Brojke: Kako se živjelo u Jugi, a kako u Hrvatskoj

Thinkstock
Bogatima su se nekad smatrali oni koji su imali perilicu rublja, dok su danas kriteriji potpuno drukčiji
Vidi originalni članak

Na isti način na koji je danas „znak prestiža“ posjedovati kuću za odmor, koncem '60-ih godina prošloga stoljeća to je bio stroj za pranje rublja. 

Prva anketa o osobnoj potrošnji stanovništva u Hrvatskoj provedena je 1963., a prvi dostupni podaci objavljeni u statističkom godišnjaku odnose se na 1968. godinu. U anketi je sudjelovalo 2744 domaćinstava odabranih slučajnim odabirom. Prema prikupljenim podacima stroj za pranje rublja u to je vrijeme posjedovalo svega 14,4 posto domaćinstava i to uglavnom gradskih. 

Radnička klasa Trst za vrijeme Jugoslavije - raj radničke klase!

Poljoprivrednih domaćinstava koja su posjedovala stroj za pranje rublja bilo je svega 0,8 posto. Drugim riječima, iako je stroj za pranje rublja '60-ih godina već bio dostupan diljem Europe, većina je domaćica u Hrvatskoj rublje u to vrijeme i dalje prala ručno. 

Važnim trajnim potrošnim dobrom 1968. godine smatrao se i električni i plinski štednjak,  kojega je posjedovalo 41 posto domaćinstava (željeznu je peć u to vrijeme još uvijek imalo 15,2 posto obitelji). Usisavač za prašinu imalo je 18,4 posto domaćinstava, bojler 18,5, fotoaparat 10,6, a hladnjak 30,8 posto domaćinstava. 

U isto je vrijeme 20,2 posto obitelji posjedovalo gramofon (na selu svega 6,5 posto), telefon 6,2 posto (telefon su posjedovale samo gradske obitelji, isto kao i pisaći stroj koji je posjedovalo svega 2,8 posto radničkih obitelji). Televizor je u to vrijeme posjedovalo već 31,5 posto obitelji, no zato je automobil bio dostupan samo malom broju domaćinstava. Auto je imalo njih 9,5 posto, pri čemu je obitelji koje su posjedovale auto, a živjele su od poljoprivrede, bilo svega 0,2 posto.

Od 2000. godine anketu o opremljenosti kućanstava trajnim dobrima čine i drugi automobil i drugi televizor. Anketa iz 1998. bila je prva usklađena s metodologijom EU, a u njoj su se, u odnosu na ranije godine, nalazila i pitanja o posjedovanju HI-FI uređaja, televizora svih vrsta (ranije su pitanjima bili obuhvaćeni samo crno-bijeli televizori), skutera, videorekordera i osobnih računala. Najmanje je domaćinstava te godine posjedovalo motocikl (1,4 posto). Slijede skuter, kojega je imalo svega 2,7 posto obitelji, osobno računalo (8,9 posto), HI-FI (21,2 posto) te videorekorder (31,2 posto). Automobil je 1998. godine posjedovalo već 73,2 posto domaćinstava, što je u odnosu na podatke iz 1968. skok od 64 posto. Isto vrijedi i za telefon kojega je 1998. posjedovalo skoro svako domaćinstvo. Neka su imala i više od jednog telefona. Televizor je u vlasništvu iste godine imalo 95 posto domaćinstava. 

Dvije godine kasnije već je 6,4 posto domaćinstava imalo i drugi auto, a 7,9 posto i drugi televizor. Stroj za pranje rublja 2000. godine imalo je 84,4 posto domaćinstava, a njih 9,1 posto posjedovalo je i stroj za pranje suđa. Mikrovalnu pećnicu, koja je u to vrijeme bila novitet, imalo je 6,2 posto obitelji. Već 2005. drugi je automobil posjedovalo 9,5 posto domaćinstava, drugi televizor njih 14,5 posto, stroj za pranje suđa 15,6 posto, a mikrovalnu pećnicu 19,2 posto. 

Povijest Rijetke fotografije: Kako je Hrvatska izgledala 1926.

Od 2005. u trajna dobra ulaze i klima uređaji, kojih je u to vrijeme imalo 10,5 posto obitelji. Do 2011. najviše je skočio broj mikrovalnih pećnica. Mikrovalnu je pećnicu 2011. posjedovala skoro svaka druga obitelj. Postotak automobila, zanimljivo je, u tih se šest godina nije bitno promijenio. Porastao je za svega četiri posto, a postotak obitelji koje posjeduju drugi auto za svega dva posto. Klimu je u domaćinstvu imala svaka četvrta obitelj. 

Posljednja anketa provedena je 2014. godine, a prema prikupljenim podacima 64,8 posto domaćinstava posjedovalo je auto,  a 12,5 posto i drugi auto. Stroj za pranje suđa imalo je 37,5, a klimu 33,8 posto domaćinstava. Danas svako drugo domaćinstvo ima televizor s ravnim ekranom, a svako treće prijenosno računalo. Priključak na internet ima 65 posto kućanstva, a njih 12 posto aparat za kuhanje espresso kave. 

Prema podacima iz statističkog godišnjaka SFRJ, koji se odnose na razdoblje od 1968. do 1987. godine (u razmacima od pet godina), najbolji su standard u to vrijeme imali građani Slovenije, a nakon njih su bili građani SR Hrvatske. Najlošiji standard bio je u SR Bosni i Hercegovini. 

Primjerice, dok je automobil 1968. godine u Sloveniji posjedovalo 18,2 posto obitelji, a u Hrvatskoj njih 9,3 posto, u SR BiH obitelji s automobilom bilo je svega 2,6 posto. Iste godine hladnjak je posjedovalo 41,2 posto domaćinstava u Sloveniji, 30,7 posto u Hrvatskoj, a svega 7,5 posto u BiH. Deset godina kasnije, 1987., automobil je u Sloveniji posjedovalo više od pola domaćinstava (58,1 posto), u Hrvatskoj 37,7, a u SR BiH 18,5 posto domaćinstava.

Posjeti Express