"Ni Hrvatima ni Srbima se nije svidio moj film o Jasenovcu"
O Jasenovcu je snimljeno više dokumentaraca, napisane su brojne knjige i radovi, ali nikada nije snimljen dugometražni film. No, čini se kako bi se to uskoro moglo promijeniti. Ovih dana oglasio se Emir Kusturica, koji je u potrazi za scenarijem za film, prije njega je režiser Predrag Gaga Antonijević već dobio novce od Filmskog centra Srbije, ali prema svemu sudeći, najbliži za snimanje filma o ustaškom logoru je Lordan Zafranović.
Kako piše Blic, Zafranović je blizu realizacije svog davnog projekta, "Djeca Kozare", a sada se dogovorio s državnim vrhom Srbije da snimi još jedan film, onaj o Jasenovcu. Zafranović je dvije godine u pripremi za taj projekt, a do sada je uzalud pokušavao snimiti Djecu Kozare, film o spašavanju srpske djece iz Jasenovca. Scenarij za taj film napisao je Arsen Diklić, koji je preminuo, a mnogi tvrde da je riječ o najboljem tekstu ikad napisanom na tu temu.
Zafranović, navodi Blic, u dogovoru s Aleksandrom Vučićem i Anom Brnabić, već priprema filmski spektakl o Jasenovcu, a sam režiser je potvrdio da već dvije godine radi s poznatim književnicima, povjesničarima i profesionalnom međunarodnom ekipom, koja je okupila umjetničku kremu s prostora bivše Jugoslavije, ali i šire.
"Prije skoro dvije godine državni vrh Srbije mi je ponudio da napravim film o Jasenovcu, jer je to moja tema na kojoj godinama radim. Imamo čvrsti dogovor oko svega, ali čekamo operativni ulazak u projekt. Film o Jasenovcu bih radio nakon što konačno snimim "Djecu Kozare". "Djeca Kozare" su spremna za realizaciju i bit će koprodukcija Srbije, Hrvatske, Češke i Engleske, a za novi film o samom Jasenovcu dovršavamo scenarij. Pored više knjiga po kojima smo ga pisali, jedna od glavnih je knjiga Ive Goldsteina", rekao je Zafranović za Blic.
U zadnje vrijeme se dosta raspravlja kako to da o Jasenovcu nikad nije snimljen igrani film, a mnogi razlog za to vide u politici s obje strane, jer istina o Jasenovcu za nikoga nije ugodna. Da je tema osjetljiva prvi je na svojoj koži osjetio Lordan Zafranović, koji je napravio dokumentarni film "Krv i pepeo Jasenovca".
"Kad se film pojavio doživio sam razne reakcije. Film je bio jedan od naših kandidata za Oscara, a onda ga je visoki hrvatski partijski dužnosnik Josip Vrhovec povukao iz konkurencije. Bio je skandal koji nije mirisao na dobro. Ljudi su zazirali od te teme, jer su bila podijeljena mišljenja, počevši od broja žrtava pa nadalje. U mom dokumentarcu se nije spominjao broj žrtava, pa opet ni Hrvati ni Srbi nisu bili sretni", kaže Zafranović.
Režiser smatra da je ono što se događalo oko tog dokumentarca bilo na neki način upozorenje filmašima da se ne petljaju u tu temu, pa je tako u odnosu na ostale zloglasne logore u Njemačkoj i Poljskoj, Jasenovac ostao u drugom planu, iako je po masovnosti i brutalnosti bio i gori od nekih logora u drugim državama.