U Hrvatskoj je 21.213 hektara pod vinovom lozom, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, rečeno je na Sabatini, tradicionalnom jesenskom Susretu vinogradara i vinara, koji je ove godine održan u Vodicama. U sustavu potpora je 17.801 hektar, podaci su Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a obrađuje ih čak 33.841 poljoprivredno gospodarstvo. Među njima je 1350 onih koji se ne bave samo grožđem, nego i vina stavljaju na tržište.

Proizvodnja vina u Hrvatskoj porasla je lani tri posto u odnosu na 2020. U godini na izmaku prijavljena je proizvodnja 449.104 hektolitara vina, od čega čak 31 posto otpada na našu najzastupljeniju sortu graševinu.

Zahvaljujući turizmu mi i nemamo potrebu izvoziti puno vina. Štoviše, ove godine većina manjih vinarija ostala je bez vina prije nego što je sljedeća berba bila spremna za tržište. Ipak, tijekom 2021. izvezli smo 43.051 hektolitar vina, što je 24 posto više nego godinu prije. Vrijednost izvoza, pak, porasla je čak 39,7 posto, a to znači da se izvoze sve skuplja vina. Ukupno su izvoznici prošle godine “uprihodili” 19,9 milijuna dolara, odnosno oko 4,6 dolara po litri, što je sasvim lijepa cijena za vina koja su na svjetskoj sceni ipak relativno nepoznata.

Vina u svijetu održavaju vrijednost čak i u turbulentnim vremenima kakva prolazimo. Jedno od objašnjenja je činjenica da se brzo smanjuje ponuda kolekcionarskih, uglavnom zrelih vina, a zato je značajno porasla i vrijednost izvoza najznačajnijih svjetskih vinskih zemalja.

Najveći proizvođač vinskoga grožđa i vina u svijetu je Italija, Španjolska je druga po proizvodnji grožđa, ispred Francuske, a odmah iza nje je po proizvodnji vina. Što se tiče vrijednosti izvoza vina, Francuzi su daleko najuspješniji. Španjolci su lani izvezli vina za 3,48 milijardi dolara, Italija za 8,4 milijarde, a Francuska za čak 13 milijardi dolara. Takva financijska vinska nadmoć Francuza postaje jasna kad se pogleda lista najskupljih vina na svijetu koju objavljuje tražilica Wine Searcher na osnovi cijena u oko 100.000 vinoteka širom svijeta. Čak je 46 od 50 najskupljih iz Francuske, a samo su se po dva njemačka i portugalska slatka vina uspjela “umiješati” među njih. To su Riesling Trockenbeerenauslese (izborna berba prosušenih bobica) i Riesling Beerenauslese (izborna berba bobica) vinarije Egon Müller Scharzhofberger iz njemačkog Mosela na devetom i 50. mjestu te portugalska alkoholom ojačana vina W & J Graham’s ‘Ne Oublie’ Tawny Port na 28. i Ramos Pinto, Vinces Very Old Tawny Port na 47. mjestu.

U Francuskoj je oko 790.000 hektara vinograda, što je otprilike 45 puta više nego u Hrvatskoj, lani su proizveli oko 45,5 milijuna hektolitara vina, stotinjak puta više nego mi, a vrijednost njihova izvoza vina vrijedi čak 653 puta više nego vrijednost našega. Samo za usporedbu, vrijednost bruto domaćeg proizvoda Francuske bila je lani 2,937 bilijuna dolara (2,937.000,000.000), a Hrvatske 67,84 milijarde dolara (67.840,000.000). Razlika je 43,29 puta i slična je razlici u površinama pod vinovom lozom. Sasvim slučajno.

Na listi financijski najuspješnijih izvoznika vina četvrti je Čile s 1,96 milijardi dolara, a peta Australija s 1,69. Više od milijarde dolara vrijedio je lani izvoz vina Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Portugala, a među 10 najuspješnijih izvoznika još su Argentina i Južnoafrička Republika.

Ukupna potpora poljoprivredi je taman za butelju

U proračunu za 2023. Zagrebačka županija planira 3,6 milijuna kuna bespovratnih potpora poljoprivrednicima, a otprilike toliko, 558.000 dolara, kupac iz Azije je 2018. na dražbi u New Yorku platio bocu crnog pinota iz 1945. burgundijske vinarije Domaine de la Romanée-Conti iz vinograda Romanée-Conti Grand Cru. Dotadašnji je rekord s dražbi bio 500.000 dolara, a toliko je također neimenovani kupac platio 2000. godine za kalifornijski Screaming Eagle Cabernet 1992.