Hrvatska raste bio je bojni poklič koalicije lijevog centra prije nedavnih izbora. "Hrvatska raste" gotovo je pa floskula koju svakodnevno izbacuju ministri aktualne vlade. Ali kad malo porazgovarate s ekonomistima i analitičarima, vidite da se iza svega krije znatno šira priča. Andrea Doko Jelušić, šefica hrvatskog predstavništva Američke gospodarske komore, stalno govori da rad nikad ne prestaje, pogotovo rad na gospodarskom planu.

Konkurentnost Osam preporuka AmChama za ulaganje u Hrvatsku

"Svaka zemlja ima cijeli niz stvari koje može unaprijediti. To je prvo što moramo napomenuti. Međutim, mi smo prepoznali tri stvari koje su sustavni izazovi poslovanju investitorima, i to ne samo stranima. Čak i domaća poslovna zajednica često govori o tome. Jedna su česte izmjene zakona, druga je učinkovitost administracije, a treća je pravna sigurnost, odnosno brzina rješavanja pravnih sporova.

Pojedinci i kompanije očekuju da sudstvo u nekim razumnim rokovima dovršava sporove, što je osnova pravne sigurnosti. Što se tiče promjena zakona, one doista jesu problem i sve donedavno je to bilo nešto o čemu smo često govorili. U posljednjih, otprilike, godinu dana možemo reći da se stanje poboljšalo", ispričala je u razgovoru za Express.

Priupitali smo je ima li kakve nade da će se te česte izmjene jednom zaustaviti ili barem usporiti, a ona nam je pojasnila da je sve, zapravo, počelo pripremama za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kad je trebalo implementirati velik broj zakonskih rješenja kako bi se uskladio hrvatski pravni okvir s Unijom. Nastavilo se i nakon ulaska, što se vidjelo velikim brojem zakona i prijedloga zakona koji su išli u hitnu saborsku proceduru.

"Dakle, vrlo kratki rokovi za javne konzultacije bez puno mogućnosti konzultacija s poslovnom zajednicom, puno prijedloga, hitna procedura... U posljednje vrijeme vidimo da se ta dinamika usporila, pa možda i možemo govoriti o pozitivnim trendovima. Vidimo da se pokušavaju planirati normativne aktivnosti, Vlada priprema na početku godine plan po kojem se radi. Planovi kao planovi, nisu uvijek potpuno precizni, ali i tu vidimo značajan napredak", kaže nam ona.

Sad smo već članica Unije, munjevito nam se približava i predsjedanje ovom našom zajednicom država, ali i dalje se suočavamo s činjenicom da ne slijedimo određene preporuke: "Kad je riječ o promjenama zakona, EU podržava nešto što oni nazivaju better regulation. On podrazumijeva veću razinu sudjelovanja zainteresirane javnosti, ali i spomenuto planiranje zakonskih rješenja. Uključuje i procjenu učinaka propisa, što još izostaje u svom punom obliku u Hrvatskoj."

Procjene učinaka nisu, kako se to možda čini na prvi pogled, samo financijski utjecaj na državni proračun već se tiču i utjecaja na ljude i poduzeća na koje se odnosi, društvo, okoliš, gospodarstvo. Za takve kompleksne analize često nedostaje kapaciteta i zakonski akti nerijetko uđu već dosta duboko u proceduru izglasavanja pa tek onda, po uključenju dionika na koje se zakon odnosi (građana, tvrtki, udruga i slično) na površinu izlaze i potencijalno loše posljedice novih zakona.

Primite na znanje Najveći mitovi o ulaganju novca - ne slušajte ih

Budući da AmCham predstavlja američke interese i interese američkih kompanija, pitali smo što to oni traže i traže li nekakav svoj poseban crveni tepih dobrodošlice za ulaganje u Hrvatsku. Andrea nam je ispričala da Amerikanci nemaju neke posebne zahtjeve koji bi za njih bili specifični.

"Investitori, domaći ili strani, općenito imaju sličan pogled što se tiče uvjeta za ulaganje, a velike međunarodne kompanije još su u tome homogenije. Prije svega će tražiti zemlje sa snažnom vladavinom prava, traže zemlje s efikasnim, transparentnim i jakim javnim institucijama, traže predvidivost. Velike kompanije očekuju da se u svoje poslovne planove mogu pouzdati barem neko razumno vrijeme. Tu do izražaja dolazi ovo o čemu smo ranije pričali, česta izmjena regulative kompanijama koje ulažu puno doista ne ide na ruku, povećava rizik i neizvjesnost."

Ovih dana se jako puno pričalo o presudi "hercegbosanskoj šestorci" i postupcima hrvatskog političkog vrha nakon izricanja presude u Haagu. Čak i premijer Andrej Plenković je javno izrazio svoje negodovanje. Kako će potencijalni investitori gledati na činjenicu da premijer jedne države, članice EU, govori protiv presude jednog suda UN-a?

"Malo je to osjetljivo pitanje, ali ipak moram odgovoriti. Investitori ne gledaju samo što se priča jer je njima zanimljivije i bitnije što se radi. Vidjet ćemo kako će se stvar razvijati, ali nisam vidjela da je premijer rekao da ne poštuje odluku. Vjerojatno nije zadovoljan nekim dijelovima presude, ali velika je razlika između istupa i nezadovoljstva presudom do nepoštovanja, u pravnom smislu, neke sudske odluke. Investitori neće pratiti samo što se događa u hrvatskim novinama jer su njima bitniji primjeri iz prakse.

Nastavak na sljedećoj stranici...

Veliki investitori razgovaraju međusobno i njima su važnija iskustva s terena. Svaki pozitivan primjer investicija je najbolja reklama za Hrvatsku. Svaki negativan primjer iz prakse je najgora moguća reklama. Vjerujem da će svi puno više pozornosti pridavati stvarno učinjenim stvarima, nego izjavama za medije i javnost", rekla nam je Andrea.

Hrvatska je relativno nedavno ušla u Europsku uniju i laički se čini da je idealno mjesto za ulaganje, ali nigdje ne postoje statistike o iskustvima investitora. Priznala nam je to i Doko Jelušić: "Teško je reći ima li više negativnih ili pozitivnih iskustava. Za neke primjere možda nismo ni čuli. Gotovo nemoguće je znati koliko je potencijalnih investitora koji ni nisu došli do te faze da razgovaraju s nekim lokalnim predstavnicima, bilo s nama iz AmChama ili s ljudima iz vlasti.

Sve više odluka donosi se na osnovu indikatora i brojki koje su rezultat istraživanja. Jedna kompanija razmišljala je o otvaranju pogona u Hrvatskoj i jedan od parametara u njihovu odlučivanju bila je zaštita intelektualnih prava gdje Hrvatska ne ispunjava očekivanu razinu zaštite te onda nisu ni razmatrali Hrvatsku.

Ne zato što je ta zaštita bila nužno jako loša, nego zato što neke druge države bolje stoje u tom pogledu. I opet se vraćamo na te nesretne česte promjene regulative. Sve to dovodi do toga da propisi postaju iznimno kompleksni, povremeno čak i kontradiktorni. Znaju se pojaviti potencijalni investitori i izraze želju za ulaganjem te ih zanima koji su točno propisi. Tad se javljaju situacije gdje čak ni administracija ne može tu ‘šumu propisa’ detaljno razjasniti".

Promašaj investicija Ni 9000 eura po radniku nije privlačno ulagačima

Kako je i Joseph Quinlan rekao u prošlom broju Expressa, sad je vrijeme da se provode reforme i ne smijemo čekati novu krizu da nas sruši na koljena. Tijekom nedavnoga gostovanja ovog visoko pozicioniranog direktora u Bank of America imali smo priliku kratko porazgovarati s njime i on je otvoreno rekao da Hrvatskoj predstoji jako puno reformi. Ostatak Europe raste stopama koje su donedavno bile nezamislive, a i hrvatsko gospodarstvo uživa u takvom okruženju jer je puno lakše rasti u ovakvim ekonomskim prilikama.

Andreju smo pitali i što je najvažniji idući korak koji Vlada može poduzeti: "Možda i najvažnija stvar je odluka o granama u kojima želimo graditi konkurentnost. Nama je sjajan primjer Irska i nju često spominjemo. Kritičari će reći da Irska ima povoljan porezni sustav, ali nije to jedini parametar u razmatranju potencijalnih investicija. Oni su se fokusirali na informatičke i farmaceutske industrije te je sve, usudila bih se reći, podređeno tome. Čak i njihov obrazovni sustav je dovoljno fleksibilan da može brzo reagirati na promjene u potražnji za radnom snagom".