Još jedan rat između Izraela i Irana „samo je pitanje vremena“, prema izvješću The New York Timesa, koji navodi da Iran još uvijek ima zalihe obogaćenog uranija i užurbano gradi tisuće projektila.

Dužnosnici i stručnjaci za Bliski istok sve više vjeruju kako su izraelski i američki napadi nanijeli manju štetu iranskim nuklearnim postrojenjima nego što se prethodno mislilo, te da se obje zemlje pripremaju za mogućnost novog sukoba.

 - Iranske zalihe visoko obogaćenog uranija, dovoljne za izradu jedanaest nuklearnih oružja, ili su zatrpane pod ruševinama, kako tvrdi Iran, ili su premještene na sigurno mjesto, kako vjeruju izraelski dužnosnici“, stoji u izvješću.

Ostali čimbenici također čine novi rat vjerojatnim, navodi se. Među njima je i trajni zastoj između Sjedinjenih Država i Irana, koji su održali nekoliko rundi pregovora prije nego što se Washington u lipnju pridružio izraelskoj zračnoj kampanji. Uz to, 2015. nuklearni sporazum koji su Iran, SAD i europske zemlje sklopile nedavno je istekao, što je dovelo do novih teških sankcija protiv Irana.

Ti čimbenici, zajedno s intenzivnim iranskim radovima na novom postrojenju za obogaćivanje kojemu odbija omogućiti pristup međunarodnim inspektorima, navode mnoge u Zaljevu da misle kako je novi izraelski napad „gotovo neizbježan“, dodaje se u izvješću.

ATOMSKI TESTOVI Evo tko sve ima nuklearno oružje: Od 12.000 bombi, neke su i u našem susjedstvu

U pripremi za sljedeći rat, Teheran je znatno povećao proizvodnju projektila, radeći danonoćno u nadi da će moći „ispaliti 2.000 odjednom kako bi preopteretio izraelsku obranu, umjesto 500 tijekom 12 dana“, rekao je za Times Ali Vaez, direktor iranskog projekta pri Međunarodnoj kriznoj skupini. „Izrael smatra da posao nije dovršen i ne vidi razlog da ne nastavi sukob, pa se Iran udvostručeno priprema za sljedeći krug“, dodao je Vaez, iako je napomenuo da ne postoje naznake da je novi sukob neposredno pred vratima.

Iako je bilo pokušaja oživljavanja pregovora o novom nuklearnom sporazumu, oni još nisu dali rezultate, a prošlog je tjedna vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei, izrazio sumnju da bi mogli napredovati. „Amerikanci ponekad kažu da žele surađivati s Iranom. Suradnja s Iranom nije moguća dok SAD nastavlja podržavati prokleti cionistički režim, održavati vojne baze i miješati se u regiju“, rekao je Hamenei u izjavi koju su prenijeli državni mediji.

Vaez je za Times rekao da su iranski najviši dužnosnici podijeljeni oko toga kako dalje postupati u zastoju sa SAD-om.
Neki, rekao je, žele nastaviti tražiti novi nuklearni sporazum sa SAD-om, vjerujući da bi to bilo bolje za Iran, čijih oko 92 milijuna stanovnika trpi visoku inflaciju i ozbiljan nedostatak vode.

No nisu svi tog mišljenja, dodao je Vaez, jer neki radije zagovaraju novi sukob, smatrajući da je besmisleno pokušavati pregovarati s Trumpom, koji je tijekom svog prvog mandata povukao SAD iz povijesnog nuklearnog sporazuma iz 2015.

Bez obzira na pristup, rekao je Vaez, najviši se dužnosnici slažu u jednom: da je novi sukob s Izraelom neizbježan. U lipnju je Izrael rekao da je njegov sveobuhvatni napad na iranske vojne čelnike, nuklearne znanstvenike, postrojenja za obogaćivanje uranija i program balističkih projektila bio nužan kako bi se spriječilo da Islamska Republika ostvari svoj otvoreni plan uništenja židovske države.

Iran je dosljedno poricao da želi nabaviti nuklearno oružje. Međutim, obogatio je uranij na razine koje nemaju mirnodopsku svrhu, onemogućio međunarodnim inspektorima nadzor svojih postrojenja i proširio svoje sposobnosti balističkih projektila. Izrael je tvrdio da je Iran uoči lipanjskog rata poduzeo korake prema naoružavanju.

Iran je uzvratio na izraelske napade lansiranjem više od 500 balističkih projektila i oko 1.100 dronova na Izrael.
Napadi su, prema zdravstvenim dužnosnicima i bolnicama, ubili 32 osobe i ranili više od 3.000 u Izraelu. Više od 1.000 ljudi poginulo je u Iranu.

Ukupno je zabilježeno 36 pogodaka projektila i jedan napad dronom u naseljenim područjima Izraela, pri čemu je oštećeno 2.305 domova u 240 zgrada, kao i dva sveučilišta i jedna bolnica, a više od 13.000 Izraelaca ostalo je raseljeno.