Za 15. književnu nagradu tportala, koja se dodjeljuje autoru ili autorici najboljeg hrvatskog romana objavljenog u prošloj kalendarskoj godini, bilo je prijavljeno 47 naslova. Krajem travnja žiri je izašao s jedanaest polufinalnih naslova, a mjesec dana kasnije svoj su izbor suzili na pet proznih naslova koji su ostali u utrci za najbolji hrvatski roman. Nakon više tisuća pročitanih stranica i dugog vijećanja odluka je pala: najbolji hrvatski roman u prošloj godini je 'Zemlja bez sutona', prozni prvijenac Marije Andrijašević, nagrađivane pjesnikinje koja je sad već davne 2007. godine bila nagrađena Goranom za mlade pjesnike, za zbirku pjesama 'davide, svašta su mi radili'. Sve otada autorica je bila u kreativnoj pauzi, a sada je zabljesnula romanom i uzela književnu nagradu tportala, uz koju joj je uručen ček na 50.000 kuna te specijalno dizajnirana skulptura, koju je ove godine za petnaesto, jubilarno izdanje nagrade od recikliranog stakla kreirao domaći dizajner i umjetnik Silvio Vujičić. Uz pobjednicu natječaja Mariju Andrijašević, u finalu ovogodišnje književne nagrade tportala našli su se Marinko Koščec (Sami), Đorđe Matić (Niotkuda s ljubavlju), Sandra Antolić (Svojevrsna) i Nora Verde (Moja dota).

'Drago mi je da vas mogu pozdraviti na 15. izdanju književne nagrade tportala, koja je s vremenom postala prepoznatljivo mjesto hrvatske kulturne scene. Zahvalila bih žiriju, članovima redakcije, urednicima, kao i našem izdavaču Hrvatskom Telekomu, koji sve ove godine podupire ovaj važni projekt. Vjerujem da će nagrada i ove godine postići svoj cilj, približiti roman čitateljima i učiniti ono što dobra umjetnost uvijek radi: oplemeniti nas i otvoriti nam neke nove vidike', rekla je uoči dodjele nagrade Dijana Suton.

Divno je biti u vašem društvu i iznimno sam uzbuđena', rekla je Mikšić pred finalistima i publikom, dodavši kako se ne događa svaki dan da se uručuje nagrada za domaću literaturu.

'Žiri u ovoj formaciji djeluje već treću godinu. Mogu reći da detaljno i pomno čitamo romane, puno diskutiramo o njima, i to je velika sreća za nas, jer se iz tih druženja razvilo i prijateljstvo', rekla je predsjednica žirija Mikšić pa nastavila o tome kako je književnost 'daleko od egzaktnog područja'.

'Književnost je prostor emocije, doživljaja, to je prostor razlike. I naravno da su i naša čitanja bila različita, a ova je odluka sjecište naših ukusa, dosadašnjih čitanja i svega onoga što nosimo sa sobom', rekla je Mikšić, obznanivši nakon toga i ime dobitnice nagrade.

Spisateljici Mariji Andrijašević čestitala je izaslanica Ministarstva kulture i medija Irena Kregar Šegota te joj je uručila nagradu, a Andrijašević se zatim kratko obratila okupljenima.

'Neću držati posebno dug govor, ali zahvalit ću svom uredniku Kruni Lokotaru, izdavaču Seidu Serdareviću, Olji Savičević Ivančević i hrpi prijatelja koji su me podržavali dok sam radila na romanu. Također ću spomenuti ostale finaliste: bila mi je čast biti u takvom društvu i ogromna mi je stvar to što sam dobila ovu nagradu', rekla je Andrijašević, zaključivši kako dobitak književne nagrade poput tportalove garantira da će novi roman napisati za pet, a ne za petnaest godina, koliko smo čekali na 'Zemlju bez sutona'.

Obrazloženje žirija

'Roman prvijenac Marije Andrijašević književno je iznenađenje koje se po gustoći stila i cizeliranoj rečenici te strpljivoj gradnji teksta ne samo izdvaja u lanjskoj hrvatskoj romanesknoj produkciji nego svojega poetičkog srodnika ima tek u Desničinim 'Proljećima Ivana Galeba' (1957.). Riječ je o romanu koji je pisan na pozadini tradicije velikih pripovjedača koji su Dalmatinskoj zagori dali prozni oblik, poput Šimunovića, spomenutog Desnice, Božića i Raosa, portretirajući isti patrijarhalni ambijent, njegovu zagušujuću atmosferu i klanovsko obrušavanje na pojedinca ako se po kakvoj crti ne uklapa u zakone kolektiva, s tom razlikom što je autorica osmislila i na svim razinama – pripovjednoj, aktancijalnoj, simboličkoj, stilskoj – ostvarila dojmljiv ženski lik, dajući mu glas da čitatelja vodi kroz emocionalno uvjerljivu i životnu priču o odnosu između kćeri i oca.

Junakinja romana Glorija Suton doktorica je znanosti, stručnjakinja za botaniku, žena koja je odrastala na tlu nepovoljnu i za njezin rod i karakter, u fikcionalnom Vrju, selu susreta starog i novog. Napuštena od majke i na skrbi muške rodbine, oca Žarka i djeda, čiji će je generacijski i međugeneracijski muški običaji predodrediti za lutanje po svijetu, u misiju za skupljanjem i konzerviranjem sjemenki, Glorija ipak uspješno izbjegava zamke patetičnosti, a njezini unutarnji monolozi po fragmentarnosti izraza i emocionalnosti sadržaja približavaju se lirskom izričaju u najplemenitijem smislu te riječi. Povratak u rodni kraj te ponovni susret s ocem, prijateljem iz djetinjstva Jadranom i njegovom kćeri Altom postaju okidač za prebiranje po sjećanju i potragu za sjemenkama vlastita identiteta. Tekst pritom vrlo suptilno, na način blizak postupku u lirskoj pjesmi, pokreće kompleksnu metaforizaciju: kao što biljke valja pomno promatrati i opažati, tako se i tekst pred čitateljem otvara polako, tražeći od njega usredotočenost i pozornost – dakle upravo one vještine koje su najviše ugrožene u suvremenom društvu obilja i brzog protoka informacija.

Kompozicijski je roman ujednačen i usprkos gustoći diskursa uspijeva balansirati između živahnih dijaloških partija, pripovijedanja u ich-formi i opisa na granici sa znanstvenim stilom. Sve to svjedoči o golemom naporu koji je autorica uložila u izgradnju pripovjednog univerzuma, intelektualnoj ambiciji i domišljenoj namjeri da se aktualnim ekološkim izazovima priđe iz jedne osebujne perspektive, prije svega fikcionalne, u svojoj podlozi feminističke, ne žrtvujući pritom užitak u tekstu. Ovo je priča i o svima nama, ali i o onome što ne osvjetljujemo ni intimno, ni politički, ni etički; zemlja bez sutona, tek djelomično osvijetljena Sunčevom svjetlošću, ona je koja ne daje odgovore, ali pruža dovoljno svjetla da ih sami potražimo.'

Pored novčane nagrade i skulpture, Marija Andrijašević će dobiti audioizdanje svog romana

Prvi put ove godine književna nagrada tportala pruža dobitnici i dodanu vrijednost u obliku audioizdanja pobjedničkog romana na platformi Book&Zvook.

Književna nagrada tportala tako je postala jedina domaća nagrada koja pobjedničkoj knjizi osigurava audioizdanje, a ta će činjenica doprinijeti vidljivosti pobjedničkog romana i njegovoj čitanosti. Pobjednički roman će u audioizdanje 'prevesti' profesionalni glumci i glumice, uz uredništvo nekadašnje novinarke Hrvatskog radija Ljubice Letinić i dramske tonske majstorice Lane Deban, a moći ćete ga slušati dok vozite, putujete na posao ili dok ste u rekreaciji... Letinić i Deban, inače, stoje iza bogate digitalne biblioteke do koje se dolazi aplikacijom Book&Zvook, a njihove se audioknjige slušaju u svim europskim državama, ali i u Indiji, Indoneziji, Kini, Argentini…

Od 2008. godine tportalova književna nagrada za najbolji hrvatski roman dodijeljena je četrnaest puta, a s godinama je postala relevantnom činjenicom domaće kulturne scene. Jedina je domaća književna nagrada koja se dodjeljuje za roman pisan na hrvatskom jeziku i izdan kod nakladnika registriranog u Hrvatskoj te joj je, uz promociju autora i književnog stvaralaštva, cilj promocija izdavaštva.

Lani je najboljim proglašen roman 'Mladenka kostonoga' pisca Želimira Periša u izdanju OceanMora.

Godinu ranije nagrađen je Damir Karakaš za roman 'Proslava' u izdanju OceanMora. Godine 2019. dobitnik književne nagrade tportala bio je Nikola Petković za roman 'Put u Gonars' u izdanju Profila dok je Dubravka Ugrešić za roman 'Lisica' u izdanju Frakture nagrađena 2018. godine. Prije nje, 2017., pobijedio je Kristian Novak s romanom 'Ciganin, ali najljepši' (OceanMore). To mu je bio drugi put da je osvojio tportalovu književnu nagradu. Ranije je nagrađen za roman 'Črna mati zemla' (Algoritam, novo izdanje OceanMore).

Prethodnih godina nagradu su dobile autorice Olja Savičević Ivančević za roman 'Adio kauboju' (Algoritam, novo izdanje Sandorf) i Sibila Petlevski za 'Vrijeme laži' (Fraktura) te autori Dalibor Šimpraga za roman 'Anastasia' (Durieux), Tahir Mujičić za roman 'Budi Hamlet, pane Hamlete' (AGM), Drago Glamuzina za roman 'Tri' (Profil), Zoran Malkoč za roman 'Roki Raketa' (Profil), Ivica Đikić za roman 'Sanjao sam slonove' (Naklada Ljevak) i Slobodan Šnajder za 'Doba mjedi' (Tim Press).

Tekst je s dopuštenjem prenesen s tportala