Bila je tako promiskuitetna da je se i kćer odrekla

Wikimedia Commons
Nazivali su je najvećom grešnicom filmske industrije, buntovnicom, ali i jednom od najtalentiranijih glumica svih vremena
Vidi originalni članak

Tijekom povijesti Hollywooda, šoubiznisom su uvijek dominirali muškarci i bilo je malo žena poput Bette Davies - koje su bile dovoljno odlučne, hrabre i ‘lude’ da se pobune protiv sustava u kojem su ženske glumice bile tek dobro plaćeni najamni radnici.

Ona je bila  jedna od najvećih holivudskih zvezda, a uz to je pamtim kao odlučnu i snažnu osobu. Nitko joj nikad nije mogao ništa nametnuti. Bila je sjajna glumica, ali i velika buntovnica – rekla je Lauren Bacall za svoju legendarnu kolegicu Bette Davies.

Prgava i beskompromisna

I zaista, Bette je tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća vodila rat protiv svemoćnog holivudskog sustava u kojem su šefovi filmskih studija bili bogovi, a glumci samo dobro plaćeni najamni radnici. Mnogi drugi glumci koji bi se pobunili protiv sustava, brzo bi se našli na ulici, ali Bette je bila previše popularna da bi se studiji odrekli njenih usluga.

Od 1931, kad je debitirala pred kamerama, snimila je stotinjak filmova, jedanaest puta bila je nominirana za Oscara, a dvaput ga je i dobila: za ‘Opasnu’, 1936. i ‘Jezebel’ tri godine kasnije. Među njenim najpoznatijim filmovima su i ‘Ljudski okovi’, ‘Mračna pobjeda’, ‘Pismo’, ‘Male lisice’, ‘Sve o Evi’ i ‘Što se dogodilo s Baby Jane?’. 

Preživjela sam jer sam bila opakija od drugih

Iako je od njene smrti prošlo skoro tri desetljeća, Bette Davis je i danas jedna od najcjenjenijih glumica američkog filma. Proslavila se ulogama energičnih, ambicioznih, bezosjećajnih i pakosnih žena, koje su joj, očigledno, odgovarale, jer je i ona bila prgava, svadljiva i beskompromisna osoba.

Oduvijek koketna

Ruth Elizabeth Davis, buduća Bette Davies, prvo je dijete Ruth Harlow Morel Daviesa, mladića iz imućne obitelji i studenta prava na Harvardu. Rođena je 5. travnja 1908. u gradiću Louvelu, a dvije godine kasnije dobila je sestru Barbaru Harriet Davies, koju su roditelji zvali Bobi.

Otac se poslije diplome zaposlio u bostonskoj firmi ‘United Shoe Machinery Corporation’ i sve je više boravio u uredu, posvećujući obitelji malo vremena. Istovremeno je majka Ruth, koja je prije udaje imala glumačke ambicije, počela se baviti fotografijom, tražeći u njoj smisao života. S druge strane, Ruth Elizabet je odmalena pokazivala neukrotivu volju i činila sve da uvijek bude u centru pažnje, pa je već u osnovnoj školi bila agresivno i svojeglavo dijete.

Bobi je duševno oboljela sa sedam godina, pa ju je majka 1917. ispisala iz škole. U to vrijeme Ruth je doživjela još jedan udarac: suprug ju je napustio zbog druge žene, medicinske sestre s kojom se ubrzo oženio u Bostonu. Ruth se s kćerkama preselila u New York gdje je završila školu fotografije i zaposlila, a kod kuće je svu pažnju posvećivala starijoj kćerki, sasvim zapostavljajući Bobi.

Bette u srednjoj školi isticala oholim držanjem i samosviješću. Bila je prava koketa, očarala je mnoge, među ostalima – Georgea Dunhama, čiji je otac bio direktor firme ‘Standard Steel Motor Car’ iz Bostona. Bette je bila oduševljena što joj piše ljubavna pisma, ali to je nije sprječavalo da pažnju poklanja i drugim momcima iz škole.

Sa sedamnaest godina upisala je balet kod slavne Marthe Graham, a u školi je glumila u predstavama. Neko vrijeme je koketirala s novim momkom, Harmonom Oscarom Nelsonom, ali je prekinula s njim kad je maturirala.

Poslije mature željela se školovati za glumicu, ali se otac tome usprotivio i odbio joj dati novac. Smatrao je da ona treba što prije naći dobrog mladića i udat se. O njoj, kao ni o drugoj kćerki iz braka, nimalo nije brinuo, što je pokazao i u oporuci: sve je ostavio drugoj supruzi. Ali, zato je Ruth odlučila pomoći kćeri u glumačkoj karijeri.

Od tog plana nije je mogao odvratiti ni Francis, student s Yalea s kojim se Bette zaručila – ali je zaruke prekinula u jesen 1927. Tad je već dobila stipendiju za školu dramske umetnosti ‘John Murray Anderson-Robert Milton’. Početkom 1928. ponuđena joj je i prva uloga, u predstavi ‘The Earth Between’, u kazalištu ‘Provincetown’. Međutim, premijera se stalno odgađala pa je Bette prešla u kazalište‘Temple’, koje je vodio budući slavni holivudski redatelj George Cukor. Ali, uskoro je dobila otkaz jer je odbila udvaranje Cukorovog poslovnog partnera. Ubrzo poslije toga se ponovno zaručila, ovog puta s mladim biznismenom Charlesom H. Ansleyem.

Karijera važnija od ljubavi 

Ali, ni ta joj veza nije bila suđena. Za razliku od većine prethodnih, ovu nije sama prekinula, već je Charles ostavio nju, vidjevši da joj je karijera važnija od svega.

Poslije uspjelih nastupa u predstavama ‘Divlja patka’ i ‘Razbijeni tanjuri’, Bette su pozvali u Hollywood. Zapazio ju je producent Samuel Goldwin i predložio joj da dođe na audiciju za film ‘Raffles’. Ulogu nije dobila, ali je to nije obeshrabrilo: odlučila je pričekati svoju drugu priliku u Hollywoodu. A kod kuće, situacija je bila sve teža: Bobino stanje se pogoršalo, a majka jednostavno nije mogla plaćati liječenje i financijski potpomagati Bette.

Bette se tad prijavila na audiciju za film ‘Podijeljena kuća’ u režiji Williama Wylera. Pretpostavila je da će lakše dobiti ulogu ako istakne sve svoje ženske atribute pa se pažljivo dotjerala i našminkala, a bujne je grudi otkrila dubokim dekolteom. Međutim, postigla je suprotno. Wyler je samo letimice pogledao prokomentiravši nešto o djevojkama koje pokazuju grudi kako bi dobile ulogu. Tek u jesen 1931. ukazala joj se prava prilika – uloga u filmu ‘Čovjek koji je igrao boga’ studija Warner Brothers.

Zanemarivši poniženje koje je doživjela na audiciji kod Wylera, za svoju prvu holivudsku zabavu, na dočeku Nove 1932, Bette je odlučila biti glamurozna i izazovna pa je odabrala haljinu u kojoj je tako izgledala.

manijak "Htio je da mu mazim kur**, bio je znojan..."

Styling joj je bio pun pogodak – izazvala je dojam kakav je i željela, ali s tim ipak nije znala nositi. U jednom trenutku prišao joj je glumac Douglas Fairbanks Junior, suprug Joan Crawford, zgrabio je za grudi i rekao: ‘Nisu loše.’ Užasnuta, Bette je smjesta nazvala majku da dođe po nju. Njena očekivanja da će se dobro zabaviti, pala su u vodu.

Prvi brak i abortus

Majka, koja ju je dotad uspješno upozoravala da nevinost čuva za brak, sve je više strahovala da će Bette u Hollywoodu popustiti izazovima, pa ju je savjetovala da se uda. Najprikladniji kandidat učinio im se Harmon Nelson, dobroćudan mladić s kojim je bila u vezi u New Yorku. Nagovorila je Bette da mu se ponovno javi, počeli su se viđati i on ju je, naravno, zaprosio. Vjenčali su se 18. kolovoza 1932.

Međutim, Nelson, koji je radio kao pijanist u plesnom orkestru, a potom nastupao u holivudskim noćnim klubovima, nije bio dorastao ambicioznoj i tvrdoglavoj supruzi. Brzo joj je dosadio, pa ga je počela vrijeđati i ponižavati. Nezadovoljna brakom, Bett se užasnula kad je početkom 1934. otkrila da je trudna. Nije se dugo dvoumila što učiniti - ilegalno je prekinula trudnoću, bojeći se samo da joj ne promakne uloga u filmu ‘Magla nad San Franciscom’, koju je na kraju i dobila.

Put prema slavi

A onda je počela dobivati sve bolje uloge. Podredivši sve karijeri, vrlo upečatljivo je odigrala lik Mildred Rogers u melodrami ‘Ljudski okovi’, i 1935. prvi put bila nominirana za Oscara. Nije ga osvojila tada, nego dvije godine kasnije, za ulogu u filmu ‘Opasna’.

Ohrabrena tim uspjehom, od šefa studija Jacka Warnera je zatražila veće honorare i bolje scenarije. Čak je prijetila i raskidom sedmogodišnjeg ugovora, ali studio je nju tužio – i dobio. Iako je Bette Davis tada izgubila, dugoročno je profitirala, skrenuvši pažnju javnosti ne samo na sebe, nego i na podređen položaj glumaca u velikim holivudskim studijima. A studio, s druge strane, zabrinut da ponovo ne dobije negativan publicitet, počeo joj je davati sve važnije uloge.

Sedam godina poslije prvog susreta s redateljem Williamom Wylerom,  kad je s prezirom odbio Bette se na snimanju filma ‘Jazabel’ (1938), ponovo se našla u njegovom društvu. Ali, umjesto netrpeljivosti, između njih se rodila ljubav: Bette se zaljubila poput tinejdžerice, ne shvaćajući da je njemu to samo prolazna avantura. Ali, ne bez posljedica – u siječnju 1938, pred kraj snimanja filma, Bette je otkrila da je ponovo trudna. Ne rekavši ništa ni Wyleru, ni svom mužu Nelsonu, opet je abortirala. A kad je snimanje završeno, prekinula je s redateljem. Međutim, iako to ni sebi nije htjela priznati, Wyler je bio njena najveća ljubav.

PRIJE SLAVE Ovih 8 zvijezda nekoć su bili beskućnici!

Razočarana tom vezom, Bette je zaborav potražila u prolaznim avanturama. Poslije Wylera, sredinom 1938., bacila se u zagrljaj milijunaša i filmskog redatelja Howarda Hughesa, a dok je snimala film ‘Mračna pobjeda’, popustila je udvaranju svog partnera Georgea Brenta. U to doba je i njen suprug postao svjestan kako njihov brak nema budućnosti. Razveli su se 1939.

Iz afere u aferu

Poslije razvoda Bette je otišla na odmor u Novu Englesku, gdje je upoznala tridesetjednogodišnjeg Arthura Austina Farnswortha, pomoćnika direktora hotela ‘Pecket’s Inn’, u kojem je odsjela. Svidio joj se mladi hotelijer, ali ne dovoljno da bi mu u vezi koju su odmah započeli – bila vjerna. Na snimanju filma ‘All This and Heaven Too’ imala je kratku avanturu s redateljem Anatolom Litvakom, a prije nego što je snimanje završeno, zavela je i Boba, publicista ‘Warner Brothersa’.

Nastavak na sljedećoj stranici...

Tad se, potpuno neočekivano za sve koji su je poznavali, 31. prosinca 1940, udala za Farnswortha. Međutim, brak je bio unaprijed osuđen na propast. Znajući da ga vara, Farnsworth se opijao i tukao je, a ona ga je ismijavala i varala kad god je bila u prilici. Do braka joj ionako nije bilo stalo jer je bila zaokupljena karijerom.

Za Samuela Goldwina je 1941. snimila film ‘Male lisice’, u režiji Wylera, a u listopadu iste godine postala je prva ženu predsjednik Američke filmske akademije. Na tom mjestu ostala je samo tri mjeseca: ostavku je obrazložila prevelikim obavezama na filmu, ali i željom da se uključi u dobrotvorne akcije kojima je cilj bio podizanje morala američkim vojnicima.

Tada je u Los Angelesu 1942. napuštenu konjušnicu preuredila u noćni klub ‘Hollywood Canteen’, gdje su se vojnici prije odlaska na front mogli družiti s omiljenim holivudskim zvijezdama.

Prgava diva

Iako su mnogi njeni kolege rado gostovale u Holivudskoj kantini, na snimanjima se vrlo često svađala s njima. Najčešće je u sukob dolazila s redateljima: kad god je mogla, pokušavala je promijeniti scenarij i prilagoditi ga svojoj ulozi. Redateljima je to njeno uplitanje u posao bilo nepodnošljivo pa su katkad izbijale takve svađe poslije kojih je ona napuštala snimanje.

 

Tako je na snimanju filma ‘Stara poznanica’ pokušala nagovoriti mladog redatelja Vincenta Shermana da promijeni nešto u scenariju, ali on je nije poslušao. Bette ga je, odlučna u namjeri da bude po njenom, tada zavela, što joj nije bilo lako jer je imao i ženu, a i zanosnu ljubavnicu – Joan Crawford. Ipak ga je uspjela odvući u krevet, a poslije ga je ucjenjivala da će obavijestiti njegovu suprugu o tome ako ne prihvati njene zahtjeve za promijene u scenariju. I naravno, poslušao ju je.

Kod kuće više nije imala problema s ljubomornim mužem jer je, nakon što je Farnsworth 1943. umro pod nerazjašnjenim okolnostima, bila i formalno slobodna. Poslije kratke ljubavne afere s Lewisom Rileyem, imućnim trgovcem nekretninama, koji je u to doba služio vojsku kao narednik, Bette se, u trideset sedmoj godini, zaljubila u mišičavog, sedam godina mlađeg Williama Granta Sherrya iz ratne mornarice, kojeg je upoznala dok je bio na dopustu. U studenom 1945. postao joj je treći suprug.

Brakovi puni ljubomore, svađa i nasilja

Tijekom petogodišnjeg braka, ispunjenog nasiljem i žestokim svađama, Bette je, u travnju 1947., carskim rezom rodila djevojčicu Barbaru. Roditeljske svađe ostavile su trajne posljedice na Barbari, koja je poslije njihovog razvoda odrasla u povučenu, stidljivu i nesigurnu djevojčicu. Do konačnog razlaza došlo je 1950, tijekom snimanja ‘Sve o Evi’.

Bette je žarko željela ulogu u tom filmu, ali nije je lako dobila. Redatelj Mankijevič je smatrao da je idealna za lik Margo Channing, ali se bojao angažirati razmaženu zvijezdu koja će na setu nametati svoju volju.

– Dragi moj, jesi li poludio? Ta žena će te uništiti, samljeti te u prah i otpuhati – rekao je Mankijeviču prijatelj kad mu se povjerio. Tek poslije razgovora s producentima, koji su mu obećali da će pokušati smirit divu, Mankijevič je pristao.

Snimanje je počelo u travnju 1950. u San Franciscu. Bet je odmah počela očijukati sa svojim partnerom Garyem Merillom. Skandal je izbio kad je Merrillova supruga Barbara saznala da joj muž s filmskom partnericom provodi burne noći, pa je zatražila razvod. Tada je i Sherry saznao da ga žena vara pa je i on podnio zahtjev za razvod braka. Da ipak nije bila riječ o prolaznoj avanturi, Bette i Meril su dokazali odlukom da nastave zajednički život: Vjenčali su se 28. srpnja 1950. Ubrzo su usvojili djevojčicu kojoj su dali ime Margo, a zatim i dječaka Michaela.

Bette se nadala da kako se uz Merrilla napokon smiriti, ali joj se ni četvrti brak nije razlikovao od prethodnih. Istina, u početku se posvetila mužu i deci, ali joj je miran obiteljski život poslije nekoliko godina dosadio. Ni Merrill nije bio uzoran suprug: oboje su se opijali, svađali, vrijeđali jedno drugo…

Usprkos svemu tome, u braku su izdržali deset godina, a Merrill se nešto kasnije oženio ‘boginjom ljubavi’, glumicom Ritom Hayworth.

U to vrijeme, Bette je već izgubila status velike holivudske zvijezde, pa se početkom šezdesetih nakratko vratila u kazalište. Međutim, nije dugo izdržala, bolje reći – u kazalištu nisu izdržali s njom. Pripremajući 1961. predstavu ‘Noć iguane’, maltretirala je kolege i redatelja Franka Corsaroa, kojeg je – neuspješno – pokušavala zavesti, a od autora drame Tennesseea Williamsa tražila je da izmijeni tekst i njenu ulogu učini još važnijom. Kad je na premijeri najveći pljesak dobila njena mlađa kolegica, Bette je pobjesnjela i napustila predstavu.

Neprijateljstvo stoljeća

Otimale su si Oscare i muškarce, podmetale si skandale, a na kraju, da bi spasile karijere, bile su prisiljene zajedno surađivati.

Bette Davis se na setu filma 'Dangerous' 1935. godine zaljubila u kolegu Franchota Tonea. Kad je to saznala četiri godine starija Joan Crawford, Tonea je pozvala u svoju vilu, dočekala ga gola i uskoro su bili zaručeni. Brak se raspao 1938., kad je Davis, na Crawfordin užas, dobila Oscara za 'Jezebel'. Osvetila se Davis tako što je prihvatila ulogu u filmu 'Mildred Pierce', koju je Bette Davis odbila, te je s njom 'pokupila' Oskara.

- Ta Crawford je plitka, neškolovana lutka koja ima obrve kao dvije afričke gusjenice. Kao da to nije dovoljno, spavala je sa svim muškarcima iz studija MGM, osim sa psom Lassiejem - rekla je Davis o Crawford. Neprijateljstvo je kulminiralo nakon što su obje potpisale za istu produkcijsku kuću - MGM.

- Jadna Bette, izgleda kao netko tko nije proživio sretan dan niti noć u životu - rekla je Joan.

Prvi su put surađivale na horor filmu 'Što se dogodilo s Baby Jane' 1962. godine, koji je trebao oživjeti njihove posrnule karijere. 

- Najdraža uspomena s Joan je ona kad sam je imala priliku gurnuti niz stepenice na filmu - rekla je Davis. Joan je pak džepove napunila kamenjem kako bi Davis bilo što teže vući je po podu, a za tučnjave im nisu bili potrebni dubleri. Film je bio hit, ali glumice su se mrzile do smrti.

- Zašto uvijek glumim kučke? Pa zato što nisam kučka. Možda zato Crawford uvijek glumi dame - rekla je Davis koja je za ulogu u 'Baby Jane' dobila nominaciju za Oscara, što je izludjelo ljubomornu Crawford. 

Prema kraju

Za ulogu u filmu 'Što se dogodilo s Baby Jane' je 1963. nominirana za nagradu Američke filmske akademije. Bila je uvjerena da će osvojiti trećeg Oscara i duboko se razočarala kad je nagradu dobila Anne Bancroft za film ‘Čudotvorka’. Nisu se ispunila ni njena očekivanja kako će joj film oživjeti karijeru: nastavili su joj nuditi samo male uloge u drugorazrednim filmovima, koje je morala prihvaćati kako bi održala standard na koji je navikla, a i pomagala djeci.

NIŠTA NOVO Analno, oralno... Cjenik seks usluga za ulogu u filmu

Štoviše, Bette je, što je bilo potpuno netipično za nju, svu pažnju počela posvećivati Barbari, upravljajući njenim životom i vjerujući kako će od nje stvoriti glumicu. Barbara je, međutim, jedva čekala osloboditi se posesivne majke. Posljednjeg dana 1963., u šesnaestoj godini, udala se za pet godina starijeg Jeremyja Hymana, potpredsjednika tvrtke ‘Seven Arts’ koja je sudjelovala u nastanku filma ‘Što se dogodilo s Baby Jane’. Bet nije podnosila zeta jer je odvaja od kćerke, pa ga je na sve moguće načine pokušavala ocrniti pred njom. Ali, to joj nije uspjelo. Barbara i Jeremy su i danas, već više od pola stoljeća, u sretnom braku.

Ogorčena i bijesna na Hollywood, Bette je postala autodestruktivna: pušila je četiri kutije cigareta na dan, doručkovala votku s juiceom, u podne pila čašu votke s vodom, a u pet prelazila na viski s ledom. Tek je nagrada za životno djelo, koju joj je 1977. dodijelio Američki filmski institut, podsjetila producente na to kakva je Bette Davis glumica pa su joj počeli nuditi uloge u TV dramama koje su odgovarale njenom životopisu. Dvije godine kasnije zasijala je u drami ‘Stranci’, a 1983, nastupom u TV serije Aarona Spellinga ‘Hotel’ zaradila je dovoljno novaca za bezbrižan život.

Pogledajte jedan zanimljiv intervju s njom:

 

Međutim, u lipnju te godine otkrila je da ima rak dojke, pa je morala napustiti snimanje i hitno na operaciju. To je bio početak njenih teškoća sa zdravljem: ubrzo poslije operacije doživjela je blaži moždani udar, a zatim je slomila kuk. Uslijedio je još jedan udarac: njena kćerka Barbara objavila je knjigu ‘My Mother’s Keeper’ u kojoj je majci predbacila da je bezosjećajna i sebični tiranin.

– Majka je pokušala uništiti me: da je uspjela u svom ‘odgoju’, danas bih, poput nje, iza sebe imala nekoliko propalih brakova i mnogo ljubavnih afera koje bi završile katastrofalno. Nju hvale kao glumicu, govore da je senzibilna i da sve duboko proživljava, ali ona je emocije samo glumila. U stvarnosti je bezosjećajna. Cijeli život je tvrdila kako sam ja jedino što je ikad voljela, i ne shvaćajući što govori: ja za nju nisam bila tko nego – što. A kad sam učinila nešto što bi je razbjesnilo, naime kad sam napisala knjigu o nama, za nju više nisam postojala – izjavila je jednom prilikom Barbara.

Bette je pokušala spriječiti objavljivanje knjige, a kad joj to nije uspjelo, za osvetu je izmijenila oporuku i svu imovinu ostavila je usvojenom sinu Michaelu i tajnici Kathrine, koja je o njoj brinula do smrti.

Pogledajte intervju s njenom kćerkom:

(Kurir)

Posjeti Express