Friedrich Loeffler Institut u Njemačkoj spada u ustanovu ranga 4, najveće razine sigurnosti gdje se svakodnevno testiraju i produciraju smrtonosni virusi.

Taj je laboratorij ne samo zatvoren za javnost, već se smatra i najopasnijim na svijetu, a za pristup malom otok Riems gdje se nalazi, potrebno je prijeći Baltičko more preko brane. Kao mjera sigurnosti, predviđa se zatvaranje brane u slučaju izbijanja bilo kakvog virusa.

Zaposlenici moraju proći rigoroznu proceduru prilikom ulaska i izlaska, koja uključuje "kemijska tuširanja" i zaštitnu odjeću.

U IRSKOJ Fantomski otok: Vidljiv je jedan dan svakih 7 godina

Upravo to je mjesto gdje se eksperimentira s najfatalnijim virusima koje čovječanstvo poznaje, uključujući Ebolu i virus ptičje gripe.

No, jedan od glavnih fokusa laboratorija su zoonoze, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude i obrnuto.

Otok kuge

Laboratorij je originalno osnovan 1910. kako bi se u njemu istraživala bolest šake, stopala i usta, koju uzrokuje  Coxsackie virus tip A iz roda enterovirusa.

Tijekom sljedećih desetljeća, Institut Friedrich Loeffler korišten je u različite svrhe, uključujući razvoj kemijskog oružja tijekom Drugog svjetskog rata, istraživanje cjepiva tijekom hladnog rata, te istraživanje dobrobiti i stočarstva životinja. Na kraju je stekao nadimak "otok kuge".

Institut je 2010. godine dovršio izgradnju niza novih laboratorija koji su klasificirani kao razina biološke sigurnosti 4, kakvih je tek nekolicina u svijetu.

Institut je također jedan od samo dva u svijetu koji ima kapacitet i uvjete provođenja velikih studija na životinjama, poput svinja i goveda. Robin Holland, studentica programa veterinarskih stipendista na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Illinoisu, opisala je svoje iskustvo proučavanja patologije na Institutu Friedrich Loeffler:

"Naučila sam kako se tim bolestima upravlja, kontrolira i dijagnosticira ih u stvarnim scenarijima, kakva je njihova prevalencija na globalnoj razini i njihov potencijal za ekonomski učinak ako došlo do izbijanja u populaciji".

Burna prošlost Otok užasa na Jadranu: Bolesni su tu sami čekali smrt

Pored inženjera i službenika za biološke rizike, ona je vidjela i masivnu infrastrukturu FLI-a, uključujući HEPA filtraciju ispušnog zraka, dekontaminaciju prostorija suhim maglom, pročišćavanje otpadnih voda i tretiranje lešina životinja kako bi se svi patogeni zadržali u postrojenju.

5 milijuna zaklanih svinja

Zoonoze predstavljaju veliku prijetnju za ljude. Od malarije do bjesnoće, oni čine oko 60 posto svih zaraznih bolesti čovječanstva, a Centri za kontrolu bolesti procjenjuju da se "3 od svake 4 nove ili novonastale zarazne bolesti ljudi dolaze od životinja".

Kako ih znanstvenici i dalje nastavljaju izučavati, važno je napomenuti i prijetnju koju zoonoze imaju za životinje.

- Broj životinjskih žrtava je bio puno veći - kaže neurobiolog i liječnik za javno zdravlje profesor Charles Watson sa sveučilišta Curtin.

Primjerice, kad je Nipah virus izbio u Maleziji 1990-ih, bilo je relativno malo smrtnih slučajeva ljudi, no 5 milijuna svinja je zaklano da bi se virus eliminirao.

SUDNJI DAN Znanstvenici: Ovo će nas vjerojatno sve ubiti

Jedan od razloga zašto su zoonoze tako smrtonosne za životinje je činjenice da, čak i ako se njima zaraze, ljudi im zbog još nedokučivih razloga ne podliježu.

- Virusi su užasno nepredvidivi, neki nas tako lako ubiju, drugi ne, a isto tako je i sa životinjama - objašnjava Watson.