Chatham House, Kraljevski institut za međunarodnu politiku, objavio je istraživanje o posljedicama nešto više od 2000 pokusa nuklearnog naoružanja izvedenih između 1946. i 1996. SAD, Velika Britanija, SSSR, Francuska i Kina pola stoljeća su bombardirali planet najrazornijim oružjem za masovno uništenje, u pravilu na mjestima po raznim zabačenim kolonijama vojnih sila.

U svijetu opet rastuće nuklearne krize između Sjeverne Koreje i SAD-a, latentnom sukobu Indije i Pakistana, nuklearnom Izraelu i potencijalno nuklearnom Iranu na Bliskom istoku, do sada su najveće štete pretrpjeli oni o kojima se najmanje govori. Urođenički narodi su stradali zdravstveno, uništen im je okoliš, pretrpjeli su i društveno i ekonomski i kulturno. Mnogi su morali napustiti svoju pradomovinu zauvijek.

Primjerice, stanovnici Bikinija premješteni su na atol Ronerik kako bi se oslobodila lokacija za 23 nuklearne eksplozije. Da bi u siječnju 1948. antropolog s Havaja Leonard Mason s užasom zatekao te ljude kako doslovno umiru od gladi. A to je samo jedna priča. Druga su ljudi u Kazahstanu koji dandanas umiru od posljedica tamošnjih sovjetskih nuklearnih eksplozija.

Dvostruka nesreća Preživio je Hiroshimu i Nagasaki - više od 12 godina je bio sav u zavojima

2014. je Francuska Polinezija zaprijetila Parizu da će tužiti Francusku i tražiti više od milijardu dolara zbog štete i patnje koje su stanovnici tamošnje francuske kolonije pretrpjeli i još trpe zbog oko 200 nuklearnih eksplozija koliko je Francuska izvela praktično u njihovom pacifičkom dvorištu. Raseljeni urođenici pretrpjeli su i još trpe stigmu, poniženje i otuđenje, vrlo nalik onome što su pretrpjeli preživjeli stanovnici gradova Hiroshima i Nagasaki kad si, primjerice, nisu mogli pronaći partnere za udaju ili ženidbu.

Raseljeni urpđenici su povrh toga trpjeli i čisti rasizam. UNIDIR je u jednoj svojoj studiji naveo da su žene s Maršalovih otoka bile prisiljavane na ponižavajuća ispitivanja koja su nad njima provodili američki vojni i medicinski stručnjaci u sklopu nuklearnog programa koji se nastavio sve do 1958.

Danas živimo u dobu u kojem još uvijek čekamo potpunu zabranu nuklearnih pokusa po slovu Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa koji još uvijek nije stupio na snagu, iako je donesen još 1996. I SAD i Rusija nastavljaju ulagati sve veći novac u modernizaciju svog nuklearnog arsenala, Sjeverna Koreja je u proteklom desetljeću provela pet nuklearnih pokusa, a što tko smjera na Bliskom istoku zapravo je nemoguće sa sigurnošću odrediti.