Zašto velike avio kompanije napuštaju Franju Tuđmana?
Hrvatska doživljava pravi procvat zračnog prometa - ali gotovo isključivo fokusiran po obalnim zračnim lukama. U unutrašnjosti rast putnika ove godine stagnira, 2020. godine brojke se smanjuju, piše portal Simple Flying.
Prema vlastitim statistikama zračnih luka, Zagreb je do sada ove godine prihvatio 2,96 milijuna putnika. U istom razdoblju prošle godine ta brojka bila je 2,89 milijuna putnika. Ovo je zanemarivo povećanje broja putnika na Franji Tuđmanu. Kako piše Simple Flying, dva su razloga zbog kojih je to značajan problem za Hrvatsku i za samu zračnu luku.
Prvo, zanemariv rast dolazi u razdoblju kada dolasci po Hrvatskoj cvjetaju. Iberia neprestano povećava broj letova iz godine u godinu, direktni letovi za SAD nastavili su se nakon 28 godina, a rast putnika ove godine prosječno iznosi 10%.
Dakle, Zračna luka Zagreb daleko zaostaje za stopama rasta Hrvatske u cjelini. Ali također zaostaje za svojim europskim pandanima.
Čini se da je Zračna luka Zagreb u prilično povlaštenom položaju. To je jedina zračna luka koja opslužuje glavni grad Hrvatske i jedina zračna luka u blizini šireg sliva. No, broj putnika na Franji Tuđmanu je još uvijek relativno nizak.
S samo 45 letova dnevno, Zračna luka Zagreb manje je zauzeta od mnogih europskih sekundarnih zračnih luka poput Palerma, Hanovera ili Aberdeena. U glavnom gradu Litve Vilniusu, koji je upola manji od Zagreba, zračni promet gotovo je 50% veći.
Sljedeća će godina biti još gora
2020. godine broj putnika na Zračnoj luci Zagreb smanjit će se. Nije najavljena nijedna nova ruta. Čak ni Croatia Airlinesa. Umjesto toga, nacionalni prijevoznik Hrvatske dobit će državne potpore za pokrivanje operativnih gubitaka.
Nadalje, postoji stvaran rizik da bi Aerodrom Ljubljana u budućnosti mogao postati jeftina alternativa Zagrebu. Zračna luka Zagreb udaljena je samo dva sata vožnje od Ljubljane kojoj od propasti Adria Airways ozbiljno nedostaje zračne povezanosti, piše Simple Flying.
Koje su rute otkazane?
Korean Air svoju je cjelogodišnju uslugu između Zagreba i Seula pretvorio u sezonsku. CSA Czech Airlines u potpunosti je ukinuo letove, a Eurowings je prekinuo prodaju karata za letove od ožujka iz Zagreba do Berlina i Düsseldorfa. FlyDubai je značajno smanjio broj tjednih letova tokom većeg dijela zimskog razdoblja.
Nadalje, Eurowings skraćuje razdoblje tijekom ljeta kada je moguće letjeti za Hamburg, a Swiss Air je u potpunosti otkazao letove za Zurich.
Visoke naknade
Eurowings je prethodno naveo visoke pristojbe u Zagrebu kao prepreku uvođenju novih ruta. A sad kad će prekinuti dvije gore spomenute rute, služit će samo Köln i Stuttgart iz Zagreba.
EasyJet, Ryanair i Wizz Air uopće ne lete za Zagreb. EasyJet je napustio aerodrom 2014. godine, također okrivljujući visoke naknade.
Zanimljiv je i obrazac otkazivanja ruta. Zračna luka Zagreb nudi poticaje zrakoplovnim kompanijama za nove rute, a aviokompanije ih koriste. No čim poticaji prestanu i aviokompanije moraju početi plaćati pune pristojbe, skloni su se povući.
CSA Czech Airlines uveo je cjelogodišnje letove između zračne luke Prag Václav Havel i Zagreba u ljeto 2016. Kako je riječ o novoj ruti, zrakoplovnoj tvrtki su dodijeljena značajna sniženja na razne troškove. Popusti za zimske operacije bili su posebno veliki.
No, predvidljivo, CSA Czech Airlines iskoristio je poticaje za jednu zimu, a zatim je ukinuo zimske usluge za 2017/18. Konačno, u 2019. je također ukinuo ljetne letove i sada je u potpunosti napustio aerodrom.
Slično tome, Emirates je obavljao dnevne letove za Zagreb jednu zimu prije nego što se u potpunosti povukao iz Zagreba, kao i Korean Air. Ovdje je jasan obrazac: osim ako zrakoplovnoj tvrtki ne bude omogućeno da plaća sve troškove aerodroma, ona će napustiti čim istekne paket poticaja.
Od siječnja do lipnja sljedeće godine, Hrvatska će preuzeti predsjedavanje Europskom unijom. A ipak, glavni grad države ima samo 14 zrakoplovnih tvrtki koje održavaju letove tijekom cijele godine, čak i tijekom tog razdoblja, piše Simple Flying.
Iako je tekst faktografski točan, potrebno je malo kontekstualizirati informacije. Uzmimo za primjer zračnu luku Strasbourg. U samom gradu Europski parlament zasjeda po šest mjeseci svake godine, a i dom je mnogim drugim institucijama Unije do te mjere da ga se smatra trećim glavnim gradom EU uz Bruxelles i Luxembourg. Sama zračna luka je u čitavoj prošloj godini imala oko milijun i tristo tisuća putnika.
Nadalje, upućeni izvori Expressa govore da je redom riječ o niskobudžetnim kompanijama koje najčešće imaju posebne zahtjeve kako bi uveli letove do neke zračne luke. Većinom zahtijevaju oslobađanje od plaćanja mnogih naknada, što stvara mnoge probleme. Najočitiji je to što i druge kompanije počinju tražiti jednake privilegije, a to rezultira padom prihoda zračne luke. Manji prihodi znače manje novca za održavanje ili modernizaciju, manje novca za plaće i moguće gašenje čitave zračne luke.
Manje očiti problem je što bi neravnopravna rezanja naknada mogla kršiti pravila Europske unije za zaštitu tržišnog natjecanja. Zračna luka Strasbourg je izgubila Ryanair 2004. godine nakon što je sud odlučio da su ilegalno im davali neke usluge besplatno.
Isti izvor spomenut će i da niskobudžetne kompanije jako rijetko lete do glavnih gradova i do najvećih zračnih luka. Ryanair, primjerice, leti od Rijeke do Londona. Zračna luka Rijeka smještena je na Krku, sedamdesetak kilometara automobilom od samog grada, a Stansted je otprilike jednako udaljen od Londona što dodaje i po dva sata vožnje kako bi se stvarno došlo od Rijeke do Londona.