slovenija, a koje Schengen žele što prije obnoviti i postaviti jasna pravila igre i imati unutarnje kontrole samo u slučaju doista izvanrednih okolnosti, dok su u drugoj skupini zemlje koje iz različitih razloga žele više suverenosti na svojim granicama. U sadašnjem trenutku, kad je Europska komisija na odlasku, pod finskim predsjedništvom nismo uspjeli napraviti bilo kakav proboj i sad moramo pričekati da vidimo kako će ovom problemu pristupiti nova Europska komisija.

Ispunjava li Hrvatska uvjete za ulazak u Schengen? Znamo, naime, da je Europska komisija, unatoč slovenskom protivljenju, dala Hrvatskoj zeleno svjetlo za ulazak u Schengen.

Europska komisija dala je Hrvatskoj zeleno svjetlo, a osobno bih dodala da hrvatsko članstvo u Schengenu, kad to pitanje dođe pred čelnike članica EU, mora biti uvjetovano hrvatskim poštovanjem ljudskih prava na granici, ponajprije s Bosnom i Hercegovinom, s obzirom na to da i dalje dobivamo velik broj zabrinjavajućih izvještaja nevladinih organizacija i hrvatske pravobraniteljice za ljudska prava o kršenjima ljudskih prava ljudi koji nezakonito pokušavaju prijeći granicu. Slovenija smatra da Hrvatska u ovom trenutku ne osigurava na zadovoljavajući način vanjske granice EU. Naravno, kao Slovenka i europska političarka koja se godinama bavi slobodom kretanja, što je jedna od temeljnih vrijednosti EU, trudim se i želim da Hrvatska što prije uđe u Schengen, i to zbog dobrih političkih odnosa, gospodarskih i susjedskih odnosa i jačanja odnosa među ljudima. Ali tek onda kad ispuni uvjete. U ovome mi se trenutku čini da postoji niz neriješenih pitanja i da je ta odluka odlazeće Europske komisije pod vodstvom Jean-Claudea Junckera bila politička. Zato mislim da ulazak Hrvatske u Schengen nije nešto što će se dogoditi brzo.

Je li, po vašemu mišljenju, arbitraža opravdan razlog za slovensku blokadu hrvatskog ulaska u Schengen?

Ako na to pitanje gledam isključivo kao izvjestiteljica za Schengen, ne vidim izravnu i neposrednu vezu između arbitražnog spora i Schengena. No ako razmotrimo pitanje vladavine prava, možemo također reći da priznavanje i provedba arbitražne odluke može biti jedan od kriterija na temelju kojih se može ocjenjivati je li Hrvatska primjerena za ulazak u Schengen. No ipak te dvije stvari želim promatrati odvojeno. Kad je riječ o arbitraži i pitanju granice, želim da obje strane poštuju arbitražnu odluku. Slovenija svoju zadaću izvršava, a nadam se da će i Hrvatska postupiti na isti način.

Zašto je analiza izvještaja slovenske komisije za nadzor obavještajnih službi (KNOVS) koja je objavljena u Expressu i Večernjem listu izazvala toliko reakcija u Sloveniji?

To bih pitanje i na jednoj i na drugoj strani stavila u unutarnjopolitički kontekst. Hrvatska je pred izborima, a u Sloveniji vidimo kako je riječ o sukobu opozicije i vladajućih struktura. Nisam upoznata sa sadržajem izvještaja KONVS-a nego samo s onim što je objavljeno u medijima, no smatram da bi na slovenskoj strani svi morali biti svjesni da Slovenija kao država treba dobre i djelotvorne sigurnosne i obavještajne službe, i to zbog sigurnosnih, ali i gospodarskih interesa. KNOVS mora provoditi temeljit građanski nadzor nad obavještajnim službama, ali nije dobro ako ta služba, ili bilo tko drugi, zloupotrebljava strukturu sigurnosno-obavještajnih službi kako bi naštetio interesima države ili službe kao cjeline. To nije dobro i to je ono ključno na što mi socijaldemokrati stalno upozoravamo u ovoj raspravi.

Kako komentirate činjenicu da KNOVS, kako se može zaključiti iz otvorenog dijela izvještaja o arbitraži, glavni problem vidi isključivo u tome što je otkrivena nezakonita komunikacija slovenskog arbitra i agentice, a ne u samoj nezakonitoj komunikaciji?

Ne sjedim u KNOVS-u i iznimno mi je teško komentirati njihove rasprave.

Što očekujete od skore objave mišljenja neovisnog odvjetnika Suda EU u Luksemburgu o nadležnosti tog suda za slovensku tužbu protiv Hrvatske?

Kakvo god mišljenje bilo, ono neće utjecati na činjenicu da će i Hrvatska morati provesti odluku arbitražnog suda o granici.

U Sloveniji je rašireno mišljenje o pristranosti Europske komisije i njezina dosadašnjeg predsjednika Junckera, koji s hrvatskim premijerom Plenkovićem dijeli članstvo u istoj političkoj grupaciji, Europskoj pučkoj stranci. Slažete li se s tim?

Rekla bih da je ta linija bila političko-prijateljska, djelomično nekorektna, jer su cijele institucije bile zloupotrijebljene u toj vezi koja povezuje Plenkovića, Junckera i bivšega glavnog tajnika Komisije Martina Selmayra. Radilo se o političkom pritisku, što se vidjelo i na zadnjoj sjednici te Komisije, kad je Hrvatska dobila zeleno svjetlo za Schengen. Zato mislim da je riječ o izrazito političkoj odluci, a Juncker je u tom trenutku izgubio svu svoju vjerodostojnost.

Kako komentirate prilike u EPP-u, političkoj grupaciji koja se tobože bori protiv nacionalizma i populizma, a godinama tolerira populiste i nacionaliste u vlastitim redovima?

Nije korektno komentirati situaciju u drugoj političkoj grupaciji, ali se slažem da je EPP sam sebi najveći neprijatelj zbog pojedinaca što ih ima u svojim redovima, poput Orbana, čiji je status u EPP-u zamrznut. Potpora takvom lideru EPP-u sigurno ne koristi, ali to će oni morati sami raščistiti.

Imenovani ste za predsjednicu parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Srbije i EU. Kako ocjenjujete prilike u Srbiji?

Politička situacija u Srbiji iznimno je zapletena, a ta je zemlja u političkoj krizi. Osim što sam predsjednica odbora za stabilizaciju, istodobno posredujem u uspostavi dijaloga za slobodne i demokratske izbore sljedeće godine u Srbiji. Želimo postići da vladajući i opozicija u Srbiji pronađu zajednički put prema slobodnim i poštenim izborima. Politički dijalog u Srbiji je na iznimno niskoj razini. Puno je međusobnog optuživanja i manipulacije. Velik dio opozicije je na ulici, a opozicija nema pristup medijima. Danas je puno više režimskih medija nego što ih je bilo prije. U Srbiji je ugrožena sloboda medija, a javni televizijski servis izvještava neuravnoteženo. Kao bivša novinarka, dobro znam koliko je važna sloboda medija. Plašim se da je prostor slobode izražavanja i demokracije u Srbiji sve ograničeniji.

Stječe se dojam da EU ne reagira dovoljno odlučno na sve što se događa u Srbiji: urušavanje demokracije, napade vladajućih na opoziciju i kritičke medije, stvaranje kulta ličnosti... U vrijeme hrvatskih pregovora, primjerice, Unija je prema Hrvatskoj reagirala puno čvršće i odlučnije. 

Mogla bih se složiti, premda je zadnji izvještaj Europske komisije za Srbiju kritičniji nego prethodni. Ali istina je da su nas i u Srbiji upozoravali da EU previše popušta vladajućima. U Srbiji govore i o ukradenoj državi i napadu na demokratske vrijednosti. Uvijek sam u Srbiji bila kritična kad se radilo o ugrožavanju demokracije, vladavine prava, slobode medija i zato sam bila napadana. Očekujem da će vladajuća struktura s Vučićem na čelu ispuniti minimalne uvjete za održavanje slobodnih i demokratskih izbora. Nadam se da će i opozicija, premda je sad oslabljena, sudjelovati na sljedećim izborima.

Nedavno ste i sami bili izloženi napadima dužnosnika Vučićeve Napredne stranke, zar ne?

Neki su me upozorili da budem oprezna, ali sve dok želim dobro Srbiji i ljudima koji žele živjeti europske vrijednosti i standarde radit ću ovo što radim i to je moja misija. S obzirom na to da je Srbija važna država i da igra značajnu ulogu u stabilnosti regije, želim da Srbija nastavi svoj europski put. Napade što ih spominjete shvaćam u kontekstu unutarnjopolitičkog odmjeravanja moći. Takve izjave, što ih je moguće razumjeti kao prijetnje, namijenjene su ponajprije domaćoj javnosti. Mi političari imamo odgovornost da povezujemo, smirujemo strasti i da ne zastrašujemo, ne širimo netrpeljivost ili govor mržnje. A toga je u zadnje vrijeme previše u mainstream politici i medijima. Ne samo u Srbiji ili u Hrvatskoj, nego i u Sloveniji.

A želi li Srbija uopće u EU? Dok pregovara o ulasku u EU, Srbija je potpisala sporazum o ulasku u Putinovu Euroazijsku uniju.

Srbija pregovara o ulasku u EU. Vjerujem da je svjesna važnosti i koristi što ih donosi članstvo u EU. Međutim, sigurno je da osjeća da je daleko od tog cilja i da status quo mnogima odgovara. I kad je riječ o usklađivanju vanjske politike sa zajedničkom europskom vanjskom politikom, Srbija je daleko od europskih ciljeva. Naravno da Srbija može voditi dijalog s Rusijom, Kinom i drugim zemljama dok pregovara s EU, ali potpisivanje nekih sporazuma doista brine, poput onog s Kinom o kupnji dronova, kao i neuvođenje sankcija Rusiji. Ipak mislim da je Srbija svjesna da najviše investicija u tu zemlju dolazi iz EU. To priznaje i sam predsjednik Vučić.

Kako komentirate europsku odbijenicu Sjevernoj Makedoniji i Albaniji?

Riječ je o sramotnoj i nedopustivoj odluci. Ipak, ne bih rekla da je riječ o odluci cijele Unije nego jedne članice, Francuske, koja je cijelu Uniju uzela za taoca, dovodeći u pitanje europsku vjerodostojnost u pitanju proširenja. To da se lideri članica EU nisu uspjeli dogovoriti i postići kompromis šalje iznimno slabu poruku i dovodi u pitanje europsku vjerodostojnost. Bio je to neodgovoran potez, koji bi mogao imati dugoročne negativne posljedice za stabilnost regije, za što nema nikakvog opravdanja. Europski parlament posebnom je rezolucijom snažno podržao proširenje na zapadni Balkan i otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Kako će se sve to odraziti na Sjevernu Makedoniju?

Mislim da je ta zemlja sad u vrlo neugodnoj situaciji, imat će tehničku vladu i morat će na izbore samo zato što je druga zemlja zbog svojih unutarnjopolitičkih razloga izazvala sadašnju krizu na Balkanu. I Sjeverna Makedonija nije jedina, jer se slična stvar dogodila na Kosovu. Iako je Kosovo ispunilo sve uvjete za ukidanje viza, a Europska komisija i Europski parlament dali su zeleno svjetlo, lideri članica nisu postigli suglasnost. Ako Europa nastavi kršiti svoja obećanja, u potpunosti će izgubiti vjerodostojnost. Očito je da je proces proširenja u krizi.

Kako komentirate Macronov prijedlog promjene modela pregovora s Europskom unijom?

To da bismo usred pregovora mijenjali pregovarački model apsolutno je neprihvatljivo. Ovdje su dvije strane došle do točke na kojoj jedino trebaju početi pregovore i tu nema manevarskog prostora da se model mijenja. Prijedlog promjene pregovaračkog modela koji se pojavio u javnosti po mnogočemu je sporan i samo će dodatno usporiti proces. Mislim da se time dovodi u pitanje europska perspektiva tih zemalja.

Postoji li uopće još europska perspektiva? Ili će možda na kraju sve završiti kao privilegirano partnerstvo ili neki sličan model?

Kad vidimo koliko se teško donose odluke o svakom sljedećem krugu proširenja i kad vidimo u kakvoj je kondiciji danas Unija, upitno je koliko će brzo doći do sljedećeg proširenja. Nadam se da će među liderima članica ipak prevladati stav da širenje na Balkan trebamo, jer je i Balkan dio Europe. Europa u ovom trenutku nema moćnih lidera, a proširenja bez snažne političke inicijative uskoro neće biti.

Kako gledate na ulogu Hrvatske u regiji, osobito u kontekstu potpore proširenju Unije na zapadni Balkan? Što očekujete od hrvatskog predsjedanja Vijećem EU?

Mislim da Hrvatska ima iznimnu priliku kao sljedeća predsjedavajuća članica pokazati i dokazati da je dobra susjeda i da je spremna svojim znanjem pomoći zemljama koje pregovaraju o članstvu. Zato mora proširenje postaviti visoko na agendi svog predsjedanja. Hrvatska ima sve što je za to potrebno i dobro poznaje regiju. Hrvatska također ima priliku pokazati da djeluje u europskom duhu i da poštuje vladavinu prava i tako biti primjer ostalim zemljama u regiji. Hoće li u tome uspjeti, pokazat će vrijeme.

U Zagrebu će se u svibnju, na vrhuncu hrvatskog predsjedanja, održati europski summit sa zapadnobalkanskim čelnicima. Ima li uopće smisla takav summit ako na njega ne dođe srpski predsjednik Aleksandar Vučić, koji nedavno nije htio doći na zagrebački kongres EPP-a?

Naravno, za jedan takav skup potrebno je obaviti pripreme i uspostaviti povjerenje među političkim liderima.

Kako gledate na ono što se u Hrvatskoj smatra vanjskopolitičkim uspjesima premijera Andreja Plenkovića, poput organiziranja kongresa EPP-a u Zagrebu, imenovanja visokih dužnosnica HDZ-a na europske pozicije, pa čak i na predsjedanje Vijećem EU, iako je riječ o pukoj rotaciji?

Predsjedanje Vijećem je iznimna prilika za zemlju da se pokaže u pravom svjetlu i, naravno, nije riječ vanjskopolitičkom uspjehu jer je, kako kažete, riječ o rotaciji. Slovenija će preuzeti predsjedanje ubrzo nakon Hrvatske, a već je imala jedno takvo iskustvo i tu je zadaću obavila relativno dobro. Kad je riječ o imenovanju moje bivše kolegice iz druge političke opcije, Dubravke Šuice, za potpredsjednicu Europske komisije za demokraciju i demografiju, riječ je o važnom resoru, ali valja napomenuti da je, primjerice, iza slovenskog povjerenika u Europskoj komisiji (Janez Lenarčič, povjerenik za upravljanje krizama, op. a.), velika direkcija i mašinerija, a iza potpredsjednice Šuice takvog aparata nema.

  • gagabul 11:15 17.Prosinac 2019.

    tko je Ceraru kriv sto je stisnuo guzu.....

  • denderi 19:10 13.Prosinac 2019.

    tanja je jezna na hrvate kr mogoče ni dobila kaj je zaželela na morju v hrvaški..fažonka je jezna ..muca bla vlažna ..

  • listovača 18:45 13.Prosinac 2019.

    Sve to govori osoba čija je vlada razvukla stotine kilometara žilet žice na svojoj granici.Ne samo da time spriječavaju migrante i životinje nego spriječavaju i pogranično stanovništvo da dolaze do svojih imanja.