Nova knjiga koja je nedavno objavljena u Nizozemskoj, baca novo svjetlo na smrt Anne Frank i njezine obitelji jer tvrdi da je obitelj izdala jedna Židovka koja je surađivala tijekom Drugog svjetskog rata s nacistima.

Izgleda da je konačno otkrivena misterija koja je već desetljećima proganja mnoge povjesničare jer nikome nije bilo jasno kako su Nijemci otkrili obitelj Frank budući da su bili dobro skriveni u tajnom aneksu u zgradi smještenoj na amsterdamskom Prinsengrachtu.

Iako je Ans van Dijk priznala krivnju za hvatanje 145 ljudi, uključujući i vlastitog brata i njegovu obitelj, zbog čega je pogubljena 1948. godine, ni istraživački centar Kuće Anne Frank, kao ni policijske istrage, nisu davale suvisle odgovore na brojna pitanja, piše The Guardian.

Ali 70-godišnji Gerard Krememer, autor najnovije knjige i sin danas pokojnog člana Nizozemskog otpora, poznavao je Van Dijk. 

Prema knjizi, njegov otac Kremer stariji, koji je umro 1978., bio je čuvar uredske zgrade koja se nalazila sa stražnje strane Prinsengrachta, na amsterdamskom Westermarktu, čije su dvije etaže, tijekom okupacije Nizozemske, zauzele njemačke vlasti i nizozemska nacistička organizacija NSB.

Tvrdi se da je nakon njenog uhićenja, na uskrsnu nedjelju 1943., od strane nacističke obavještajne službe, poznate kao Sicherheitsdienst, Van Dijk počela redovito posjećivati tu zgradu, ali prerušena. Također bi u zaposjednutoj zgradi koristila službene telefone, primijetio je Kremer.

Knjiga sugerira da je početkom kolovoza 1944. Kremer čuo da je Van Dijk sudjelovala u raspravama u nacističkom uredu u Prinsengrachtu, baš tamo gdje su se skrivali Frankovi. Obitelj Frank uhićena je već 4. kolovoza, dok je Van Dijk rekla da u to vrijeme morala otputovati u Haag.

Hitlerova misija Ubijali su sve koji nisu bili 'savršeni' pa i djecu

Anne je bila skrivena dvije godine u skrovitom aneksu iznad skladišta s ocem Ottom, majkom Edithom i sestrom Margot.

15-godišnjakinja je poslana najprije u tranzitni logor Westerbork, a zatim u Auschwitz prije no što je konačno završila u Bergen-Belsenu, gdje je umrla u veljači 1945. godine od tifusa. Njezin objavljeni dnevnik obuhvaća razdoblje skrivanja između 1942. i 1944. godine.

Glasnogovornica Kuće Anne Frank izjavila je kako je muzej bio u kontaktu s autorom knjige "The Backyard of the Secret Annex" ali da nema dokaza o krivnji Van Dijk.

"Gerard Kremerovu knjigu smatramo kao počast njegovim roditeljima, budući da je napisao ono što je vidio i čuo. Godine 2016. Kuća Anne Frank izvršila je istragu o uhićenju Anine obitelji i ostalih četvero ljudi koji su se skrivali u istom prostoru.

"Ans van Dijk bila je uključena kao potencijalni izdajnik u ovoj studiji. Nismo uspjeli pronaći dokaze za ovu teoriju, niti za druge teorije izdaje. "

Simone van Hoof, glasnogovornik knjige izdavačke kuće Lantaarn, je izjavila:

 "Ne možemo sa 100-postotnom sigurnošću tvrditi da je to odgovor, ali zaista mislim da je to dio slagalice koja bi mogla završiti priču.”

Prošle je godine agencija FBI-a pokrenula opsežnu istragu o tome kako je otkrivena obitelj. Koristili su se istraživačkim tehnikama razvijenim u posljednjih desetak godina, uključujući i pretraživanje svih podataka koji bi mogli otkriti bilo kakav trag, a uključivalo je tim od 19 forenzičara koje je predvodio Vince Pankoke. Istraživali su i tvrdnje iznesene u ovoj knjizi.

Dugoročni planovi 10 stvari koje bi Hitler napravio da je pobijedio

Sytze van der Zee, bivši glavni urednik lista Het Parool, napisao je u 2010. da je većina žrtava koje je otkucala Van Dijk živjela blizu Prinsengrachta.

David Barnouw, istraživač emeritus na nizozemskom Institutu za ratne studije o holokaustu i genocidu, sugerirao je da je otkriće Frankovih mogla biti čista slučajnost.

Govoreći s De Volkskrant novinama, Barnouw je slikovito rekao da im nedostaje "pištolj iz kojeg se dimi":

"I pitam se hoćemo li ikada vidjeti taj pištolj. Bojim se da je za to previše kasno."

Nakon rata, Van Dijk se preselila u Haag, gdje je 20. lipnja 1945. uhapšena u stanu prijatelja. Dvije godine kasnije optužena je za 23 kaznena djela izdaje i dovedena na posebni sud u Amsterdam, gdje je priznala krivnju po svim točkama, te na kraju osuđen na smrt.

Pokušaji da uloži žalba na sudsku odluku i ishoduje kraljevski oproštaj na temelju toga što je to radila iz straha za vlastiti život, ali nije uspjela. U siječnju 1948. pogubio ju je streljački vod u Fort Bijlmeru u Amsterdamu. Noć prije egzekucije preobratila se na rimokatoličku vjeroispovijest.