"This is America" na prvi pogled 'samo' je potencijalni glazbeni hit multitalentiranog umjetnika Donalda Glovera poznatog i kao Childish Gambino i mc DJ, no slojevi značenja su tako bogati da se mediji, društvene mreže, političari i drugi glazbeni još uvijek bave otkrivanjem skrivenih značenja i metafora.

Glumac, komičar, reper, pjevač i scenarist Gambino pjesmu je objavio prije pet dana, a do sada je samo video spota (ne brojeći SNL nastupe) skupio preko 60 milijuna pregleda.

"Video je već opisan kao moćan poziv protiv nasilja i vatrenog oružja, i portret "egzistencijalizma" Afroamerikanaca u SAD-u. Osuda je to kulture u kojoj s jednakom lakoćom cirkuliraju videi umiruće afroameričke djece, kao i snimke njihovog plesa i veselja. Video nije jednostavan niti jednoznačan, mnogi ga članovi Afroameričke zajednice već mrze. Tjera nas da ponovno proživimo javne traume i jedva nam daje vremena da udahnemo prije no što nas natjera da opet zaplešemo", napisala je Doreen St. Félix za The New Yorker.

Washington Post piše kako, glazba i aranžman na stranu, stihovi i video imaju jednu auru nadrealnog. Gambinovi neobični pokreti i poze začinjeni njegovim, na prvi pogled, čudnim grimasama i "kešenjem". Trik je u tome da se ne koncentrirate samo na njega, jer pozadina iza njega je ona koja priča priču. Prema događanjima iza glazbenika i uz pomoć stihova kontekstualiziramo i njega samog.

Čovjeka kojeg Gambino na početku spota hladnokrvno ubije nakon porcije plesa mnogi povezuju s mnogobrojnim "egzekucijama" mladih Afroamerikanaca od strane policije, a neki kažu da je to otac ubijenog Trayvona Martina, kojeg je 2012. na Floridi ubio član kvartovske ophodnje.

No, nije riječ o Tracyju Martinu već je to Calvin C. Winbush II, umjetnik iz Los Angelesa poznatiji kao Calvin the Second. On je, rekao je za medije, samo htio biti dio povijesti. 

Ono što je možda najjasnije iz spota su silne "Jim Crow" reference kojih je video prepun. "Jim Crow" nije referenca samo na segregacijske zakone iz 1865. koji su institucionalizirali rasizam odmah nakon donošenja 13. amandmana američkog ustava kojim je zabranjeno ropstvo, već je to termin koji je i mnogo stariji, a riječ je o liku ili figuri koja simbolizira sve što odlikuje američke crnce - da su lijeni, glupi, manje vrijedni, te da se ne mogu integrirati. 

Njegovi pokreti jasna su referenca na "minstrel" nastupe, vrstu zabave koja se rugala Afroamerikancima ističući sve stereotipe koji su o njima postojali. Iako su u tome ponekada sudjelovali i crnci, češće su to bili bijeli zabavljači koji su lica bojali ugljenom ili pastom za cipele ("blackface").

No Gambino niti tu ne staje s ubijanjem sa smiješkom. Uskoro automatskim oružjem sasiječe i čitav zbor jasno asocirajući na pokolj u crkvi u Charlestonu gdje je bijeli supremacist Dylann Roof u "crnoj" bogomolji tijekom sastanka čitanja Biblije pobio devetero ljudi u nadi da će time "pokrenuti rasne ratove".

Upravo radi kopanja po toj vrlo svježoj rani mnogi su mu prigovorili kako "previše slobodno koristi scene nasilja kako bi odaslao svoju umjetničku poruku", no kći ubijene Ethel Lance kaže kako "je teško gledati kako je takvo nasilje normalizirano, ali to je istina. Milijuni mladih Amerikanaca nakon ovog videa zapitati će se "kako preživjeti u današnjoj Americi".

K. Austin Collins iz Vanity Faira ima problem s Gloverovom porukom, i pita se "što umjetnik zapravo prodaje".

"Dosta mi je toga da mi netko govori da nam je pažnja odvučena od nasilja nad Afroamerikancima. Tko smo to "mi" i "nama", pa stalno "nama" prigovaraju da prosvjedujemo previše, da smo stalno na ulicama. To je stilizirana, ambiciozna provokacija, no što stoji iza toga?", pita se Collins.

Dok Glover pleše iza njega se odvijaju policijska naganjanja, požari u skladištu, i nasilje. Gambino mobitele naziva "oruđem" jer su upravo telefoni u desecima slučajeva snimili pucanja i ubojstva mladih crnaca, među kojima su i djeca.

Dok on pleše usred kaosa i nasilja, ponekada koristeći i neke plesne pokrete iz one ere rap glazbe koju povezujemo sa stihovima isključivo o novcu, drogi i lakim ženama, kada su mnogi prigovarali da nije "samo to" doprinos Afroamerikanaca kulturi, iza njega prolazi jahač na bijelom konju čije je lice zakrabuljeno.

Tviteraši i analitičari kažu kako je to jasna referenca na četiri jahača apokalipse iz knjige Otkrivenja.

"I pogledao sam, i gle — blijedi konj i na njemu jahač kojemu je ime bilo Smrt, a za njim je išao grob (pakao)", (Otkrivenje 6:8a)

I "stari" automobili iz osamdesetih i devedesetih koji se pojavljuju u spotu potaknuli su debate. Washington post piše kako neki tvrde da je to metafora za to da se "prosječni Afroamerikanac niti ekonomski niti kvalitetom života nije maknuo iz te ere", dok su drugi uvjereni kako to evocira incident s Rodneyjem Kingom i losanđeleškim neredima 1992. kada je na ulicama tijekom šestodnevnog kaosa poginulo šestero ljudi, a stvar je moral smiriti nacionalna garda Kalifornije i vojska.

Sve je krenulo kada je jedan građanin snimio uhićenje i brutalno premlaćivanje taksista Rodneyja Kinga i to poslao medijima. Od četiri policajca tri su na sudu proglašena nevinima, dok se oko četvrtog porota nije mogla dogovoriti. 

Glover pak, primjećuju mnogi, izgledom i imidžem nevjerojatno "vuče" na filmove iz blaxploitation ere iz sedamdesetih. Filmovi su to koji jesu dali više medijskog prostora Afroamerikancima i omogućili im da napokon glume glavne uloge, ali su ih također "ukalupljivali" u određene društvene uloge.

Gloverovo trčanje po mračnom tunelu podsjeća na scenu iz horor filma Jordana Peelea "Get Out", i  mentalni zatvor gdje članovi obitelji Armitage šalju crnce.

Mnogi su se pitali i zašto je pjevač golog torza i u neuglednim bež hlačama, a dio publike je zaključio kako njegov imidž ilustrira "tijelo roba" kakvo se može vidjeti, primjerice, u filmu "12 Years a Slave".

Umjetnik se o analizi još nije oglasio, i ne može se sa sigurnošću reći jesu li sve reference potpuno točno "pogođene" ili svi koji video pogledaju u njemu vide, do neke mjere, ono što sami žele primijetiti.

Banalizacija nasilja, kulturno, ekonomsko i egzistencijalno zatočeništvo Afroamerikanaca, nezainteresiranost vladajućih društvenih struktura, društvene uloge i kalupi, kultura smrti i rasizam u kontekstu povijesti ali i današnjice, sve su to teme o kojima se sada debatira, a to je, vjerojatno, bio i krajnji cilj umjetnika - potaknuti raspravu.

Gambino se na spot osvrnuo i gostujući kod Jimmyja Kimmela, no nije htio potvrditi ili opovrgnuti ima li u analizama istine, ili su promašene. Pokušava, kaže, izbjegavati internet i čitati o sebi i svom radu. Gambino u novom filmu iz Star Wars franšize "Solo" glumi svemirskog gusara i pustolova Landa Calrissiana.