Poljska će nastojati dobiti pristup nuklearnom oružju i također osigurati da svaki čovjek prođe vojnu obuku kako bi se suočila s prijetnjom Rusije, rekao je premijer Donald Tusk u parlamentu prošli tjedan.Tusk je rekao da Poljska "ozbiljno razgovara" s Francuskom o tome da bude zaštićena francuskim nuklearnim kišobranom.
Tusk je upozorio da se Poljska ne smije oslanjati isključivo na konvencionalno naoružanje. "Moramo shvatiti da Poljska treba razvijati najnaprednije vojne kapacitete, uključujući one povezane s nuklearnim i suvremenim nekonvencionalnim oružjem... Ovo je utrka za sigurnost, a ne za rat," izjavio je. Kao primjer je naveo Ukrajinu, koja je napuštanjem svog nuklearnog arsenala postala meta ruske agresije, piše Politico.
Uče na iskustvu Ukrajine
Tusk je istaknuo je primjer Ukrajine koja je odustala od nuklearnog arsenala da bi je 2014. napala Rusija. Ukrajina je 5. prosinca 1994. godine na ceremoniji u Budimpešti s Bjelorusijom i Kazahstanom odustala od svojih nuklearnih arsenala u zamjenu za sigurnosna jamstva SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Kine i Rusije. Rakete su pripadale Sovjetskom Savezu, a ne novim neovisnim republikama no čak trećina sovjetskog nuklearnog arsenala bila je smještena na ukrajinskom tlu. Tadašnji američki predsjednik Bill Clinton u Budimpešti je rekao: "Predani smo neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti država kojima smo dali sigurnosna jamstva, to je naša obveza."
Iran desetljećima radi na obogaćivanju urana. Tvrdi da to radi isključivo i mirnodopske svrhe no Sjedinjene Države i Izrael odavno su mu poručile da mu neće dopustiti da razvije nuklearnu bombu. Krajem 2024. godine Economist je u zaključku svoje analize istaknuo da bi dinamika odvraćanja između nuklearnog Irana i nuklearnog Izraela - koji, doduše, nikada nije priznao da raspolaže nuklearnim arsenalom, no pretpostavlja se da ima možda i 90 nuklearnih bojevih glava - bila u najmanju ruku neizvjesna, a time i zabrinjavajuća.
Saudijski princ prijestolonasljednik Mohamed bin Salman upozorio je krajem 2023. godine će, ako Iran nabavi nuklearno oružje, isto napraviti i Saudijska Arabija.
"Ako Iran dobije nuklearno oružje, mi ga moramo nabaviti", rekao je bin Salman u intervjuu za Fox News.
Prema podacima "Arms control Associationa" na svijetu je 12.000 nuklearnih bombi. najviše ih ima Rusija 5580. Slijedi SAD sa 5225, Kina sa 600 i Francuska, jedina članica EU s 290. UK ima 225 bombi, Indija 172, Pakistan 170, Izrael 90, a Sjeverna Koreja 30-40.
Nuklearne bombe i u sjevernoj Italiji
NATO-ov program zajedničke uporabe nuklearnog oružja predviđa da se ova vrsta američkog oružja stacioniranog u Europi u izvanrednim situacijama može koristiti protiv neprijateljskih ciljeva iz zrakoplova zemalja partnera. Prema nepotvrđenim informacijama, skladišti se u sjevernoj Italiji, Turskoj, Belgiji, Nizozemskoj, kao i u bazi Büchel u njemačkoj saveznoj državi Rhineland-Pfalz.
Sjedinjene Države izvele su svoju prvu nuklearnu pokusnu eksploziju u srpnju 1945. i bacile dvije atomske bombe na gradove Hirošimu i Nagasaki u Japanu u kolovozu 1945. Nadale su se zadržati monopol nad svojim novim oružjem, no tajne i tehnologija za izradu atomske bombe ubrzo su se proširile.
Saddam je pokrenuo tajni nuklearni propgram
Indija, Izrael i Pakistan nikada nisu potpisali NPT i posjeduju nuklearni arsenal. Irak je pokrenuo tajni nuklearni program pod Saddamom Husseinom prije rata u Perzijskom zaljevu 1991. godine. Sjeverna Koreja najavila je povlačenje iz NPT-a u siječnju 2003. i od tada je uspješno testirala napredne nuklearne naprave.
Iran i Libija provodili su tajne nuklearne aktivnosti kršeći odredbe sporazuma, a sumnja se da je Sirija učinila isto. Ipak, uspjesi u neširenju nuklearnog naoružanja nadmašuju neuspjehe, a grozne prognoze stare desetljećima da će svijet uskoro biti dom desecima nuklearno naoružanih država nisu se ostvarile.
U vrijeme kada je NPT sklopljen, nuklearne zalihe i Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza/Rusije brojale su se u desecima tisuća. Počevši od 1970-ih, američki i sovjetski/ruski čelnici dogovorili su niz bilateralnih sporazuma o kontroli naoružanja i inicijativa koje su ograničile, a kasnije pomogle smanjiti veličinu njihovih nuklearnih arsenala.
Što donosi novi START sporazum?
Danas Sjedinjene Države raspoređuju 1419, a Rusija 1549 strateških bojevih glava na nekoliko stotina bombardera i projektila, te moderniziraju svoje sustave nuklearne isporuke. Bojne glave se broje prema odredbama Novog START sporazuma, koji je produljen na 5 godina u siječnju 2021. godine. Rusija je suspendirala svoje sudjelovanje u sporazumu 21. veljače 2023.; kao odgovor, Sjedinjene Države uvele su protumjere ograničavajući razmjenu informacija i inspekcije. Međutim, i SAD i Rusija obvezale su se na središnja ograničenja sporazuma o raspoređivanju strateških snaga do 2026. godine.
Novi START ograničava svaku zemlju na 1550 strateški raspoređenih bojevih glava i dodjeljuje jednu postavljenu bojevu glavu po postavljenom teškom bombarderu, bez obzira na to koliko bojevih glava svaki bombarder nosi. Bojeve glave na postavljenim ICBM i SLBM računaju se prema broju vozila za ponovni ulazak na projektilu. Svako vozilo za ponovni ulazak može nositi jednu bojevu glavu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ludaci