Počasne doktorate sveučilišta diljem svijeta dodjeljuju još od kraja Srednjeg vijeka istaknutim osobama zbog doprinosa napretku sveučilišta, odnosno znanosti i kulture neke zemlje ili čak na svjetskoj razini. Ako bi Milan Bandić dobio počasni doktorat od Sveučilišta u Zagrebu, što vjerojatno i hoće, bio bi 101. po redu od dodjele prvog počasnog doktorata 1913. Donosimo izbor iz povijesnog pregleda počasnih doktorata tijekom 106 godina s posebnim naglaskom na političare kojima je dodijeljen počasni naslov.

Među njima posebno smo pazili na izbore među političarima u mandatu rektora Damira Borasa.

Nismo zaboravili nobelovce Roberta Robinsona, Dorothy Crowfoot Hodgkin, Jeana Dausseta, Linusa Paulinga i Alberta Ferta. Počasni doktorat je trebala dobiti i Angela Merkel, ali je to odbačeno na intervenciju Fakulteta političkih znanosti s objašnjenjem da je neprihvatljivo tim naslovom odati počast osobi koja je politički zdušno podržavala Ivu Sanadera. U izboru navodimo i Bandića kao predloženoga za počasni naslov u izbori "uglednih osoba koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta u Zagrebu, hrvatskoj znanosti i kulturi".

Tadija Smičiklas – Hrvatski povjesničar i političar koji se borio protiv mađarske vlasti nad Hrvatskom, rektor Sveučilišta 1887. i 1888., 14 godina predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti koja je poslije postala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Tomáš Garrigue Masaryk (1921.)

Češki političar i filozof, 1895. na studij u Pragu, gdje je predavao, primio je studente koji su spalili mađarsku zastavu na središnjem trgu u Zagrebu, među njima i Stjepana Radića i Vladimira Vidrića i jako je utjecao na nastavak njihove političke borbe za nacionalnu neovisnost. 1929. je ušao u konflikt s kraljem Aleksandrom zbog Šestosiječanjske diktature.

Nikola Tesla (1926.)

Veliki znanstvenik i izumitelj iz Hrvatske tada je imao 70 godina i odavna je bio svjetski poznat i štovan.

Lavoslav Ružička (1940.) – Hrvatski dobitnik Nobelove nagrade za kemiju godinu ranije.

Vladimir Nazor (1946.)

Jedan od najvećih hrvatskih pjesnika i prozaista, predsjednik ZAVNOH-a, prema Ustavu Republike Hrvatske, temelja hrvatske moderne državnosti.

Vladimir Prelog (1956.) - Hrvatski i švicarski kemičar rođen u Sarajevu, tada Austro-Ugarska monarhija, do Drugog svjetskog rata predavač na Sveučilištu u Zagrebu, da bi 1941. otišao iz tadašnje NDH u Švicarsku, a od 1986. bio član JAZU. 1975. dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, čovjek koji je za Domovinskog rata sudjelovao u pokretanju Apela nobelovaca za pomoć Hrvatskoj.

Niels Bohr (1958.) - Danski fizičar, nobelovac, velikan istraživanja strukture atoma, kvantne mehanike i fizike uopće, bio je godinama dopisni član JAZU, odnosno HAZU.

Josip Broz Tito (1969.)

Počasni naslov doživotnom predsjedniku SFRJ Jugoslavije dodijelili su zbog doprinosima vojnim znanostima, te kao državniku.

Werner Karl Heisenberg (1969.) - Jedan od najznačajnijih fizičara u povijesti, njegovo je načelo neodređenosti iz kvantne mehanike, znanstvenik koji je predavao Ivanu Supeku, velikom hrvatskom fizičaru, često je ljetovao na Jadranu u Hrvatskoj, tada SFRJ.

Franjo Kuharić (1970.)

Kao predsjednik Biskupske konferencije SFRJ.

Vladimir Bakarić (1977.) - Istaknuti komunistički političar u SFRJ, bio uz Tita pri smjenu članova SKH iz Hrvatskog proljeća 1971., zaslužan za ustavne reforme SFRJ kojima su republike, tako i Hrvatska, dobile veće ovlasti.

Jakov Blažević (1981.) - Osam godina predsjednik SR Hrvatske, član predsjedništva SFRJ, ali između ostalog prvi javni tužitelj NR Hrvatske, te je u tom svojstvu od 1953. vodio postupak protiv Alojzija Stepinca.

Alois Mock (1993.)

Dugogodišnji ministar vanjskih poslova Austrije, izrazito angažiran na međunarodnom priznanju Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Süleyman Demirel (1997.) - Predsjednik Turske u 90-ima, odakle razlog zašto je bio jedini državnik koji je bio na sprovodu Franji Tuđmanu, s kojim je, kao i s Titom, bio u jako dobrim odnosima.

William James Perry (1998.) - Američki matematičar, a za Hrvatsku jako važan kao ministar obrane SAD-a u mandatu Billa Clintona, odnosno akcije Oluja i međunarodne vojne intervencije u BiH.

Margaret Thatcher (1998.)

Kao vrlo svježa bivša premijerka Velike Britanije, izrazito je koristila svoj utjecaj u svijetu za zaustavljanje ratova u Hrvatskoj i u BiH.

Robert Badinter (2003.) - Dopisni član HAZU, predsjednik Badinterove komisije Vijeća ministara Europske ekonomske zajednice koja je od 1991. do 1993. donijela niz konstatacija o raspadu SFRJ.

Josip Bozanić (2012.)

Nadbiskup zagrebački.

Dragan Čović (2018.)

Damir Boras je pri dodjeli počasnog dokorata njemu rekao: "Važno je da Hrvatska i odgovarajuće hrvatske institucije prepoznaju nositelje pozitivnih pomaka za Hrvate u BiH i da im na svim potrebnim razinama dadu potporu."

Milan Bandić (? 2019.)

Zasluge u gradnji zgrade Muzičke akademije u Zagrebu.