Kineski predsjednik ima čudo od blindiranog auta
Dok Kina nastavlja produbljivati svoje veza sa afričkim zemljama, njihov predsjednik Xi Jinping svoju turneju po toj zemlji zaključio je ljetos. Kineski vođa koji je jedan od sudionika tog rastućeg trgovinskog rata sa SAD-om, taj je put iskoristio kako bi pokazao novu, predsjedničku limuzinu kineske proizvodnje, Hongqi N501.
Ta luksuzna limuzina dugačka nešto manje od šest metara dizajnom podsjeća, sasvim namjerno, na automobile poput Rolls-Roycea, Bentleya, i Mercedesa, marke automobila koje su jako popularni članovi voznog parka utjecajnih predsjednika, poput ruskog Vladimira Putina i sjevernokorejskog vođe Kim Jong Una. Po nekim natpisima ona ima V8 motor sa 400 konjskih snaga, automatski mjenjač i s jednim rezervoarom može prijeći više od 800 km, piše The Drive.
Osim toga o njoj se jako malo može pronaći javnih podataka, a kad su se prve informacije pojavile 2016. godine, pretpostavljalo se kako će nova limuzina postati dio komercijalne Hongqi linije. Do svibnja 2018. godine Hongqi još uvijek nije bio lansirao model N501, i nije ga se moglo naći u njihovim katalozima. Jedan primjerak spazili su u Kini, sa vojnim registracijskim oznakama, što je upućivalo na mogućnost da je riječ o modelu kreiranom posebno za vladajuću strukturu zemlje.
Ne zna se da li je Hongqi u procesu izrade nove verzije N501, možda i bez oklopnih dodataka, koji bi mogao biti u komercijalnoj upotrebi ili je ovaj model posebno dizajniran za predsjednika. Postoji mogućnost da koristi i neke dijelove proizvedene izvan granica Kine.
Hongqi je jedan od brendova kompanije u državnom vlasništvu FAW grupacije. Ovaj automobilski konglomerat proizvodi strani dizajn za kinesko tržište u suradnji sa automobilskim kompanijama kao što su Audi i Toyota. Početne najave pokazivale su da će limuzina koristiti Toyotine motore ili slične, no s obzirom na veličinu i obim mnogi se pitaju nije li zapravo riječ o Audi A6L šasiji.
No bez obzira kako izgleda izvan i ispod haube, da je riječ o kineskom vlasništvu pokazuju crvene zastavice kojima obiluje. Od svog osnivanja 1958. godine, ova je kompanija u jako bliskim odnosima sa kineskim predsjednicima, Mao Tse Tungum, i vođama komunističke partije.
Njihove limuzine i automobili ostali su važan simbol snage kineskog predsjednika, no ne na međunarodnim putovanjima, tijekom kojih se predsjednik vozi većinom u europskim automobilima. Odlazak N501 u Afriku, izvan granica Kine, odražava njihove ambicije da se kompanija vrati na staru slavu, te možda čak i proširi na međunarodno tržište. U siječnju 2018. godine FAW grupacija objavila je novi strateški pan za Hongqi, drugi u samo šest godina za ovaj brend.
Najavljuju da će izbaciti 17 novih dizajna do 2025. godine, koji uključuju automobile i kamione po različitim cijenama i različitih kategorija, pa čak i dvije vrste sportskih automobila. Komercijalna verzija predsjedničke limuzine L4 trebala bi biti dostupna do 2020. godine. Planiraju predstaviti i električni dizajn, luksuzne marke sa autonomnim sposobnostima vožnje.
Velika je to izmjena njihovih prvotnih planova kako bi bogatim kineskim političarima i poduzetnicima mogli ponuditi alternativu u dizajnu pod međunarodnim utjecajem. Ta odluka vuče korijene još iz razdoblja kada su prestali izrađivati svoje ikonske limuzine i luksuzne tipove u 1981. godini, kada se zemlja otvorila prema Zapadu. I kada su odlučili da će se fokusirati na produkciju dizajna utemeljenog na europskim automobilima kao što je Audi 100, koji je imao široku publiku.
Hongqi je 2013. godine predstavio L5 limuzinu koja je najvećeg obožavatelja dobila u kineskom predsjedniku Xi i njegovoj vlasti. Automobil je svojim izgledom prizvao ranije njihove modele i podsjećao na taj stariji dizajn luksuznih automobila. Bio je strahovito skup, s početnom cijenom od 800.000 dolara u 2014. godini.
"Hongqi L5 je preskup za komercijalnu upotrebu i mislim kako nema globalni potencijal", rekao je Zeng Zhiling, generalni direktor LMC Automotive Consulting iz Šangaja.
H7 sedan imao je u planu da pomogne u probitku brenda na šire kinesko tržište i profit ostvario na njihovom srednjem staležu. Sa cijenom od 80.000 dolara, znatno jeftinijom, to mu je i bio cilj, no nije ostvario zavidnu prodaju. Hoće li i posljednji model biti uspješan još se treba vidjeti. Ratno stanje SAD-a i Kine, u trgovinskoj politici, možda će im taj pokušaj otežati. A možda će zbog nametnutih carina ovaj model ipak biti atraktivniji domaćem tržištu.
Možda im u tome pomogne i afričko tržište, i doprinese planiranoj prodaji 100.000 vozila do 2020. godine, te vrtoglavih 500.000 do 2035. U tom kontekstu ovaj posjet predsjednika Xia, kao dio promidžbe kineske proizvodnje, ne može štetiti.
No i dalje taj automobil ostaje odabrani proizvod kineski najsnažnijih pojedinaca, čak i nakon šest godina.