U rujnu ove godine, u Los Angelesu, bit će svečano otvoren futuristički muzej Lucas Museum of Narrative Art, koji gradi filmski redatelj George Lucas, autor "Ratova zvijezda", najpoznatije i najunosnije franšize u povijesti filma. Muzej se gradi u Exposition Parku i već sad privlači pozornost neobičnim arhitektonskim dizajnom. Zgrada, koja s vanjske strane izgleda poput svemirskog broda, pažljivo je osmišljen objekt namijenjen čuvanju i izlaganju Lucasove osobne umjetničke kolekcije vrijedne više od milijardu dolara, u kojoj se nalaze i brojni filmski artefakti, ne samo vezani uz "Ratove zvijezda", jer je Lucas, također, stvorio Indianu Jonesa i osnovao Pixar Animation Studios. Muzej će sadržavati više od 10.000 umjetničkih djela, uključujući stripove, ilustracije, slike, fotografije, filmove, skulpture i filmske memorabilije. Posebna pozornost posvećena je arhivi filmova, uključujući Historic Lucasfilm Archive, središnji arhiv kompanije Lucasfilm, te poseban arhiv filmskog materijala Separate Cinema Archive, što čini muzej jedinstvenim s obzirom na integraciju filmske i likovne umjetnosti.

Projekt muzeja javnosti je predstavljen 2014. godine, ali radovi su u više navrata odgađani. Gradnja je započela u ožujku 2018. Projekt je od početka, kako se navodi na službenim stranicama Muzeja, koncipiran kao inkluzivan i radno-prijateljski: oko 60 posto građevinskog osoblja dolazi s područja Los Angelesa, a u procesu su angažirani mali poduzetnici te tvrtke u vlasništvu žena, manjina i ratnih veterana. Prema dostupnim podacima, Muzej se prostire na površini od gotovo 300.000 četvornih metara, na nekadašnjem parkiralištu u južnom Los Angelesu. Peterokatna zgrada sadrži 100.000 četvornih metara galerijskog prostora, dvije suvremene kinodvorane, edukativne i multimedijalne prostore, restoran, kafić te prostore za događanja i trgovine. Okolica muzeja također je pažljivo dizajnirana: šetnice, parkovi, stabla, amfiteatar, viseći vrt, pješački most i fontana nalik na slapove stvaraju zelenu oazu u gusto naseljenom dijelu grada.

Arhitektonski projekt potpisuje kineski arhitekt Ma Yansong, koji je 2004., s dvoje partnera, osnovao dizajnerski studio MAD Architects, koja je danas globalna dizajnerska tvrtka s uredima u Los Angelesu, Rimu i Pekingu, poznata prvenstveno po smjelim dizajnima. Njegova najpoznatija djela, uz Lucasov Muzej, su Harbinska opera, stadion Quzhou, muzej Fenix, vrtić Yue Cheng Courtyard, željeznički kolodvor Jiaxing, Trg kulture zaljeva Shenzhen, One River North i Tunel svjetlosti. Yansongov dizajnerski pristup naglašava skladnu integraciju urbanih krajolika, prirodnih elemenata i ljudskih iskustava. Yansong je rođen u Pekingu 1975. Magistrirao je arhitekturu na Sveučilištu Yale i stekao prvostupničku diplomu na Pekinškom sveučilištu za građevinarstvo i arhitekturu. Tijekom magisterija na Yaleu, prvi put je privukao pozornost svojim projektom "Plutajući otoci". Njegov utjecaj proteže se na razne discipline, uključujući izložbe, publikacije, dizajn proizvoda i umjetnost, odražavajući multidisciplinarnu viziju koja oblikuje globalni diskurs. Prije godinu dana, 2025., Yansong je uvršten na popis "Time 100", među stotinu najutjecajnijih ljudi na svijetu.

Yansongovo najpoznatije djelo, kojim se proslavio diljem svijeta, predstavlja Harbinska opera, poznata i kao Harbin Opera House, jedno je od najimpresivnijih kulturnih zdanja 21. stoljeća, čije arhitektonsko i simbolično značenje daleko nadilazi granice Kine. Nalazi se u sjeveroistočnom kineskom gradu Harbinu, poznatom po ekstremno hladnim zimama i godišnjem festivalu leda. Harbin se nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, kao domaćin poznatog godišnjeg Harbinskog ljetnoga glazbenog koncerta i metropola u kojoj je osnovan prvi kineski orkestar. Harbinska opera projektirana je u skladu s prirodnim okruženjem te se čini da je izrasla iz ledene tundre koja je okružuje. Njezine zakrivljene, snježno bijele forme podsjećaju na valove vjetra i leda, dok fasada, izrađena od aluminija i stakla, reflektira svjetlost na način koji neprestano mijenja izgled zgrade tijekom dana i godišnjih doba. Yansong je želio da njegova građevina ima umirujuću estetiku, za razliku od modernih znamenitosti u kineskim gradovima koje su često visoke i impozantne. Arhitekt je naglasio integraciju zgrade s prirodom kao proširenje okolnih močvara, vodenih putova i snježnog terena, "kao dramatičan javni prostor koji utjelovljuje integraciju čovjeka, umjetnosti i gradskog identiteta". Unutrašnjost je jednako zadivljujuća kao i vanjski izgled. Glavna dvorana obložena je toplim drvom, čime se stvara kontrast hladnoći eksterijera, a pažljivo oblikovana akustika čini prostor idealnim za izvođenje opernih, orkestralnih i kazališnih predstava. Svjetlost prodire kroz velike staklene plohe i prelama se po zakrivljenim zidovima. Sve je u funkciji emocionalnog doživljaja - posjetitelj ne ulazi samo u zgradu, nego u prostor koji evocira prirodu, kulturu i duh sjevera Kine. Prema ocjenama kritičara, Harbinska opera nije samo građevina, već i manifest arhitektonske filozofije koja zagovara sklad između čovjeka i prirode. U vremenu kad mnoge građevine teže dominirati prostorom i ostaviti snažan, ponekad agresivan dojam, Ma Yansong i njegov tim odlučili su stvoriti nešto suprotno - arhitekturu koja se stapa s pejzažom, koja poziva na kontemplaciju, a ne na spektakl.

Ma Yansong i njegov MAD Architects projektirali su prvi muzej u Europi koji je projektirala jedna kineska arhitektonska tvrtka. Riječ je Muzeju migracija Fenix, smještenom unutar bivšeg skladišta Fenix u Rotterdamu. Muzej je otvoren u svibnju 2025. Nalazi se na poluotoku Katendrecht. Skladište se prostire na više od 16.000 četvornih metara. Sagrađeno je 1923., a projektirao ga je Cornelis Nicolaas van Goor. Koristila ga je brodarska kompanija Holland-America Line, preko koje su milijuni Europljana krajem 19. i početkom 20. stoljeća emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Uz skladište Fenix, sagrađena je i uvijena strukturu poznata kao Tornado, koja simbolizira putovanja migranata diljem svijeta. Prema Yansongovim riječima, Tornado "označava Fenixovo svjedočenje europske povijesti migracija iz luke i simbolizira budućnost grada". Tornado je visok 30 metara i prekriven s 297 visoko poliranih panela od nehrđajućeg čelika, proizvedenih u nizozemskom gradu Groningenu. Ima 550 metara dugo drveno stubište s dvostrukom spiralom koje vodi do vidikovca, odakle se otvara pogled na panoramu Rotterdama. Kustosica Fenixa, Hanneke Mantel, prikupila je oko 200 znamenitih fotografija na temu migracija, među kojima je i portret afganistanske djevojčice zelenih očiju koji se našao na naslovnici National Geographica. Autor fotografije je fotograf Steve Mc Curry, a snimio ju je u izbjegličkom centru u Pakistanu 1984. U muzeju su predstavljena umjetnička djela stotina umjetnika sa svih kontinenata, koja pokazuju da su migracije izvanvremenske i univerzalne. Pored umjetničke zbirke muzej je predstavio i instalaciju "Labirint s koferima", koje je doniralo 2000 pojedinaca.

Koliko se svijet promijenio u posljednjih dvadesetak godina, od osnutka MAD Architectsa, od 2004. godine, do danas, kad, da navedem samo jedan primjer, europska automobilska industrija sve teže drži korak s kineskom, svjedoči i podatak da MAD Architects nije sudjelovao u gradnji ni jednog objekta za Olimpijske igre u Pekingu, koje su održane 2008. godine. Ključne objekte projektirale su nekineske kuće. Nacionalni stadion "Ptičje gnijezdo" projektirali su švicarski arhitekti Jacques Herzog i Pierre de Meuron u suradnji s kineskim umjetnikom Ai Weiweijem i grupom Arup, projektantskom i inženjerskom kućom sa sjedištem u Londonu, dok je Nacionalni centar za vodene sportove, "Vodenu kocku", projektirao australski ured PTW Architects u suradnji s Arupom. MAD Architects je tijekom Olimpijskih igara predstavio tri futuristička projekta pod zajedničkim nazivom "Peking 2050.", koji su ujedno i neka utopijska vizija budućeg svijeta.

"Olimpijske igre 2008. godinama su simbolizirale snove i ambicije Pekinga. Sad je vrijeme da zamislimo budućnost Pekinga nakon 2008. Svjesni naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, predstavili smo tri projekta koji odgovaraju na promjene s kojima će se Peking suočiti. Ovo nije ni pobuna ni radikalni čin. Želimo predlagati, a ne kritizirati", stoji na stranicama MAD Architectsa.

Najzanimljiviji projekt odnosi se na Tiananmen, središnji pekinški gradski trg koji se prostire na površini od oko 53 hektara, koji je projektiran i sagrađen sredinom 17. stoljeća. Po Yansongu, Tiananmen odražava "evoluciju nacionalnog duha" u posljednjih nekoliko desetljeća. Do 2050. godine, tvrdi on, pojavit će se zrela i demokratska Kina, a prostori slični moskovskom Crvenom trgu, koji služe za masovna politička okupljanja i vojne parade, možda više neće biti potrebni. MAD Architects vidi Tiananmen kao urbani prostor ispunjen životom i kao "zeleno srce u središtu Pekinga". Dakle, dok se zapadni svijet pretvara u golemi muzej na otvorenom, Kina "muzeje" i nacionalne simbole vidi kao pozornicu na kojoj se odvija život. Sličan obrazac može se primijeniti i na mnoge druge aspekte života, a to na svoj način govori o Kini kao o vodećoj globalnoj sili današnjice, pogotovo kad je usporedimo sa Sjedinjenim Američkim Državama koje, čini se, žive vlastito razdoblje "ludih rimskih careva", koje je najavilo dekadenciju i propast Rimskog Carstva.