Pukovnik Fritz Duquesne imao je samo 12 godina kad je prvi put oduzeo život drugom čovjeku. Bilo je to davne 1877. godine u Južnoj Africi, a sve se dogodilo na obiteljskoj farmi. Naime, Duquesnovi roditelji bili su Boeri, porijeklom Nizozemci i na obiteljskom imanju su imali omanju trgovinu. Kad je jedan kupac postao nasilan prema njegovoj majci, Fritz ga je probo kopljem.

Nedugo nakon toga je Fritz otišao u Englesku kako bi se obrazovao, ali to je uskoro prekinuo brutalni rat između nizozemskih doseljenika i britanskih vlastodržaca. Fritz, pravim imenom Frederick Joubert Duquesne, vratio se u domovinu i počeo ratovati protiv britanskih vojnika. Tijekom rata je napredovao ljestvicom boerskih jedinica i dogurao do čina kapetana. Istovremeno je nekoliko puta uhvaćen, a sam je pričao da je tri puta bježao iz engleskog zatočeništva. Bio je toliko uspješan da su Britanci zaposlili američkog izviđača Fredericka Russella Burnhama specifično kako bi uhvatio ili ubio Fritza. "Puno toga je napisano o Duquesnu, a većinom su gluposti. Njegova stvarna postignuća toliko su brutalna i nevjerojatna da čak i tabloidske priče se čine kao priče za laku noć", napisao je Burnham u svojoj autobiografiji.

Samo jednom se Fritz vratio na obiteljsko imanje i tamo je vidio što su britanski vojnici napravili njegovoj obitelji. Farmu su spalili, sestru su mu silovali i ubili, objesili mu ujaka i oteli majku. Duquesne se zavjetovao na osvetu i to specifično na osvetu generalu Herbertu Horatiu Kitcheneru, zapovjedniku britanske južnoafričke vojske.

Uskoro su ga opet zarobili i prebacili su ga na Karibe kako bi se osigurali da neće tako skoro vratiti se na bojišnicu. Fritza čak ni to nije spriječilo i relativno kratkom vremenu je uspio doći u New York gdje je dobio posao u naplati dugovanja New York Heralda. Međutim, njegova osobna priča je više zanimala publiku i već 1906. godine postao je urednik nedjeljnog izdanja Heralda.

Nekoliko godina kasnije, počeo je prvi svjetski rat. Duquesnova mržnja prema Britancima jednako je gorjela, a sa svakog zida ga je Kitchener podsjećao na zločine u Južnoj Africi. Naime, Kitchener je postao ministar zadužen za vojsku, a plakati s njegovim pozivom na dragovoljni odlazak u vojsku bili su na svakom zidu. Duquesne se javio najbližem njemačkom konzulatu i njegova špijunska karijera je počela, piše Daily Beast.

Preselio se u Južnu Ameriku gdje je često držao antinjemačke govore, ali je u stvarnosti surađivao s njemačkim obavještajcima. U Veliku Britaniju je slao uzorke minerala i lučice orhideja, ali u stvarnosti su njegovi paketi bili krcati eksplozivom. Kasnije je pripovijedao da je tako potopio najmanje 22 broda. Britanci su raspisali nagradu za njim, a on je lažirao svoju smrt.

Preselio se u Nizozemsku i njemački obavještajci su imali novi zadatak za svog uspješnog špijuna. Lord Kitchener uskoro će putovati na konferenciju s Rusima, a Duquesne će se pretvarati da je ruski plemić kako bi se mogao pridružiti ekspediciji. 5. lipnja 1916. godine je ratni brod Hampshire isplovio prema Rusiji, a među putnicima su bili Kitchener i Duquesne, barem je on tako kasnije pričao. Samo sat vremena nakon polaska ogromna eksplozija potresla je brod koji je uskoro potonuo i više od 600 mornara i putnika se utopilo u hladnim vodama Sjevernog mora.

Kasnije je pričao da su ga Nijemci podmornicama prebacili u SAD gdje se pretvarao da je ranjeni australski časnik imenom Claude Staughton. Newyorška policija tražila ga je zbog podmetanja bombi na brodovima, a uspjeli su ga i uhvatiti. Međutim, teško je Fritza zadržati dulje vrijeme iza rešetaka. Pretvarajući se da je lud, zatvoren je u bolnicu Bellevue u New Yorku odakle je lako pobjegao i skrio se o Bostonu. Za vrijeme njegovog skrivanja, prijatelji su slali razglednice iz čitavog svijeta, a poruka je uvijek bila ista: "Dođite i uhvatite me, Fritz".

Fritz je preuzeo drugi identitet i počeo raditi za Josepha P. Kennedyja, oca kasnijeg američkog predsjednika Johna F. Kennedyja. Godinama je radio pod imenom Frank de Trafford Craven i nitko nije ni sumnjao da se iza krinke smirenog stručnjaka za odnose s javnošću krije špijun i ratnik.

Početak Fritzevog kraja dogodio se 1937. godine kada je počeo surađivati s nacističkom obavještajnom službom. Slao im je manje-više bezvrijedne informacije, ali oni su bili doista ambiciozni i trebao im je netko da vodi sve veću mrežu špijuna po Americi. Vjerovali su da imaju pravog čovjeka u ratnom veteranu Williamu Seboldu. On se borio u njemačkoj vojsci u Prvom svjetskom ratu, a tijekom jednog posjeta domovini zaprijetili su da će ubiti njegovu obitelj ako ne pristane špijunirati za naciste. Sebold je prihvatio tu ponudu i prvom prilikom rekao Amerikancima što se dogodilo. 

FBI je odlučio da će Sebold, sada pod lažnim imenom Harry Sawyer, pomoći u hvatanju nacističkih špijuna. U ljeto 1941. godine taj plan se odlično isplatio. Uhvatili su 33 nacistička špijuna, među njima i Fritza koji je kasnije osuđena na 18 godina zatvora. Odslužio je dvije trećine kazne i izišao je iz zatvora krajem 1954. godine. Imao je 77 godina, djelomično je izgubio sluh i rame mu je bilo u katastrofalno lošem stanju. Povrh svega, bio je djelomično paraliziran nakon moždanog udara. Umro je 24. svibnja 1956. godine u staračkom domu u New Yorku.