Ukleti dvorac u kojem Rimac želi raditi aute budućnosti
Mate Rimac u suradnji s Hyundai Motor Company i Kia motor Corporation kani uložiti oko stotinu milijuna eura u kamp u kojemu bi dvije tisuće ljudi razvijalo Rimčeve projekte nove automobilske tehnologije, koja će narednih desetljeća pokoriti svijet. Električni automobili imaju sigurnu budućnost, a Hrvatska - koja je definitivno prokockala sve šanse ući u klasičnu proizvodnju automobila - ovoga puta preko "malog Rimca" može na velika vrata ući u industriju budućnosti.
Kia i Hyundai digli su cijelu Slovačku; te dvije moćne korejske kompanije tu su nekoć siromašnu i razmjerno zaostalu državu danas dovele do pozicije jedne od vodećih zemalja svijeta kad je riječ o autoindustriji. Po glavi stanovnika oni su svjetski prvaci, a Mate Rimac u tu bi uzbudljivu utakmicu između starog i novog doista mogao uvesti i našu zemlju. Projekt, naime, za razliku od mnogih koje smo viđali, ne izgleda utopijski, djeluje vrlo realno, a u igri i jesu ozbiljni igrači.
I nije moguće vidjeti opciju u kojoj bi zli gnomi birokracije uništili svaku perspektivu - bar zasad. U kampu bi se, objavio je T portal, "trebao smjestiti razvojno-istraživački centar, proizvodnja, testiranje, prostor za edukacije, kinodvorana, bit će i hotel za goste i zaposlenike koji dolaze izvana, vrtići za djecu zaposlenika, restorani, proizvodnja hrane, frizeri, sportski objekti, startup inkubator, ali i golemi park na kojem će zaposlenici, ali i posjetitelji moći slobodno raditi i uživati.
Rimac misli da bi gradnja mogla početi početkom 2020. godine, a cilj mu je do kraja 2021. godine završiti projekt. Mnogo je realnije da će to ipak biti 2022. ili 2023. godina s obzirom na opseg Rimac Campusa, tvrdi Jutarnji list, prema kojemu bi novi kampus "mogao biti u blizini dvorca u Kerestincu" dok je "Rimac već dao precizne upute arhitektima, a navodno se vodio izgledima središta drugih sličnih tehnoloških kompanija...."
Dvorac Kerestinec je mjesto "povišću pritrujeno", premoreno - u njemu i oko njega odvijale su se brojne tragedije, ili barem, vrlo žalosni događaji pa bi Rimčeva interpolacija doista značila radikalan i pozitivan rez s neveselom tradicijom. Posebno je uočljiv paradoks da je Kerestinec mjesto velikog stradanja hrvatske inteligencije, a sad bi trebalo postati srce kreativne industrije, u kojemu je inteligencija motor pokretač.
Renesansno–barokni kaštel sagradila je grofovska obitelj Erdödy.
Spomenik je kulture 1. kategorije čija je gradnja počela 1576. godine, piše na web stranici Svete Nedelje.
"Pregrađivan je u 18. i 19. stoljeću, a temeljito uređen početkom 20. stoljeća. Jednokatna je građevina četverokutnog tlocrta s cilindričnim ugaonim kulama i otvorenim arkadnim hodnikom s dvorišne strane. Riječ je o renesansnom kaštelu s fortifikacijskim elementima. Povijesni izvori bilježe sudjelovanje kerestinečkih kmetova, nastanjenih oko dvorca, u velikoj Seljačkoj buni 1573. godine. Uz njega se veže i Kerestinečka buna iz 1936. godine. Prije Drugog svjetskog rata dvorac je bio u funkciji koncentracijskog logora, a nakon rata u njemu se smješta vojska..."
Na jednom portalu čitamo poluhoror pripovijest jedne posjetiteljice dvorca, kako i dolikuje napuštenim dvorcima:
"Nakon što je dvorac izgubio svoje vlasnike, postao je mjesto jeze i loših događaja koji su se tamo odvijali godinama", piše ova koliko radoznala toliko i preplašena turistica.
"Crna mrlja na ovu velebnu građevinu bačena je i početkom 90.-ih, kada je Kerestinec postao ozloglašeno mjesto u koje su dovodili ratne zarobljenike, koji su tamo bili brutalno mučeni u crnoj sobi, izloženi svakakvim poniženjima, a zarobljene žene bile su i seksualno zlostavljane. Zvali su ga Konačište ratnih zarobljenika. Zbog svih tih događaja, neki smatraju da dvorac Kerestinec nikada neće biti mirno mjesto, već će zauvijek ostati zavijen tišinom i jezom kada mu se približite."
Čudna vibra oko dvorca…
"Nisam praznovjerna", nastavlja, "no baš taj dan kada sam odlučila posjetiti ovo mjesto, u trenutku kada sam stala na tlo ispred dvorca okružila me neka čudna vibra. Na kraju, ono posljednje što me stvarno uvjerilo da je u tom zraku nešto čudno jest nervoza mojeg psa čim smo izašle iz auta, a koja se nastavila i kad smo bili na posjedu. Što da vam kažem, okinula sam nekoliko fotografija i glavom bez obzira zbrisala s njom preko ceste do jezera gledati patkice kako bezbrižno plivaju po vodi."
U Kerestincu i okolici dogodio se i veliki pomor hrvatske lijeve inteligencije, koji je ostavio dubok trag u povijesti ove zemlje. Dr. Vladko Maček osnovao je, uz asistenciju Ivana Šubašića, logor Kerestinec 31. ožujka 1941. godine, i u njega zatvorio više od stotinu najuglednijih članova partije za koje je policija znala. Nakon početka akcije Barbarossa, napada Hitlera na SSSR 1941., Josip Kopinič, kao predstavnik Kominterne, pokušao je sa zagrebačkim mjesnim komitetom djelovati osamostaljeno od Partije.
Kopinič je pokušao dići ustanak na svoju ruku, tumačeći to instrukcijama Moskve. Tako je došao u sukob s Vladimirom Popovićem, instruktorom CK KPJ pri CK KPH, kao i Radom Končarom, Andrijom Hebrangom, Vladimirom Bakarićem i Pavlom Papom, koji su imali oprezniji pristup.
Upravo je Kopinič javio Kominterni da CK KPH sabotira poziv na oružanu borbu i od Kominterne je 9. srpnja dobio mandat za njegovo raspuštanje. Budući da mu čelnici CK KPH nisu omogućili da dođe u kontakt s Titom, uspio je preko Herte Haas po kuriru, vozaču Branku Maleševiću, Titu uputiti pismo u kojem je iznio kritike na račun CK KPH predloživši mu da dođe u Zagreb kako bi se sastali s rukovodstvom KPH.
Nakon noćne likvidacije ustaškog agenta Ljudevita Tiljka, ustaše su za odmazdu 8. srpnja iz Kerestinca izveli desetoricu logoraša, među kojima i Božidara Adžiju, Ognjena Pricu, Otokara Keršovanija te ih strijeljali u Maksimiru. Nakon tog strijeljanja, Josip Kopinič na svoju je ruku, s Gradskim komitetom Zagreba, organizirao bijeg preostalih logoraša. Bijeg je, međutim, bio nemarno pripremljen, pa su svi koji su pobjegli, njih više od stotinu, ubijeni.
Tom prilikom likvidiran je cvijet hrvatske lijeve inteligencije. Obavještajno-publicistička struja koja se desetljećima poslije nadovezivala na kontroverznog Josipa Kopiniča, u vezi s Kerestincem stvorila je opsežnu teoriju zavjere. Prema njima, utamničeni komunisti bili su zalog lojalnosti koji su Andrija Hebrang i Vlado Bakarić dali ustašama – njihov je cilj, tvrde Kopiničevi sljedbenici, bilo utemeljenje Komunističke partije Nezavisne Države Hrvatske, koja bi bila lojalna državi i ne bi dizala ustanak.
Bez dokaza tvrde da su Bakarić i Hebrang bili na sastanku s Budakom i Kvaternikom i tamo dogovorili "miroljubivu pasivnu egzistenciju" kao u vrijeme robije, kada su zajedno pružali otpor Kraljevini Jugoslaviji.
Suprotna struja tvrdi da dokaza za takve teze nikada nije bilo i da nikada neće ugledati svjetlo dana. Dodaju da se Kopinič – kojega zbog likvidacije stotinu ljudi, njegovom krivnjom, nikada nije pekla savjest – na taj način samo pere.
Kako god bilo, ispred zgrade danas stoji spomen ploča na kojoj piše:
"U ovom zamku je od 18. svibnja 1941. godine bio koncentracioni logor. U njemu su ustaški krvnici držali zatvorene istaknute antifašiste. Među njima bila je brojna grupa komunista uhapšenih od vlade Cvetković-Maček koja je predata travnja 1941. njemačkim okupatorima i ustašama. Iz logora su odvedeni u Zagreb i streljani 9. srpnja 1941. drugovi: Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ognjen Prica, Alfred Bergman, Simo Crnogorac, Ivan Korski, Sigismund Kraus, Ivo Kun, Zvonimir Rihtman i Viktor Rozencvajg. Ostali zatvorenici spoznavši da su kao taoci osuđeni na likvidaciju razoružali su 13. srpnja 1941. u noći ustašku stražu i izvršili proboj iz logora. U neravnoj borbi većina zatvorenika je ubijena ili kasnije zarobljena i streljanja."
Hrvatska Partija tada je ostala bez stotinjak svojih ponajboljih ljudi.
Možemo samo zamisliti koliko je taj događaj osakatio ovu zemlju u stoljetnoj perspektivi - tamo je bilo i onih koji su naginjali socijaldemokraciji i onih sklonijih Staljinu, ali to je svakako bio cvijet hrvatske ljevice. Ne treba biti slijep ni prema činjenici da je desna inteligencija 1945. doživjela sličan potop - to je stvorilo prostor tzv ognjištarima, pa smo na obje strane ostali lišeni usluga najboljih umova zemlje i osuđeni na mediokritete.
Mate Rimac ne spada u takve.
Danas već davne 2013, na Facebooku je napisao: "Imam jednu ideju koja će nekima biti luda ili čak dekadentna. U Kerestincu (između Sv. Nedelje i Zagreba) postoji jedan stari dvorac koji propada. Mi planiramo (jednog dana kada budemo u mogućnosti) graditi tvornicu u okolici Zagreba. Mislim da bi bilo jako cool da dobijemo dvorac na korištenje, obnovimo ga i koristimo kao R&D centar (istraživanje i razvoj), a pokraj (ili malo dalje) sagradimo tvornicu za proizvodnju auta i komponenti. Znam da je to pod spomeničkom zaštitom. Nemam pojma u čijem je vlasništvu i kakva bi procedura bila, ali čisto kao ideja... I danas smo turistička atrakcija - ljudi iz Amerike, Australije ili čak Japana dolaze samo da vide našu tvornicu. Ovo bi sve još diglo na jednu sasvim drugu razinu... U svakom slučaju win-win: dvorac bi se obnovio, a firma koja je flagship hrvatske industrije bila bi još reprezentativnija. Šanse za realizaciju? Vjerojatno nikakve... Ali vrijedno istraživanja."
Od "vjerojatno nikakvih" šansi do potpisivanja ugovora s Kijom i Hyundaijem prošlo je šest godina. Mate Rimac i izvršni potpredsjednik Hyundai Motor Groupa, Euisun Chung, čelnik globalne korporacije s oko 250.000 zaposlenika diljem svijeta, u sklopu koje se nalazi i Kia Motors, sporazumjeli su se prošlog tjedna o investiciji "teškoj" 80 milijuna eura.
"Hyundai Motor, Kia Motors i Rimac Automobili usko će surađivati kako bi razvili električni sportski automobil sa središnje smještenim pogonom sportske marke Hyundai N te hibridno vozilo visokih performansi s pogonom na vodik i električni pogon", navodi se u priopćenju. Hyundai Motors Company ovom suradnjom želi ubrzati svoj prijelaz na čistu mobilnost i pozicionirati se kao globalni lider u pokretanju ove promjene u industriji, rekli su u korporativnim komunikacijama tvrtke.
Jedna od ključnih mjera za postizanje tog prijelaza je, kako se ističe, elektrifikacija kojoj se Hyundai Motor Group predano obvezala s 44 elektrificirana modela planirana do 2025. godine. Euisun Chung izjavio je da su Rimac Automobili inovativna tvrtka s izvanrednim sposobnostima u električnim vozilima visokih performansi.
"Njihovi startup korijeni i bogato iskustvo u suradnji s proizvođačima automobila u kombinaciji s tehnološkom snagom čine Rimac idealnim partnerom za nas. Radujemo se suradnji s Rimcem na našem putu prema čistoj mobilnosti", poručio je Chung.
Rimac je poručio da su vrlo impresionirani vizijom Hyundai Motor Grupe i njenim brzim i odlučnim inicijativama te kako vjeruju da će ovo tehnološko partnerstvo stvoriti maksimalnu vrijednost za obje tvrtke i klijente.
"Rimac je još mlada i relativno mala, ali brzorastuća tvrtka. Vidimo snažnog investitora i tehnološkog partnera u Hyundai Motor Grupi i vjerujemo da će ova suradnja osnažiti položaj Rimac Automobila kao dobavljača tehnologije elektropogona za partnere u industriji", poručio je Rimac, osnivač tvrtke iz Svete Nedelje koja razvija i proizvodi ključne sustave elektropogona za mnoge svjetske automobilske tvrtke, a trenutačno zapošljava više od 500 ljudi.
U povodu suradnje s južnokorejskom tvrtkom Mate Rimac je na Facebooku poručio da je cilj formiranje tehničkog partnerstva kojim će tvrtke surađivati na dva električna vozila visokih performansi do 2020. godine.