Dimitrije Popović (Cetinje, 1951.) crnogorski je slikar, kipar, grafičar i književnik. Jedan je od najcjenjenijih umjetnika s ovih prostora, autor je nekoliko knjiga, o njegovu stvaralaštvu objavljeno je nekoliko dokumentarnih filmova te niz monografija, a 1. lipnja u Zagrebu otvara novu multimedijalnu izložbu "Rođendanska noć" u povodu 100 godina od rođenja Marilyn Monroe.

Uskoro otvarate multimedijalnu izložbu 'Rođendanska noć' u povodu 100 godina od rođenja Marilyn Monroe. Možete li nam reći nešto više o izložbi, što ona sve obuhvaća?

Povod i karakter motiva su mi sugerirali da se svojevrsna posveta holivudskoj zvijezdi ne održi u standardnom galerijskom prostoru. Tako će se multimedijalna  prezentacija održati u Boutique Cinema u Kaptol centru točno na dan rođenja Norme Jeane Mortenson. Naime taj mi je prostor pružio mogućnost da se u nekoj vrsti, vagnerovski kazano Gesamtkunstwerk, objedini nekoliko izraza  različitih medija; slika, glazba, performans, film i, naravno, ambijent kao specifičan interijer u kojem se nalazi velika čuvena fotografija Marilyn Monroe, ona fotografija kada u Madison Square Gardenu pjevajući čestita rođendan predsjedniku Kennedyju. Tu ću fotografiju također iskoristiti kao funkcionalni element u kontekstu simbolike performansa koji sam nazvao "Dar i žrtva". Na toj rođendanskoj noći performans će izvesti art model Joško Tešija. Koncipirajući performans strogo sam vodio računa da nipošto ne odražava ilustraciju života Marilyn Monroe, nego da bude neka vrsta emocionalne rezonance. Ne smije imati teatralnosti, već da više izazove nešto poput tihe nelagode. Performans evocira osjećaj da se iza blještavila slave i glamura nalazi nešto ranjeno i nedodirljivo. Stoga performans ne izražava fascinaciju mitom, nego tihi pijetet prema tragičnoj figuri Marilyn Monroe. Također bih mogao reći da sve što će se događati te noći neće biti hommage u klasičnom smislu, nego nešto poput ritualne elegije.

Zašto se stalno vraćate Marilynki? 

Prošlo je preko trideset pet godina otkako je nastao ciklus radova inspiriran Marilyn Monroe. Tri su elementa na kojima sam stvarao taj skupni portret intrigantne zvijezde, to su ljepota, eros i smrt. Zanimala me tamna strana njezine zvijezde. Također želim naglasiti kako me Marilyn Monroe nije interesirala kao hiper reproducirana ikona spektakla, nego kao biće koje je sagorijevalo unutar sebe. Paradoksalno kazano, što je više pripadala svijetu, samoj sebi je više izmicala. U radovima spomenutog ciklusa ne radi se o fascinaciji zvijezdom, nego o interesu za tragičnu dimenziju identiteta, oblikovanu istodobno djelovanjem erosa i autodestruktivnosti. U svakom slučaju, moj se pristup liku Marilyn Monroe radikalno razlikuje od onih njezinih popartističkih  prezentacija, od čuvene Warholove Marilyn do nekih suvremenih autora. Jer unutar vizualne paradigme pop arta njezin je lik reduciran na serijalnost slike i mehanizam reprodukcije, pri čemu individualna drama osobe ostaje potisnuta u korist ikonografije spektakla. U mojim portretima Marilyn Monroe podjednako se projicira njezin anđeo erosa i demon rasapa. Zato slika koja najavljuje izložbu ima preciznu simboliku - glamur i rasap, masku i intimu. Slika označava dva identiteta, personu i istinu iza nje. Vraćam se Marilyn jer je svojevrsni simbol razlomljenog identiteta suvremenog čovjeka koji nerijetko postaje projekcija tuđih želja i pritom gubi dodir sa sobom.

Što, prema Vašem mišljenju, Marilyn Monroe predstavlja u današnjem svijetu?

Nedvojbeno je zadobila status mitske osobe XX stoljeća. Ali je Marilyn Monroe danas i nešto više,  što tu mitsku dimenziju produžava u nešto drugo, što karakterizira suvremeno društvo općenito. Tema krhkosti iza javne slike danas je gotovo opsesivno prisutna. Danas mnogi ljudi, zahvaljujući raznim društvenim mrežama, žive svjesno ili nesvjesno pod pritiskom vidljivosti, slike o sebi, tuđih očekivanja, premda nisu niti moraju biti filmske zvijezde. Zato se Marilyn Monroe može sagledavati kao svojevrsna paradigma jer se ne radi samo o sjećanju na slavnu zvijezdu, nego se tu postavlja  pitanje upućeno upravo sadašnjosti; što se događa s bićem koje pripada svima. Holivudska je zvijezda ekstremno živjela ono što je danas postalo gotovo opće iskustvo; biti izložen, poželjan, promatran i istodobno otuđen.