Potres je počelo prije svitanja i potrajao svega 17 sekundi. No njegova snaga bila je dovoljna da zauvijek primjeni izgled i sudbinu glavnog grada Makedonije Skopja. Grad je 26. srpnja 1963. godine pogodio razoran potres jačine 6,1 stupnjeva po Richteru i usmrtio više od 1000 ljudi. Ozlijeđeno je nekoliko tisuća ljudi, a više od 75 posto grada uništeno je u potpunosti. Tadašnja Jugoslavija bila je pogođena razmjerom ovog uništenja. 

Bilo je to teško vrijeme u cijelom svijetu. Sovjetski savez vodio je u svemirskoj utrci, jak je bio i strah zapadnih zemlja kako će komunističke sile pobijediti u Hladnom ratu, a Berlin, kao i veći dio Europe, bio je podijeljen željeznom zavjesom. Devet mjeseci prije toga kriza na Kubi skoro je izazvala nuklearni rat. 

I nakon svega toga Skopje je uništio veliki potres.

Uništenje neviđenih razmjera potaknulo je desetak zemlja da potrče u pomoć i pokušaju izgraditi razrušeni grad. Ova akcija Skopju je osigurala naziv "Grada međunarodne solidarnosti". Današnja Makedonija duguje mnogo svog razvoja upravo tom pozitivnom primjeru globalizacije. Bio je to povezivanje i razvoj međunarodnog društva u tim nesigurnim i napetim vremenima.

"Mislim kako je izgradnja Skopja na neki način spasila svijet u 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća", rekao je arhitekt Milan Mijalković. 

NAJAVLJUJU U sljedećih 30 godina pogodit će nas megapotres!

Podrhtavanje tla osjetilo se u Bugarskoj i u Grčkoj. Nakon tih 17 sekundi potresa gotovo 200.000 ljudi postali su beskućnici. Glavni grad Makedonije bio je uništen do temelja.

"Svaki put kada bi puhao vjetar prozori i dijelovi betona padali bi sa razrušenih zgrada diljem grada", napisao je Dennison Rusinow, američki istraživač sa Institute of Current World Affairs koji je stigao u grad 10 dana nakon potresa. 

"Prašina se širila gradom, prašina s mirisom smrti tamo gdje smrt nije još bila otkrivena", napisao je. 

Slike razornog potresa koje su obišle svijet podsjećale su na ratna uništenja koja su Europu pogodila dva desetljeća ranije. Gotovo svaki veći europski grad od Francuske, Njemačke, Poljske i Rusije bio je uništen ratom. To je iskustvo potaknulo i veliku obnovu urbanih centara diljem kontinenta. Zemlje su tada dijelile jedan zajednički duh, obnove i izgradnje, izgradnje bolje budućnosti. Duh tadašnjeg vremena bio je upravo takav, stoga ne čudi što su odmah nakon potresa mnogi potrčali u pomoć. 

Francuska je poslala radnike koji su pomagali u izvlačenju stanovnika koji su ostali zarobljeni pod ruševinama. SAD, Švedska i Rumunjska osigurale su zdravstvenu pomoć, Sovjetski savez poslao je dovoljno materijala za izgradnju, dok su Velika Britanija, Čehoslovačka, Finska, Italija, Meksiko, Norveška i Poljska poslali montažne stanove za zbrinjavanje onih koji su ostali bez svega. 

Povijesni biznis Ovako je makedonski opijum postao svjetski brend

Do kraja 1964. godine više od 14.000 novih jedinica postali su domovi za 70.000 ljudi u gradu sravnjenom do zemlje. U sljedećim mjesecima UN je odobrio program pomoć u sklopu kojeg su okupili tadašnje najbolje arhitekte iz Hrvatske, Grčke, Poljske i Japana, kako bi izgradili grad iz temelja i kreirali stambena naselja, piše Ozy. 

Gotovo 80 zemalja na različite načine uključile se u akciju obnove. Činjenica kako je socijalistička Jugoslavija na čelu sa Josipom Brozom Titom bila politički nesvrstana zemlja između NATO-a i Sovjetskih satelita, samo je još više potaknula entuzijazam sa svih strana, koji je bio rastao i na poštovanju kojeg su imali prema Titu. 

Tadašnja obnova Skopja vođena je duhom zajedništva, idealizma i međunarodne suradnje u razmjerima koji se danas u većini trenutaka čine gotovo nemogućim. 

"Važna je to dimenzija društva. Tada je vladao opći optimizam i nada", rekao je Igor Martek, predavač na Sveučilištu Deakin u Australiji. 

Makedoniji je to bio i vrijedan tečaj ponašanja u kriznim situacijama koji joj je pomogao u edukaciji lokalnih profesionalaca. Izgrađena su kompletna naselja sa svom infrastrukturom. Sve su ti isplanirani i dizajnirali međunarodni stručnjaci koji su educirali niz radnika koji su sudjelovali u obnovi. Upravo to veliko iskustvo i znanje u rekonstrukciji grada, koja je konačno završena 80-ih godina, katapultiralo je Makedoniju u postindustrijsko razdoblje, objašnjava Martek. 

I danas neke ulice nose imena i odaju počast zemljama koje su stigle u pomoć. Iako je grad doživio još jednu veliku rekonstrukciju u projektu Skopje 2014., mnogi će reći kako je njegov izgled definirao razorni potres, tj. obnova nakon njega.

"Sve je nastalo na nasljedstvu potresa", naglašava Mijalković. 

Duh međunarodne suradnje i dalje je prisutan u gradu, desetljećima nakon tog razornog potresa.