"Upravo sam stavio na snagu dvostruku carinu na čelik i aluminij, respektirajući Tursku i njihovu valutu, tursku liru čija je vrijednost rapidno pala u odnosu na vrlo jaki dolar. Aluminij će se sad cariniti s 20 posto, a čelik s 50 posto. Naši odnosi s Turskom u ovom trenutku nisu dobri!"

Tako je samo jednim tweetom američki predsjednik Donald Trump utjecao na cijelo tursko gospodarstvo. Turska se lira u petak strmoglavila i dosegla rekordno nisku razinu nakon šot je Donald Trump uveo dvostruko veće carine na uvoz metala iz Turske. Vrijednost turske lire pala je za 14 posto u odnosu na američki dolar, javlja NBC.

Na pomolu sukob Erdogan se proglasio pobjednikom, opozicija mu to poriče

Trumpov tweet pojavio se nakon što je turski predsjednik Erdogan zatražio od građana da dolare i sve druge strane valute, kao i zlato, prebace u nacionalnu valutu.

"Promijenite eure, dolare i zlato koje držite ispod jastuka u lire u našim bankama. To je domaća i nacionalna borba", rekao je Erdogan, prenosi Associated Press.

Erdogan je kazao kako se Turska suočava s "gospodarskim ratom" i istaknuo kako će zemlja reagirati na one koji su ga započeli. 

"Danas smo suočeni s ekonomskim napadima i moramo braniti našu zemlju", rekao je Erdogan. "Gospodarski napad na nas sada je isti kao i pokušaj puča. Pozivam našu zemlju na povećanje proizvodnje, kako bi povećali izvoz".

Spominjanje puča nije bezrazložno. Naime, ekonomski sukob uslijedio je nakon što se turska delegacija vratila iz Amerike s pregovora oko puštanja iz pritvora evangelističkog pastora Andrewa Brunsona kojeg Turska krivi da je jedan od pomagača i suorganizatora pokušaja državnog udara kojim se u ljeto 2016. htjelo svrgnuti Erdogana. 

Erdogan je, nakon svega, poručio Trumpu:"Oni imaju svoj dolar, mi imamo svog Boga!" U petak se za jedan američki dolar moglo kupiti 7.081 tursku liru, a još u travnju omjer je bio 1:4. 

Prošlog mjeseca, Trump je zaprijetio da će udariti "velike sankcije" Turskoj ukoliko ne oslobodi Brunsona. Sjedinjene Američke Države najavile su 1. kolovoza sankcije koje će zabraniti američkim građanima da posluju s Turskom.

Ulagači strahuju da je Turska na rubu financijske krize nakon dramatičnog pada lire. Od početka godine pala je čak za 36%, a prinos obveznica je otišao u nebo, piše The Wall Street Journal. 

Jačanje dolara i veće kamatne stope u Americi kompliciraju život slabim tržištima u razvoju, a Turska je među prvima. 

Ranjivost Turske je velika naročito zbog deviznog duga, povećanje troškova zaduživanja i deficit u tekućem poslovanju. 

Pad lire tijekom protekle godine jedan je od najgorih u posljednjih 10 godina među članicama G-20, uključujući i godine globalne financijske krize 2008-2009. Zbog pada valute uvoz je skuplji, pa potiče inflaciju.

Ulagači su zabrinuti da turski dužnici neće moći vratiti svoje dugove. Trošak financijskih derivata koji su se koristili za osiguranje vraćanja dugova turske države ove godine naglo su porasli.

Ključna slabost financijskog sustava u Turskoj je visok deficit na tekućem računu, što znači da treba privući inozemne priljeve novca kako bi se gospodarstvo moglo održati. MMF predviđa da će deficit turske državne bilance ove godine biti najveći među gospodarstvima u razvoju među članicama G20.

Najdublji strah Erdogan: Objesit će me ako izgubim ove izbore!

Zbog slabljenja lire, vanjski dug postaje sve skuplji za otplatu što izravno osjećaju sve tvrtke i kućanstva koja su uzela kredite u stranim valutama.

Poteškoće s povratom kredita već su očite naročito nakon prošlogodišnjeg povećanog zaduživanja koji je bio potaknut velikim zajmovima zajamčenim kroz razne vladine programe.  

Turska se snažno oslanja na uvoz nafte, što je dodatna otegotna okolnost budući da se nafta plaća u dolarima. Plaćanje uvezene nafte u dolarima dovelo je do pražnjenja turskih deviznih rezervi koje se već sad smatraju nedovoljnima i prema standardima MMF-a dosegle su već kritično nisku razinu.