Nova promjena oko vojnog roka u Njemačkoj. Posebno pravilo i za Hrvate u dijaspori
Njemačka bi vlada mogla već ovaj tjedan predstaviti rješenje za novi model vojne službe, najavio je savezni ministar obrane Boris Pistorius (SPD) tijekom posjeta postrojbama u Münstru u ponedjeljak. "Ponekad jednostavno treba malo vremena, i ne završi svaka stvar koja se prikaže kao veliki sukob doista kao sukob“, rekao je političar SPD-a.
Pistoriusova izjava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je Bundestag usvojio novi zakon o vojnoj službi s ciljem da se svake godine privuče desetci tisuća novih regruta.
No nacrt zakona, koji u početku predviđa dobrovoljno služenje vojnog roka, dok se u budućnosti ostavlja mogućnost uvođenja obveznog roka ako bude potrebno, izazvao je rasprave. Prema nacrtu zakona o „Novoj vojnoj službi“, Ministarstvo obrane planira dugoročno povećati broj pripadnika obrambenih snaga na oko 460.000 vojnika, uključujući pričuvu, u sklopu nacionalne i savezničke obrane.
Od toga bi broj aktivnih vojnika trebao biti oko 260.000, dok bi pričuvni sastav obuhvaćao oko 200.000 vojnika, s ciljem da se taj broj postigne do 2035. godine, navodi Ministarstvo obrane.
Kad je riječ o vojnoj službi, Pistorius stalno naglašava da se vojska mora jačati kroz dobrovoljno služenje, jer je „to dogovor u koalicijskom sporazumu između CDU-a, CSU-a i SPD-a“. Unatoč ministrovoj jasnoj izjavi, planirana reforma vojne službe i dalje izaziva podjele unutar aktualne koalicije.
Pistorius se zalaže za dobrovoljnu i atraktivnu vojnu službu – po uzoru na švedski model – koju bi pratilo nacionalno upisivanje mladih muškaraca.
Obvezni vojni rok bio bi uveden samo ako se pokaže da dobrovoljna služba nije dovoljna. U tom kontekstu, SPD planira modernizirati Bundeswehr kroz „veliki paket mjera za povećanje njegove privlačnosti“.
Dijaspora i vojni rok
Ravnatelj Uprave za ljudske potencijale u Ministarstvu obrane Ivan Jušić rekao je u intervjuu za Dnevnik Nove TV da Ministarstvo obrane pozive za temeljno vojno osposobljavanje šalje jedino državljanima Hrvatske koji imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj. U skladu s novim Zakonom o obrani osobe koje imaju dvojno državljanstvo vojnu obvezu mogu odslužiti u Hrvatskoj prema hrvatskom zakonu ili u državi u kojoj žive prema zakonima države u kojoj žive. Drugim riječima, ako su Hrvati s dvojnim državljanstvom u zemlji u kojoj žive regulirali vojnu obvezu, onda nemaju tu obvezu u Hrvatskoj već se trebaju javiti u diplomatsko-konzularno predstavništvo s potvrdom o reguliranju vojnog roka u državi u kojoj žive i tako regulirati svoju vojnu obvezu, rekao je Jušić.
On je rekao i da će oni koji se ne odazovu na poziv za vojnu obvezu biti sankcionirani prekršajnom kaznom od 500 do 5000 eura, ali da se kazneni postupci neće provoditi izvan teritorija Hrvatske već će se prekršajni postupak prema onima koji se ne odazovu na poziv provoditi isključivo na području Hrvatske.
"Ne možemo provoditi zakonodavstvo Republike Hrvatske izvan granica države", rekao je Jušić.
Dodao je i da se neće nikoga prisiljavati na vojnu obvezu jer "ne mogu kontrolirati Hrvate diljem svijeta". Na kraju, Jušić je spomenuo kako je slična situacija bila i prije 17 godina, kada je vojni rok "zamrznut". Ako se poziv nije mogao uručiti putem konzulata ili pošte, tada se, kao i danas, državljana nije moglo pozvati na temeljno vojno osposobljavanje.
Jušić je dodao da ako Hrvat s dvojnim državljanstvom odluči živjeti u Hrvatskoj i zadrži državljanstvo druge zemlje, morat će regulirati svoju vojnu obvezu prema zakonima Republike Hrvatske.