Koliko smo daleko spremni ići u zaštiti svog djeteta?
Tinejdžerica je brutalno pretučena, a maskirani je ubojica odvukao njezino tijelo u noć. Snimke na kojima moli za oprost poslane su svim njezinim prijateljima na Snapchat. Kad je njezino tijelo konačno pronađeno, ispod njega izviruje bijeli papir s ucrtanim brojem 2. A zatim i tinejdžera snađe ista sudbina. No pored njegova tijela pronađen je bijeli papir s označenim brojem 3. Huldar i njegova šefica Erla moraju zaboraviti na dosadašnje nesuglasice i usredotočiti se na pronalaženje nemilosrdnog ubojice, ali i moguće neotkrivene žrtve - jer što je s brojem 1? U slučaj je uključena i Freyja, dječja psihologinja, koja posumnja na okrutno vršnjačko nasilje. Ako ništa drugo, njih troje slažu se u jednom: istina je sve samo ne jednostavna, a ubojica još nije dovršio svoju jezivu misiju.
Kratak je to sadržaj "Oprosta", trećeg romana iz serijala "Kuća za djecu" kraljice islandskog trilera Yrse Sigurđardóttir. Romanom "DNK", prvim u seriji o dječjoj psihologinji Freyji i detektivu Huldaru, Yrsa je učvrstila svoj status "kraljice islandskog krimića" i majstorice pripovijedanja. Nakon njega uslijedio je "Vrtlog", a nakon "Oprosta" do sada ih je napisala još tri koje ćemo, nadam se, također moći pročitati na hrvatskom jeziku.
U "Oprostu" autorica prikazuje kako su institucije, prvenstveno škole, nemoćne obračunati se sa školskim zlostavljačima, pogotovo kad oni koriste društvene mreže kojima svakodnevno ponižavaju žrtve, malo po malo im uništavaju samopouzdanje te se djeca izložena svakodnevnom maltretiranju potom povlače u sebe, ostaju bez prijatelja, a neki i izlaz iz takvoga pakla pronalaze u samoubojstvima. Nekad su zlostavljači po školama "reketarili" žrtve koje su im morale dati novac koji su dobivala za gablec ili su ih šamarali iz zabave. No sad se takva ponižavanja i zlostavljanja snimaju te se potom filmovi objavljuju na društvenim mrežama, a kasnije samostalno žive u virtualnom svijetu praćena zlobnim komentarima i vrijeđanjima te žrtve više nemaju mira ni u svom domu gdje su prije bila sigurna i zaštićena. Njihove patnje i poniženja vidljiva su tisućama, ako ne i desecima tisuća ljudi. Situacije su to koje se sve češće pojavljuju i u hrvatskim školama i od kojih svaki roditelj strepi. Opomene i ukori zlostavljačima, kao ni apeliranje na roditelje zlostavljača da objasne svojim potomcima da je takvo ponašanej neprihvaljivo najčešće ne rješavaju takvu vrstu problema pa se javljaju pitanja: Što poduzeti kako bi roditelj zaštitio svoje dijete ako su institucije nemoćne i godinama ne mogu spriječiti zlostavljanje? Koliko smo daleko spremni ići u zaštiti svog djeteta?
"Izvrstan triler koji propituje problem vršnjačkog nasilja, posvećujući se temama samoubojstva, društvene izolacije i psihološkog savjetovanja", napisao je Library Journal. Heta pak o "Oprostu" kaže: "Jezivo i napeto... Priča o tamnoj strani školskog života i društvenih mreža".
Yrse Sigurđardóttir je nagrađivana islandska autorica kriminalističkih romana. Od 2005. godine do danas objavila je nekoliko samostalnih trilera i serijala, a knjige su joj prevedene na više od trideset jezika. Nakon serijala o odvjetnici Thori u novom serijalu glavni lik je dječja psihijatrica Freya.
- Kad ste dugo s istim likom, morate ga stalno tjerati da evoluira ili ga mijenjate. Išla sam na drugu opciju. Teško je lik koji se razvija dugo zadržati zanimljivim - rekla je autorica u jednom intervjuu. U njezinim krimićima punim brutalnih ubojstava (radnje su joj uvjerljive unatoč tome što na Islandu svakih nekoliko godina imaju po jedno ubojstvo) uvijek ima i humora: "Pa, uvijek sam bila sretna i volim humor. Ali vrlo je teško ne prijeći granicu kad pišete nešto strašno. Smiješno i strašno nisu dobar par".