Umrijeti nakon erupcije Vezuva 79. godine sasvim sigurno nije bila lijepa smrt. No, nova studija otkriva kako je erupcija trajala dva dana, a smrt je bila neopisivno bolna. Vrućina je bila tako ekstremna da su žrtvama eksplodirale lubanje, krv im je zavrijela, a mišići, tkivo i mozak pretvaraju se u prah.

Znanstvenici sada vjeruju kako je jačina erupcije bila 100.000 puta jača od atomskih bombi iznad Hirošime i Nagasakija.

"Arheolozi sa sveučilišta Federico II u Italiji proveli su istraživanja na kostima žrtava koje su iz Herkulaneuma, gradića najbližeg Vezuvu. Otkrili su neobičan crveno-crni mineralni ostatak na kostima, uključujući i unutar lubanjem te na ostatku kostiju", piše Business Insider.

VATRA I PLAMEN U 60 sekundi nestao je cijeli grad, samo troje se spasilo

Herkulaneum je "naglo udaren lavinom volkanskog pepela koji je na licu mjesta pobio sve", kaže studija.

Stručnjaci kaću kako su temperature dostizale od 398 do 498 Celzijevih stupnjeva. Rane 2018. znanstvenici su istraživali ostatke muškarca za kojeg su mislili da mu glavu stišće veliki blok kamena dok pokušava pobjeći od erupcije. Sada sumnjaju kako je umro od "gušenja od pepela".

"Prvi uvjerljivi dokaz koji sugerira da su potpuno ishlapile tjelesne tekućine i mekano tkivo", navodi rad.

"Ova nevjerojatna otkrića lubanja prepunih pepelom pokazuju kako su nakon isparavanja organske tekućine u mozgu zamijenjene pepelom. Prisutnost takvog pepela primijećena je čak i u onih žrtava na kojima su se vidjeli nešto manji toplinski učinci. To su dokazi kako je udar bio toliko snažan i vruć i da je mogao prodrijeti u intrakranijalnu šupljinu nakon što je uništio meka tkiva i organske tekućine", napisali su znanstvenici.

Istraživanje zaključuju riječima kako je ovo prvi eksperimentalni dokaz koji pokazuje potpuno isparavanje tjelesnih tekućina i mekih tkiva. Otkrića kako naglašavaju, pokazuju rasprostranjeni uzorak krvarenja uzrokovanog vrućinom, povećanje intrakranijalnog pritiska i puknuća, što je najvjerojatnije bio uzrok brze smrti stanovnika Herkulaneja.

Vezuv je aktivni vulkan u neposrednoj blizini Napulja, jednog od najrizičnijih velikih gradova na svijetu, s populacijom preko 3 milijuna ljudi. Istraživanja pokazuju kako erumpira u prosjeku svakih 2.000 godina.

Prije skoro 2.000 godina spomenuta je eksplozija ubila tisuće ljudi, i uzrokovala totalnu devastaciju.

Prvo je bio kipući vjetar, a onda lavine vulkanskog pepela i plina, te urušavanje stupa plina, a tekla je i magma.

Prve žrtve su nastradale u Herkulaneumu (populacija oko 5000) i Pompejima (populacija oko 20.000) nakon urušavanja krovova i podova. U sljedećim su satima prekriveni pepelom, a neki su ostali u pozi u kojoj ih je vruća masa zatekla.

Unutar par sati dva grada i sela su bila posve prekrivena slojem pepela, a preživio je dio populacije Pompeja koji se na vrijeme, i u pravom smjeru, evakuirali.

Prije erupcije 79. godine za Vezuv su mislili kako je samo obična planina. No pokazalo se kako to baš i nije tako. Uz strahovit prasak “čep” od otvrdnute lave kojim je bio začepljen krater vulkana se rasprsnuo uslijed nagomilanog pritiska. Eksplozija je izbacila stup vulkanskog materijala visok oko 20 km, nakon kojeg je slijedila 'kiša' malog kamenja, te vulkanskog pepela koji je zatrpao sve u radijusu od 70 km.

U vrijeme erupcije u Pompejima je živjelo oko 20.000 ljudi. Temperatura eksplozije dosezala je 300 stupnjeva. Pretpostavlja se da je od posljedica erupcije poginulo više od 15.000 ljudi, a jedino sačuvano svjedočenje je ono Plinija mlađeg, admirala rimske flote iz obližnjeg Misena i znanstvenika prirodoslovca. On je u svom pismu Tacitu opisao katastrofu u kojoj je poginuo njegov stric Plinije Stariji, pisao je Express.