"Periodički", "honorarni" ili "gaža" poslovi zajednički su naziv za vrlo neuhvatljivu definiciju poslova poput, recimo, Uber vozača. Dakle netko tko relativno neobvezno i prema vlastitom nahođenju radi koliko i kad želi (sukladno time i zarađuje), nije vezan ugovorima, često mijenja poslove te često ima čitav niz takvih poslova u isto vrijeme. 

U anketnom istraživanju iz 2015., tada revolucionarnom, dva su cijenjena ekonomista - Alan Krueger sa Princetona i Lawrence Katz sa Harvarda, najavili su kako će ta vrsta poslova transformirati američku, ali i globalnu (pa tako i hrvatsku) ekonomiju. 

Sve je to bilo povezano uz rast "aplikacijskih" poslova - svih poslova koje povezuje naručivanje preko ili korištenje aplikacije, bio to Uber, neka vrsta dostava ili grafički dizajn gdje se svaki tjedan mijenja naručitelj/poslodavac.

Rekli su tada da je zabilježen porast od barem pet posto zaposlenih upravo u toj vrsti aranžmana, te da će takvih poslova i onih voljnih obavljati ih - samo rasti. Klasični će poslovi, početi odumirati. Njihov je rad bio hit, pokazatelj nekog novog vremena. Velike su se kompanije zamislile, počele razmišljati o novim trendovima, tehnologiji i reorganizaciji, ekonomisti su se ozbiljno počeli baviti fenomenom "gig joba" ili ako bismo to doslovno preveli - "gaža poslova".

KRAJ? Start upovi: Mladima je sve manje 'napet' privatni biznis

No, ti isti ekonomisti prošli su tjedan objavili novo, opsežno istraživanje u kojem na jako puno stranica i s jako puno činjenica govore kako su zapravo - bili u krivu.

Jedan od razloga zašto im se, kažu, činilo da ti poslovi počinju prevladavati jest i zato jer je ekonomija u godinama koje su istraživanju prethodile bila tako slaba i inertna da se svaki pomak činio kao tektonski, iako to možda i nije bio.

Osim toga, pretpostavka da se ljudi svojevoljno orijentiraju prema takvim poslovima jest također bila, barem djelomično, kriva. Istina je ta da su mnogi radili kao, recimo, Uber vozači, nakon svojih klasičnih 9 do 17 poslova kako bi pokrpali rupe u kućnom budžetu. Kada se ekonomija ustabilila, kaže The Wall Street Journal, vratili su se svojim prvotnim poslovima.

Također, u vrlo profesionalnoj maniri pravih znanstvenika Krueger i Katz kažu kako su njihove metode istraživanje imale mane - prvenstveno zato jer su podaci sakupljeni od strane Ministarstva rada bili "šuplji" i "nedovoljno precizni".

Tada je to bilo teško primijetiti jer je podataka o takvim poslovima generalno bilo jako malo. Još je jedan problem što se ekonomisti i ministarstvo ne mogu dogovoriti koji to točno poslovi spadaju u tu skupinu - da li "freelance" novinar spada u tu skupinu? Katz i Krueger kažu ne, američko Ministarstvo rada se sa time ne slaže.

U domaćim terminima, znači li to da svi honorarci, i oni koji se svaki dan od 9 do 17 pojavljuju na nekom poslu, i neovisno o vrsti posla spadaju u "gaža poslove" ili je ipak, kako tvrde ekonomisti, riječ o "užoj" definiciji i "specifičnim" poslovima koji, za početak, moraju biti vezani uz određene vrste tehnologije.

"Nakon što smo temeljito prošli podatke sakupljanje proteklih godina Larry Katz i ja sada zaključujemo kako je porast u "netradicionalnim" poslovima u proteklom desetljeću bio maksimalnih dva posto, a ne pet posto kako smo prvotno zaključili", rekao je Krueger.

KAOS Rat za internet: tko smije zarađivati lovu na webu

Potvrđuju i kako je kriza 2008. bila "plodno tlo" za eksperimentiranje s novom vrstom zaposlenja, ali da to "nije pustilo korijenje" kako se očekivalo, već čim se ekonomija stabilizirala pao je i broj "netradicionalnih" zaposlenja.

Uz to, napominju kako njihove ankete nisu usklađene s onima Ministarstva rada - oni recimo nisu pitali za poslove koje obavlja bračni drug, dok Ministarstvo jest.

Isto tako, kažu, jako je teško napraviti taj tip ispitivanja jer je mnogim (posebno manje obrazovanim) ispitanicima "posao naprosto posao", a ako sustav jedva definira što su to "gaža poslovi", onda će još teže ispitanik shvatiti što mora odgovoriti.

Zaključak je kako je teza iz 2015./2016. da se odvija eksplozija "netradicionalnih" poslova zapravo bila prenapuhana te kriva. U brojevima za Ameriku to izgleda ovako - Katz i Krueger su u prvom istraživanju zabilježili da preko 15 posto populacije radi privremeno ili je samozaposleno, a na drugo istraživanje ih je nagnala činjenica da je taj broj pao, a ne porastao, na 10.7 posto u 2017. piše CNN.