Za koji dan cijeli će svijet obilježiti 500 godina od smrti Leonarda da Vincija. Najveći genij iz razdoblja renesanse umro je 2. svibnja 1519. i u njegovu čast mnogi muzeji širom svijeta pripremaju izložbe. No, sudbina jedne slike zasjenila je ovu obljetnicu. Riječ je o slici 'Salvator mundi', odnosno 'Spasitelju svijeta' , za koju su povjesničari umjetnosti 2008. godine utvrdili da je zagubljeno da Vincijevo djelo. Slika je, kako su rekli, nastala u razdoblju između 1506. i 1513., a tri godine kasnije restaurirani portret Isusa Krista, koji u lijevoj ruci drži kristalnu kuglu, dok desnom blagoslivlja, prvi je put izložena u londonskoj Nacionalnoj galeriji. Zatim je slika obišla svijet. Izložena je u Hong Kongu, San Franciscu i New Yorku, a onda je prije dvije godine na dražbi aukcijske kuće Christie's prodana za vrtoglavih 450.300.000 dolara, odnosno oko tri milijarde kuna i tako je postala najskuplja na svijetu.

Pretpostavljalo se da je kupac bio saudijski princ Bader bin Abdulah bin Muhamed bin Farhan al Saud i najavljivalo se da će biti izložena u rujnu 2018. godine u velebnom muzeju Louvre u Abu Dhabiju, koji je otvoren godinu dana ranije. No, uoči otvaranja izložbe postavljanje slike 'Spasitelja svijeta' naglo je otkazano, a nikad se nije saznao razlog.

Britanski mediji objavili su nedavno da Nacionalna galerija iz Londona nije dovoljno jasno artikulirala sumnje u autorstvo čuvene slike prije nego je ona otkupljena na aukciji, pa su tako obmanuli potencijalne kupce, odnosno kupca.

Početna cijena slike bila je samo 1.175 dolara, a kad je peteročlani tim stručnjaka 2008. godine proglasio umjetninu da Vincijevim djelom, cijena joj je naglo porasla, da bi se danas sve to dovelo u pitanje. Naime, saznalo se da stručnjaci nisu bili jedinstveni oko procjene autorstva. Dvojica su tvrdili da je autor slike da Vinci, jedan je tvrdio da to nije rad slavnog slikara, a dvojica su bila suzdržana.

Je li to moguće? Nova teorija: Moderni Isus zapravo je papin sin

Povjesničar umjetnosti Ben Louis objavio je ove podatke u knjizi 'Posljednji Leonardo: Tajni život najskuplje slike na svijetu' , a rezultati glasanja i danas su predmet velikih rasprava. Naime, svi povjesničari umjetnosti slažu se da je slika nastala doista oko 1500. godine, ali i dalje se polemizira oko imena autora. Naime, sliku je mogao naslikati i Leonardo ali i netko od njegovih učenika, ili pak netko od njegovih sljedbenika.

Pretpostavlja se da je slika u prvoj polovici 17. stoljeća bila dio kolekcije engleskog kralja Charlesa I, a onda je nestala iz povijesnih arhiva potkraj 18. stoljeća. Tijekom 19. stoljeća pronađena je u privatnoj zbirci jednog britanskog industrijalca.

Povjesničar umjetnosti s Oxforda Martin Kemp, koji je proučavao sliku, tvrdi da je ona bila toliko puta preslikavana da je 'Isus izgledao kao hipik na drogama'. Jedan finski povjesničar 1913. godine opisao je da je slika toliko izobličena da bi mogla biti djelo da Vincijevog učenika Giovannija Antonia Boltraffija.

Zato je 1958. godine prodana za svotu koja bi danas odgovarala iznosu od 1.350 dolara, a 2005. na aukciji u New Orleansu, trgovci umjetninama Robert Simon i Alex Parish otkupili su ju za 1.175 dolara. Odnijeli su sliku Dianne Modestini, konzervatorici, povjesničarki umjetnosti i profesorici na Institutu za likovnu umjetnost na sveučilištu u New Yorku.

Izgubljeni u prijevodu Prijatelji i obitelj Isusa su zvali drugim imenom

Ona je uklonila sve naknadne slojeve na slici, popravila oštećenja i pukotine na drvenoj ploči i restaurirala detalje. A onda je 2008. peteročlana komisija pripisala sliku Leonardu da Vinciju, pa je izložena u Nacionalnoj galeriji u Londonu.

Već iduće godine Simon i Parish prodali su ju ruskom tajkunu Dimitriju Ribolovljevu za 127,5 milijuna dolara, a on ju je 2017. prodao za 450,3 milijuna dolara saudijskom princu. Stručnjaci sad moraju riješiti dvije zagonetke – prvo gdje se sad nalazi 'Spasitelj svijeta' i drugo – tko je njezin pravi autor.

Profesorica Modestini kaže da je posljednja informacija o slici do nje stigla u jesen prošle godine. Jedna osiguravajuća kuća zamolila je jednog velikog stručnjaka za procjene slika, da pregleda sporno djelo u Zurichu, no i ta je procjena otkazana. Nakon toga slici se gubi svaki trag i gotovo je sigurno da ulje na drvu dimenzija 66X45 cm neće biti dio izložbe posvećene smrti slavnog genijalca.