Bolest koja će do 2030. biti treći uzrok smrti u svijetu

Getty images
U početnim fazama bolesti najčešće se javlja osjećaj nedostatka zraka, odnosno nemogućnosti dovoljnog udisanja
Vidi originalni članak

Kronična opstruktivna bolest pluća jedan je od najmanje poznatih, ali vrlo čestih uzročnika smrti ljudi diljem svijeta, osobito u zapadnim zemljama.

Riječ je o stanju trajne, progresivne opstrukcije zračnog protoka kroz dišne putove, te se uglavnom odnosi na povezane poremećaje koji bolesniku postupno smanjuju difuzijski kapacitet, odnosno smanjuju dah. Ova bolest nije nova, no stvar je u tome da se nekoć nije nazivala svojim imenom - smanjenje funkcije pluća smatralo se normalnom posljedicom starenja.

KOPB-u u 85 posto slučajeva prethodi bronhitis, koji u svom kroničnom obliku pogađa svakog trećeg pušača. Ljudi s bronhitisom često iskašljavaju sluz, što je osnovni simptom bolesti koji može biti zbunjujući jer ga je teško razlikovati od tzv. normalnog iskašljavanja. Emfizem je bolest koja se često nadovezuje na KOPB.

Ubila milijune Nije je bilo desetljećima: Vraća se najgora bolest ikad?

Zbog toga je svaki kašalj koji traje dulje od tri tjedna znak je za hitan pregled kod liječnika, koji će rendgenskom snimkom pluća i drugim pregledima utvrditi postojanje bolesti.  Mnogi ljudi godinama pate od ove bolesti, te umiru prije vremena zbog njenih posljedica. Budući da ne postoji lijek za ovakvu bolest, liječenje je uglavnom simptomatsko.

Simptomi

U početnim fazama bolesti najčešće se javlja osjećaj nedostatka zraka, odnosno nemogućnosti dovoljnog udisanja, što se provjerava izdisajnim testovima. U ranom stadiju bolesti ne mora biti značajnih promjena, osim nalaza piskanja prilikom preslušavanja pluća. Kako začepljenost dišnih putova napreduje tako i "prenapuhanost" pluća postaje očita. Povećava se poprečni promjer prsnog koša.

S vremenom se zadihanost javlja i kod srednjih, pa i lakših fizičkih napora. Kako bolest napreduje, taj je simptom sve izraženiji, pa u posljednjim fazama često zahtijeva liječenje udisanjem kisika preko maske. Zadihanost često prati i zvuk hripanja te kašalj. U kasnijim se fazama izražava i iskašljavanje velikih količina sluzi koja se nakuplja, infekcije su stalne, dolazi do oticanja zglobova, zamora, koža poprima plavkastu boju zbog smanjenja udjela kisika.

Jedan od uzročnika je česta kemikalija

Sredstva za čišćenje uglavnom su prepuna kemikalija, no neke od njih su definitivno opasnije od drugih, a upravo je to slučaj s izbjeljivačem. Jedno od najpopularnijih dezinfekcijskih sredstava na svijetu je izbjeljivač, koji je zapravo klorovodična ili solna kiselina, a u svijetu ga se godišnje proizvode oko 20 milijuna tona.

INSAJDERSKE Sedam tajni koje vam sestre u bolnicama ne smiju reći

No, iako je doista efikasan u čišćenju odvoda, kamenca i dezinfekciji raznih površina, ova jaka kemikalija ima i iznimno opasnu nuspojavu - izazivanje vrlo smrtonosne bolesti pluća, zaključak je istraživanja kojeg je provelo Sveučilište Harvard i francuski Nacionalni institut za zdravlje i medicinska istraživanja, piše Independent. Sa čime ga nikako ne miješati Još opasnije od samog izbjeljivača je njegovo miješanje s alkoholom, amonijakom i octom, jer to može izazvati nuspojave poput vrtoglavice, oštećenja živaca, kemijskih opeklina očiju...

Već jednom na tjedan je opasno

U studiji je obuhvaćeno čak 55 tisuća slučajeva, a znanstvenici su promatrali utjecaj izloženosti različitim kemikalijama, od izbjeljivača do hidrogen peroksida, alkohola... Otkrili su kako čišćenje izbjeljivačem jednom na tjedan povećava rizik od nastanka bolesti pluća poznate pod nazivom KOPB. Kronična opstruktivna bolest pluća bolest je budućnosti, upozoravaju liječnici koji svjedoče povećanju broja oboljelih od ove teške bolesti.

Riječ je o stanju trajne, progresivne opstrukcije zračnog protoka kroz dišne putove, te se uglavnom odnosi na povezane poremećaje koji bolesniku postupno smanjuju difuzijski kapacitet, odnosno smanjuju dah. 

MISTERIJ Čudne točke na slici mozga otkrile su užasavajuću dijagozu

Ova bolest nije nova, no stvar je u tome da se nekoć nije nazivala svojim imenom - smanjenje funkcije pluća smatralo se normalnom posljedicom starenja. Većina ljudi otkriva bolest tek u njenim posljednjim stadijima, kad je simptome nemoguće ignorirati te značajno smanjuju kvalitetu života. 

Akcija "Otkrij rano"

Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti obilježava se u studenom svake godine u organizaciji Globalne inicijative za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest s ciljem da se u cijelom svijetu poboljša prevencija i liječenje ove bolesti. 

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje kako u svijetu od KOPB-a boluje približno 600 milijuna osoba, i ujedno predviđa kako će KOPB do 2030. godine biti treći vodeći uzrok smrti.

Zaklada Hrvatska kuća disanja povodom obilježavanja Svjetskog dana kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) organizira javnozdravstvenu akciju „Otkrij rano“ na Trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg) u Zagrebu.

Tako će na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu od 10:00 do 14:00 sati zdravstveni djelatnici Klinike za plućne bolesti Jordanovac, Specijalne bolnice za plućne bolesti i Poliklinike za bolesti dišnog sustava svim zainteresiranim građanima napraviti besplatan test ispitivanja plućne funkcije – spirometriju uz mjerenje ugljičnog monoksida u izdahnutom zraku (CO).

Posjeti Express