Černobil je uvjerljivo otrovan grad - i simbol toga što se dogodi kad znanost krene po zlu, a ljudi ne paze. Pa ipak, iako je Černobil gotovo "brend" za lokacije okolišnih katastrofa, postoji još puno drugih mjesta koja bi mogla vrlo dobro kotirati na toj listi, kaže Institut Blacksmith, koji je sastavio listu najotrovnijih mjesta na svijetu.

Najotrovnije mjesto je, uvjerljivo, Agbogbloshie odlagalište smeća u Gani, u gradu Accra. Što čini to mjesto gorim od Černobilom koji je tek drugi na ljestvici?

Naime, Agbogbloshie je drugi najveći centar za procesuiranje elektroničkog otpada u zapadnoj Africi. Pod elektronički otpad spada sve ono čega se ljudi riješe nakon što im se pokvari - od mikrovalnih pećnica i televizora do hladnjaka i kompjutera. 

Potrebno je puno truda i vremena da bi se svaki od tih predmeta razlomio na manje dijelove i u skladu s tim svaki od njih reciklira, piše Grunge. 

Zagađenost teškim metalima

Iako to ne zvuči tako loše, veličina samog tog objekta i ono što se događa prilikom procesa reciklaže doprinose njegovoj tituli najotrovnijeg mjesta. Prema izvješću, Gana godišnje uvozi oko 215 tisuća tona rabljene potrošače elektronike iz inozemstva, prvenstveno iz zapadne Europe, a pritom stvara još 129 tisuća tona e-otpada godišnje.

Primarna prijetnja za zdravlje proizlazi iz paljenja obloženih kabela kako bi se došlo do bakra koji se nalazi unutra. Stiropor se često koristi kao gorivo za paljenje kablova, koji sadrži niz toksičnih teških metala poput olova.

Ti teški metali potom ulaze u sve - zrak, tlo, vodu i živote najmanje 50 tisuća sirotinje koja živi u blizini odlagališta.

Dok EPA (američka Agencija za zaštitu okoliša) standardom za dozvoljenu količinu olova u tlu smatra mjeru od 400 ppm-a, uzorci uzeti u Agbogbloshieu sadrže preko 18000 ppm-a. Drugi uzorci su otkrili toksične razine aluminija, bakra i željeza.

Da stvar bude još gora, UN-ova organizacija za hranu i agrikulturu izvještava da jedna trećina uličnih prodavača hrane u Accri svoje namirnice dobavlja s tržnice u Agbogbloshieju, što znači da gradsko stanovništvo od 2,5 milijuna jede izrazito kontaminiranu hranu.

Stoga, iako je Černobil užasan, Agbogbloshie će definitivno utjecati zdravstveno pogubno na veći broj ljudi.

Životni vijek od samo 40-ak godina

Prema direktoru instituta Blacksmith Richardu Fulleru, zagađenje okoliša uzrok je 20 posto smrti u zemljama u razvoju. Otrovi u okolišu u tim gradovima izlažu stanovnike rizicima trovanja, obolijevanja od raka i infekcija pluća te rađanja mentalno zaostale djece.

U Deržinsku u Rusiji, bivšem hladnoratovskom centru za proizvodnju kemijskog oružja, uključujući sarin i bojni otrov iperit, prosječan životni vijek muškaraca je 42 godine a žena 47 godina.

Zagađenje Život u gradu gdje je rizik od raka 50 puta veći od normale

Nakon Černobila i Agbogbloshiea, popisom dominira nekoliko rudarskih gradova. Ruski Norilsk industrijski je grad u kojemu ne postoji kontrola zagađenja.

U zambijskom Kabweu, jednom od šest gradova u bakrenom pojasu, razine zagađenja tla teškim metalima više su od preporuka WHO-a. Prosječne količine olova u krvi tamošnje djece pet su do deset puta više od razina dopuštenih u Sjedinjenim Državama.