Japanska rakija u problemima: Ima li sake budućnost?

Thinkstock
Prije nego se zabrinete za šljivu ili lozu, znajte da domaće rakijarnice nemaju razloga za strah
Vidi originalni članak

Ljudi koji su cijeli svoj život posvetili umijeći izrade sakea ističu da je riječ o poslu kojem moraš biti potpuno predan i obavljati ga strastveno i s ljubavlju. Kad znate da oni provedu pola godine s laktovima zabijenima u Koji rižu, te da po cijele dan nadziru proces stvaranja rakije, znate da ne pretjeruju.

A činjenica da je riječ o poslu koji će vam oduzeti svega šest mjeseci u godini jedan je od razloga zašto se sve manje ljudi njime bavi. Plaća nije tolika da biste sljedećih šest mjeseci mogli odmarati, a teško je naći drugog poslovođu koji će pristati da kod njega radite samo pola godine.

Drugi veliki razlog zbog kojeg je sake u problemima jest činjenica da ga kod kuće ljudi ne piju. Naime, među mlađim generacijama rašireno je vjerovanje da je riječ o piću za starce, pa se mladi radije okreću (kad je riječ o žestokim pićima) viskiju ili džinu. A kako ga mladi ne piju, tako ni ne šire priče o njemu izvan Japana, piše The Daily Beast. Iako ima nekoliko mlađih entuzijasta koji su posvetili živote tome da prošire popularnost sakea izvan Japana (štoviše, neki se nadaju da će popularnost na zapadu primorati i mlade Japance da 'otkriju' njegove čari), daleko je to još od uspješnog, a kamoli unosnog posla.

Inače, ovaj 2.000 godina star tradicionalni napitak mnoge bi mogao privući i svojim zdravstvenim dobrobitima. On primjerice sadrži tek trećinu kiselosti koju posjeduje vino (što bi moglo zanimati ljude koji se muče s refluksom), pasteriziran je pa ne sadrži sulfite, ima malo histamina, te ostavlja puno blaži utjecaj na čovjeka sljedeći dan, za razliku od većine drugih alkoholnih pića. Ako ni zbog čeg drugog, onda zbog ovog posljednjeg podatka mislimo da biste i vi trebali pružiti sakeu šansu. I to možda već ovog vikenda?!

Posjeti Express