Četiri su ključna mjesta gdje bi se moglo doći do tri milijarde kuna, a da pritom ne ugrozimo standard građana. Štoviše, većina njih radi štetu za zdravlje. Govorim o cigaretama, o alkoholu, žestokom piću s koncentracijom alkohola oko 40 posto, govorim o kocki i o mobitelima. Stručnjaci su to detaljno razradili, kad se pomnoži potrošnja i broj dodatno naplaćenih kuna, došlo bi se do tri milijarde, izjavio je slavodobitno još prije godinu dana ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Živjeli! Ovako ćete otkriti jeste li vi ili tip do vas funkcionalni alkos

U međuvremenu Kujundžić je najavio početkom lipnja i skuplje dopunsko osiguranje, kako bi u dogledno vrijeme pokrpao rupu u zdravstvu od čak 8.000.000.000 kuna. Doduše, kad bi se prorijedio broj onih s povlasticama, možda bi ova rupa bila znatno manja. No, evo kako to zapravo funkcionira u zemljama u kojima se uvode nameti na 'grijeh' kao što su alkohol i cigarete, a  u SAD-u i šećere, odnosno zaslađene napitke. Tamo se, za razliku od Hrvatske, provode i studije.

Prema pisanju The Economista, pretilost je u porastu diljem svijeta. Četrdeset posto Amerikanaca danas je pretilo, što je povećanje od oko 15% u odnosu na 1980. godinu. Nekoliko američkih država, zajedno s nekoliko američkih gradova, u posljednjih nekoliko godina uvodi poreze na slatke napitke. Njihove vlade nadaju se da će ove pristojbe povećati prihode i smanjiti količinu konzumiranja šećera. Ali, je li to doista tako?

Političari imaju pravo misliti da 'porezi na grijeh' dovode do smanjenja potrošnje. Točne procjene variraju od studije do studije, no ekonomisti su otkrili da općenito, povećanje cijene duhana ili alkohola u Americi za 1% dovodi do smanjenja prodaje od 0,5%. U praktičnom smislu, to znači da prodaja duhana i alkohola reagira na promjene cijena više no što cijena ima utjecaj na prodaju drugih uobičajenih kućanskih potrepština poput recimo, kave.

Slično tome, iako je još prerano govoriti hoće li ti porezi imati učinak na pretilost, studije su pokazale da u Meksiku, kao i u gradovima Berkeley i Philadelphiji, cijena nije imala značajniji utjecaj.

Ali ako postoji problem s 'porezom za grijeh', moglo bi se reći da su neefikasni. Plaćanje takvih poreza je politički instrument. Ljudi koji tek povremeno piju alkoholno piće nisu rizična skupina i ne rade trošak zdravstvu, ali ih se oporezuje isto kao i ozbiljne alkoholičare. Slična se logika odnosi na poreze na šećer. Duhan predstavlja nešto drugačiji problem. Nikotin je vrlo zarazan, što znači da relativno malo ljudi puše cigarete samo povremeno.

Najlakše je opravdati poreze na određenu robu kada predstavljaju ono što ekonomisti nazivaju "negativnim popratnim efektom". Kada vozač kupi gorivo za svoj automobil, i on i benzinska postaja imaju koristi. Ipak, automobili emitiraju ugljični dioksid, što sugerira da bi bilo pošteno da vozači plate porez kako bi nadoknadili štetu koju uzrokuju okolišu.

Neki političari tvrde da ljudi koji se imaju nezdrave navike također uzrokuju negativne popratne pojave, jer imaju tendenciju da opterete zdravstveni sustav većim troškovima.

Polagani suicid Alkohol i pušenje ubijaju više ljudi nego droge

U praksi, međutim, ovi troškovi su često precijenjeni. Dok pretil ljudi vjerojatno predstavljaju trošak, pušači imaju tendenciju da umru ranije, što znači da je veća vjerojatnost da će kraće vrijeme trošiti novac za mirovine.

 Političari bi dobro trebali razmotriti uvođenje poreza 'na grijehe', ukoliko doista namjeravaju promijeniti ponašanje pojedinaca i educirati ih da postanu svjesni kako najviše štete nanose sebi, a ne drugima.