Dugovi Agrokora i povezanih kompanija još neko vrijeme će ostati tajna, ali kako Tportal doznaje, među dužnicima bi se trebale naći i država te lokalne jedinice samouprave. Naime, Konzum je imao lošu naviku neplaćanja najamnine za poslovne prostore. Država je Konzumu dala u najam devet poslovnih prostora, od čega ih je pet u Zagrebu, a preostala četiri diljem Hrvatske. Ukupni dug za te prostore iznosi 1,84 milijuna kuna, od čega 1,12 milijuna kuna za prostore u Zagrebu. Na upit tportala na koji period se odnose spomenuta dugovanja, iz Ministarstva državne imovine, kojim upravlja Goran Marić, nisu odgovorili pa se ne može sa sigurnošću utvrditi je Vlada Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića ili Andreja Plenkovića dopustila da se dug gomila. Osim što su potvrdili da dug postoji, iz Ministarstva navode i još jedan zanimljiv detalj.

"Osam prostora ima pravni temelj za korištenje, dok trenutno jedan poslovni prostor ima status bespravnog korisnika. Zbog navedenog dugovanja od DORH-a je zatraženo pokretanje postupka radi naplate potraživanja te za bespravno korištenje poslovnog prostora postupak iseljenja", napominju u odgovoru iz Ministarstva.

No Konzum nije ostao samo dužan državi za najam. Slična stvar je i s Gradom Zagrebom u kojem u najmu imaju 18 poslovnih prostora.

"Prema knjigovodstvenom stanju, koje za Grad Zagreb vodi Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo (GSKG) za 16 poslovnih prostora postoji dugovanje zakupnine i ostalih naknada s osnova korištenja prostora, a koje se dugovanje odnosi za nepunu zadnju godinu dana", stoji u odgovoru od Damira Lasića, pročelnika Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada.

Koliki je točno dug Lasić nije odgovorio, ali je dodao da je Grad 31. ožujka ove godine Konzumu uputio opomenu uz poziv za plaćanje dugovanja. Ako ga ne bi platio Grad bi trebao aktivirati zadužnice u iznosima od deset do sto tisuća kuna, ovisno o veličini prostora i lokaciji, koje je Konzum dao kao garanciju za uredno plaćanje najma. Riječ je o prostorima veličine od 65 do 561 kvadrata čija cijena najma varira ovisno o zoni. Tako je, primjerice, za mjesečni najam u nultoj zoni u Frankopanskoj ulici Konzum za 143 kvadrata prostora dužan plaćati 9.490 kuna mjesečno, dok najam za 561 kvadrata u trećoj zoni na Hrgovićima (Jarun) iznosi 7.536 kuna.  

Tako se u gruboj računici može doći do duga od oko 1,2 milijuna kuna. No da je dug i veći da se zaključiti iz Lasićeva odgovora u kojem se uz dugovanje za zakupnine spominje i dug za "ostale naknade s osnova korištenja prostora".

Već neko vrijeme Konzum ima tu lošu praksu plaćanja dugovanja na razne načine, a sve kako ne bi isplatili novac. Sjetimo se samo kako su 2012. godine Diokiju dali 180.000 kuna vrijedne bonove kako bi pokrili dugovanja za isporučenu plastiku. Međutim, nisu samo privatne firme bile izložene tome. Krajem 2015. godine je Konzum gradu Šibeniku dao 39.600 kuna bonova kao kompenzaciju dugovanja za komunalnu naknadu.