Dočekao ga je prizor koji ledi krv u žilama. Višeglava Lernejska hidra izmilila je iz svog gnijezda i podigla svoje otrovne glave. Nasuprot joj bio je Heraklo, grčki mitski junak s lukavim planom. Znao je da svaka odrezana glava ponovno joj naraste i zato je tražio pomoć nećaka Jolaja. Kako bi Heraklo odrezao glavu, Jolaj bi spalio ranu i tako spriječio ponovno nastajanje te glave.

Nakon epske borbe, Heraklo i Jolaj su pobijedili, a junak ove priče nastavio je s izvršavanjem zadataka što mu ih je zadao kralj Euristej.

Hidra i Herkul predmet su brojnih grčkih mitova i legendi, ali postavlja se pitanje ima li Hidra bilo kakve temelje u stvarnosti. Postoje li neke životinje koje se nadahnule mitove o hidri?

Već desetljećima znanstvenici bilježe primjerke životinja s barem dvije glave. Razvojni biolog Arkhat Abzhanov sa sveučilišta u Londonu kaže da je vidio brojne primjerke dvoglavih životinja u laboratoriju. Moderno shvaćanje genetike omogućilo je promatranje specifičnih promjena koje vode nastajanju organizama s više glava i koje su mogle udariti temelje starih mitova.

"Potpuno sam uvjeren da su vidjeli takve događaje u prirodi i pokušali ih objasniti na neki način ili ih uklopiti u svoju kulturu", ispričao je Abzhanov za BBC.

S vremena na vrijeme u prirodi su otkriveni dvoglavi ili čak troglavi organizmi, stručno nazvani policefalični organizmi. Zanimljivo je da niti jedna vrsta nije imuna od takvih poremećaja. 2013. godine u Meksičkom zaljevu otkriven je dvoglavi morski pas. Iduće godine otkriven je dvoglavi dupin na obali Turske.

Oba slučaja primjer su sraslih ili sijamskih blizanaca, potomaka koji su nastali iz jednog oplođenog jajeta i nisu se razdvojili tijekom razdoblja gestacije. Najčešće takvi potomci nemaju samo dvije glave već i dvostruki broj unutarnjih organa.

Možda i najpoznatije eksperimente proveo je njemački biolog Hans Spemann početkom dvadesetog stoljeća. On je privezao dva embrija daždevnjaka tankom niti kose djeteta što je rezultiralo nastajanjem jednog daždevnjaka s dvije glave. Za svoja istraživanja dobio je Nobelovu nagradu za medicinu 1935. godine.

Abzhanov kaže da postoji i drugo objašnjenje za rane grčke mitove o hidrama. Naime, zmije često tijekom parenja se skupljaju u pravu gomilu.

"Možete zamisliti takvu gomilu da liči na jedno tijelo s više glava. Imate takvu višeglavu zmiju koja izgleda stvarno opasno", kaže Abzhanov.

Hidra nije jedina mitološka životinja s više glava. Štoviše, čak i u grčkoj mitologiji, Heraklo se borio protiv višeglavog psa Kerbera, čuvara podzemnog svijeta.

Drevni japanski mitovi spominju Yamatu no Orochi, osmoglavu zmiju.

Nešto bliže nama su staroslavenski mitovi o Zmaju Goroniču, troglavom zmaju. On izlazi iz vode, bljuje vatru i najčešće živi na planini.